Kazahstan

Republika Kazahstan Қазақстан Республикасы (Qazaqstan Respūblīkasy) Республика Казахстан (Respublika Kazahstan)
Zastava Grb
Himna Himna Republike Kazakstan
Kazahstan (zelenom bojom)
Glavni grad	Astana
Najveći grad	Almati
Službeni jezik	kazaški i ruski
Državni vrh
- Predsjednik	Kasim-Žomart Tokajev
- Predsjednik Vlade	Oljas Bektenov
Neovisnost	Odcjepljenjem od Sovjetskog Saveza, 16. prosinca 1991.
Površina	9. po veličini
- ukupno	2 724 900 km2
- % vode	1,7 %
Stanovništvo	64. po veličini
- ukupno (2022.)	19 244 680[1]
- gustoća	7/km2
BDP (PKM)	procjena 2020.
- ukupno	179,332 milijardi $ (55.)
- po stanovniku	9686 $ (69.)
Valuta	tenge (100 tijina)
Pozivni broj	+7
Vremenska zona	UTC +5[2]
Internetski nastavak	.kz

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji. Površinom je deveta zemlja na svijetu (najveća neobalna), no veći dio teritorija čini slabo naseljena stepa. Na zapadu izlazi na Kaspijsko jezero. Graniči na sjeveru s Rusijom, na istoku s Kinom te na jugu s Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom.

Jedno od imena države je Republika Kazakstan, od etnonima Kazak. Nakon što zemlju osvajaju Rusi, dolazi do pojave forme Kazah jer Kazak (ruski izgovor imena Kozak) već označuje drugu skupinu ljudi. Hrvatski atlasi iz 1930-ih navodili su Kazašku SSR pod imenom Kozačka republika.^[3]

Kazahstan je veličinom od oko 2.717.300 km² deveta zemlja po površini na svijetu, a prva po po površini bez izlaska na more. Smješten je oko sredine Euroazije i na jugozapadu izlazi na Kaspijsko jezero.

Kazahstan se dijeli na 14 oblasti i tri grada od posebnog državnog značaja. Glavni grad Kazahstana je Astana. Astana je drugi po veličini grad u Kazahstanu (gotovo 600.000 stanovnika), a glavnim gradom postao je 1997. godine, dekretom kontroverznog predsjednika Nursultana Nazarbajeva, umjesto Almatija (Alma Ate).

Reljef Kazahstana je raznolik. Na zapadu dominiraju nizine koje prema istoku prelaze u brežuljkasta i brdovita područja. Na krajnjem istoku zemlje nalaze se ogranci planinskih lanaca Altaja, Alataua, Karataua i Tien Šana u kojem se nalazi najviši vrh zemlje, 7010 m visoki Kan Tengri (na krajnjem jugoistoku zemlje na granici s Kirgistanom). U Kazahstanu se nalazi velik broj jezera, među kojima se veličinom ističu Aralsko na granici s Uzbekistanom, i Balhaško jezero.

U Kazahstanu postoji 10 nacionalnih parkova.

Većinu stanovništva čine Kazasi, čiji jezik pripada turkijskoj skupini. Druga najveća etnička grupa su Rusi. Ruski jezik je u širokoj uporabi, iako od neovisnosti vlasti potiču širenje kazaškog.

• Kazasi (63,1 %)^[4]
• Rusi (23,7 %)
• Uzbeci (2,9 %)
• Ukrajinci (2,1 %)
• Ujguri (1,4 %)
• Tatari (1,3 %)
• Nijemci (1,1 %)

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Kazahstana

Podrobniji članak o temi: Povijest Kazahstana

Prostor dana��nje države naseljen je još od vremena kamenog doba. Smatra se da je u kazaškim stepama čovjek prvi put pripitomio konja, te da su ravnice odgovarale stočarskom načinu života. Između 500 pr. Kr. i 500. g. prostor je bio dom dvaju nomadskih ratničkih kultura: Saka i Huna. Kazahstan je najveća zemlja u potpunosti u sastavu Euroazijske stepe, te je bio raskrižje značajnih puteva i dom različitih naroda tijekom povijesti, koji su na ovim prostorima formirali mnoge države i carstva poput Kazaškoga Kanata. Od 18. do 20. stoljeća, nalazio se u sastavu Ruskoga Carstva, a kasnije i u Sovjetskom Savezu. Republika Kazahstan postoji od 1991. godine.

Prema popisu iz 2009, 70% populacije čine muslimani, 26% kršćani, 0.1% budisti, 0.2% ostali (uglavnom židovi), i 3% stanovništva je nereligiozno, dok je 0.5% nije dalo odgovor.^[5] Prema ustavu Kazahstan je sekularna država. Islam je najveća religija u Kazahstanu, koju prati ortodoksno kršćanstvo. Muslimansku većinu čine etnički Kazasi, koji sami čine 60% od ukupne populacije, uz etničke Uzbeke, Ujgure i Tatare. Jedna četvrtina populacije prakticira rusku ortodoksnu religiju, uključujući Ruse, Ukrajince i Bjeloruse.^[6] Druge kršćanske skupine čine Rimokatolici i Protestanti.

Nakon tranzicijske gospodarske krize 1990-ih, analogne onima u drugim post-komunističkim zemljama, Kazahstan doživljava gospodarski preporod utemeljen na iskorištavanju nalazišta nafte. Zemlja ima i jaki poljoprivredni sektor. BDP je u 2003. bio 6.300 USD po glavi stanovnika mjereno po PPP-u.

U Kazahstanu se nalazi kozmodrom Bajkonur, središte sovjetskog svemirskog programa, iznajmljen Rusiji do 2050. godine.

U Kazahstanu najpopularniji sport je nogomet. Uz nogomet popularan je hokej na ledu i biciklizam. Kazahstanski boksači osvajači su brojnih medalja na olimpijskim igrama (zlatne medalje npr. Bakhtiyar Artayev, Vassiliy Jirov, Yermakhan Ibraimov, Ilja Ilin, Bakhyt Sarsekbayev, Bekzat Sattarkhanov). Vladimir Smirnov kazački je osvajač brojnih olimpijskih i ostalih medalja u skijaškom trčanju. Kazahstan je jedna od nekoliko zemalja čija se nacionalna vrsta natječe na Svjetskim prvenstvima u bendiju. U Kazahstanu su popularni i konjički sportovi.

Sestrinski projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kazahstan
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kazahstan
	Wječnik ima rječničku natuknicu Kazahstan

v • u Zajednica Neovisnih Država (ZND) Države članice Armenija • Azerbajdžan • Bjelorusija • Kazahstan • Kirgistan • Moldavija • Rusija • Tadžikistan • Uzbekistan Pridruženi član Turkmenistan

v • u Vijeće turkofonih država Azerbajdžan • Kazahstan • Kirgistan • Turska

Nedovršeni članak Kazahstan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.