Prijeđi na sadržaj

Bosanska Posavina

Izvor: Wikipedija
Položaj Bosanske Posavine u BiH

Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.

Zemljopis

Njezinu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka Sava, na sjeverozapadu planina Motajica, na jugu planine Ozren i Trebava, a na jugoistoku planina Majevica.

Sa središnjim dijelovima Bosne i Hercegovine povezana je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu. Bosanska Posavina nalazi se na široko otvorenoj i lako prohodnoj peripanonskoj nizini.

Upravna organizacija

Pod Bosansku Posavinu spadaju sljedeće općine: Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Orašje, te dio općina Gradačac (sela Gornje i Donje Ledenice, Tramošnica Gornja i Donja, Njivak, Orlovo Polje, Šamarevac, Pelagićevo,Turić, Blaževac, Hrgovi Donji), Srebrenik (sela Cerik, Hrgovi Gornji i Špionica Srednja) i Doboj (sela Johovac, Veliki Prnjavor, Foča, Kotorsko, Komarica, Vranduk, Bukovac, Ritešić, Majevac, Trnjani, Božinci Donji, Glogovica, Podnovlje).

Povijest

Naseljena još u prapovijesti, što svjedoče razni arheološki nalazi pokretnina poput novca i drugih predmeta te nekretnina. Naseljena i u vremenu antike, čemu idu u prilog pronađeni ostatci rimskih grobnica i predmeta od staklene paste u Brčkom. U srednjem vijeku je dosta poslije od ostatka srednjovjekovne bosanske države pala pod osmansku okupaciju. Neki autori uzimaju da je pala tek 1526. godine, padom Srebreničke banovine, koji je nastupio padom srednjovjekovnoga starog grada Dobora pod osmansku vlast, kad ga je okupirao Husrev-beg. Dobor je potom bio u Bosanskom sandžaku i Brodskom kadiluku. Oskudni su podatci o migracijama, a neki navode da u gotovo cijeloj Posavini skoro nema stanovništva koje se nalazilo na ovom području prije 17. stoljeća, što je posljedica neprestana ratovanja između Hrvatsko-Ugarske te poslije Habsburške Monarhije protiv Osmanlija. Teško je točno odrediti kad je početak razvoja trgovine u brčanskom kraju, a najčešće se kao uzrok pripisuje pojava Cincara 1769. godine. Neki uzimaju da su došli i prije 1738. godine, poslije pobune protiv Otomanske vlasti u selima Bijela i Zovik-Kalajdžije u okolini Brčkog. Brčko se naglo razvilo pa je i Austro-Ugarska iz Tuzle premjestila si konzulat u Brčko 1865. godine. Austro-Ugarska je oslobodila Brčko od Osmanlija 1. rujna 1878. godine te je tako nestalo granice na Savi koja je gušila trgovinu. Posljedično se Brčko suvremenije urbano razvija od tog vremena.[1]

Gospodarstvo

U prijeratnom razdoblju, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina bila je jedno od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalna industrija, kemijska industrija i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a poznata je i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inozemstvu. Područje je usmjereno Zapadu, a sve su to pretpostavke suvremenog življenja ovdašnjih ljudi, s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u europske civilizacijske, ekonomske i kulturne tokove.

Povezanost

Bosanska Posavina s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, Hrvatskom i Europom, povezana je vrlo kvalitetnim cestovnim, željezničkim i riječnim prometnicama. Posebno su značajni glavni cestovni pravci: Bosanski Šamac – Modriča – Doboj – Sarajevo – Mostar – Ploče; Orašje – Tuzla – Sarajevo – Mostar – Ploče, odnosno Bosanski Brod – Derventa – Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar – Ploče. Također je cijela Bosanska Posavina povezana asfaltiranim regionalnim i općinskim cestama. Najznačajnija je željeznička prometnica magistralna pruga Bosanski Šamac – Modriča – Zenica – Sarajevo te Sarajevo – Mostar – Ploče.

Rijeka Sava čitavom je dužinom kroz Bosansku Posavinu plovna, s izgrađenim značajnim lukama, posebno u Bosanskom Šamcu, koja je najveća riječna luka s vertikalnim dokom u bivšoj Jugoslaviji.

Etničko čišćenje Hrvata

Tijekom velikosrpske agresije prognano je preko 100.000 Hrvata, a jedan broj njih je poginuo u vojnim napadima na naselja. Na osnovu progona ovolikog broja hrvatskih civila može se reći da je srpska država izvršila etničko čišćenje Hrvata. Većina stanovnika hrvatske nacionalnosti izbjeglo je Hrvatsku. Mali broj povratnika su uglavnom starci. Njima nisu u potpunosti osigurani osnovni uvjeti za život.[2]

Stanovništvo

Hrvatska zajednica Bosanska Posavina
Granice Posavine u tadašnjim i predloženim granicama

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Bosanska Posavina je imala 312.401 stanovnika.

  • Hrvati  : 135.640, 44%
  • Srbi  : 79.643, 26%
  • Bošnjaci: 72.126, 23%

Po naseljima i općinama (1991):

Apsolutna etnička većina:

██ Hrvati

██ Srbi

██ Muslimani

Relativna etnička većina:

██ Hrvati

██ Srbi

██ Muslimani

Nacionalni sastav stanovništva općine Bosanski Brod, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Hrvati Srbi Muslimani Jugoslaveni ostali
Bosanski Brod 14.098 4.086 4.373 2.246 2.760 633
Brusnica Mala 449 50 302 1 20 76
Brusnica Velika 1.021 696 235 0 57 33
Donja Barica 296 1 292 1 2 0
Donja Močila 659 290 212 78 72 7
Donja Vrela 656 366 234 2 37 17
Donje Kolibe 837 788 12 1 27 9
Donji Klakar 583 14 549 0 16 4
Gornja Barica 296 36 239 0 13 8
Gornja Močila 717 470 194 3 48 2
Gornja Vrela 326 137 175 0 0 14
Gornje Kolibe 1.407 221 7 1.149 16 14
Gornji Klakar 755 45 664 0 40 6
Grk 559 334 208 1 2 14
Koraće 2.022 1.975 30 2 3 12
Kričanovo 998 893 45 8 48 4
Kruščik 112 93 12 0 6 1
Liješće 2.032 14 1.889 3 109 17
Novo Selo 2.953 2.771 69 3 63 47
Sijekovac 1.551 368 308 590 241 44
Unka 396 171 221 0 4 0
Vinska 561 29 511 0 15 6
Zborište 854 145 608 0 65 36
ukupno 34.138 13.993 11.389 4.088 3.664 1.004
Nacionalni sastav stanovništva općine Bosanski Šamac, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Hrvati Srbi Muslimani Jugoslaveni ostali
Batkuša 924 2 907 0 14 1
Bazik 539 526 6 0 4 3
Bosanski Šamac 6.239 827 1.755 2.178 1.195 284
Brvnik 609 22 580 1 6 0
Crkvina 1.704 18 1.581 1 85 19
Domaljevac 4.152 4.072 20 7 31 22
Donja Slatina 623 2 610 0 6 5
Donji Hasić 1.029 978 13 0 11 27
Gajevi 626 4 579 23 19 1
Gornja Slatina 1.361 3 1.317 0 28 13
Gornji Hasić 1.048 967 36 1 12 32
Grebnice 2.210 1.933 210 1 26 40
Kornica 830 802 8 1 2 17
Kruškovo Polje 706 8 673 0 23 2
Novo Selo 1.095 907 156 0 18 14
Obudovac 3.199 16 3.138 2 35 8
Pisari 608 8 527 5 67 1
Prud 1.293 1.144 31 3 29 86
Srednja Slatina 1.277 918 341 0 4 14
Škarić 298 1 283 0 14 0
Tišina 2.032 1.049 851 5 108 19
Zasavica 558 524 6 5 18 5
ukupno 32.960 14.731 13.628 2.233 1.755 613
Nacionalni sastav stanovništva općine Modriča, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Srbi Muslimani Hrvati Jugoslaveni ostali
Babešnica 147 11 0 117 7 12
Botajica 1.019 864 0 89 19 47
Čardak 1.006 4 2 976 4 20
Dobra Voda 89 2 0 85 1 1
Dobrinja 437 6 2 395 18 16
Dugo Polje 1.596 1.560 1 10 15 10
Garevac 2.795 171 85 2.304 80 155
Jakeš 2.546 111 1.844 496 66 29
Kladari Donji 1.046 20 1 1.006 13 6
Kladari Gornji 448 11 0 426 7 4
Koprivna 2.218 1.903 3 7 26 279
Kužnjača 272 30 0 240 2 0
Miloševac 1.735 1.637 0 5 71 22
Modriča 10.454 2.420 5.252 1.134 1.347 301
Modrički Lug 1.033 4 1.008 1 18 2
Pećnik 1.487 31 1 1.430 13 12
Riječani Donji 835 17 0 806 4 8
Riječani Gornji 305 302 0 1 0 2
Skugrić Gornji 1.453 1.148 2 250 41 12
Tarevci 2.322 33 2.173 11 73 32
Vranjak 2.370 2.249 1 16 26 78
ukupno 35.613 12.534 10.375 9.805 1.851 1.048
Nacionalni sastav stanovništva općine Odžak, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Hrvati Muslimani Srbi Jugoslaveni ostali
Ada 638 628 0 1 5 4
Donja Dubica 3.254 2.137 1 979 70 67
Donji Svilaj 1.576 1.408 2 143 13 10
Gnionica 918 25 5 760 28 100
Gornja Dubica 1.596 1.579 0 3 3 11
Gornji Svilaj 1.810 1.004 1 748 32 25
Jošavica 252 0 0 240 9 3
Novi Grad 1.907 226 4 1.587 74 16
Novo Selo 2.669 2.626 0 5 24 14
Odžak 9.386 1.404 6.205 599 819 359
Posavska Mahala 1.199 1.165 0 6 4 24
Potočani 2.250 2.029 0 176 12 33
Srnava 880 703 2 133 30 12
Vrbovac 1.721 1.404 0 287 24 6
ukupno 30.056 16.338 6.220 5.667 1.147 684
Nacionalni sastav stanovništva općine Orašje, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Hrvati Srbi Muslimani Jugoslaveni ostali
Bok 1.705 1.660 9 7 22 7
Bukova Greda 306 135 163 0 5 3
Čović Polje 796 0 780 1 12 3
Donja Mahala 4.273 4.207 23 7 11 25
Donji Žabar 1.420 2 1.394 3 13 8
Jenjić 290 274 0 0 1 15
Kopanice 1.317 1.024 273 0 6 14
Kostrč 1.655 1.651 3 0 1 0
Lepnica 140 0 139 0 1 0
Lončari 484 6 462 9 7 0
Matići 2.034 2.010 7 3 1 13
Orašje 3.907 591 875 1.843 470 128
Oštra Luka 3.041 2.995 7 2 3 34
Tolisa 3.326 3.274 15 3 20 14
Ugljara 1.400 1.288 31 12 47 22
Vidovice 2.273 2.191 54 3 6 19
ukupno 28.367 21.308 4.235 1.893 626 305
Nacionalni sastav stanovništva općine Derventa, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Srbi Hrvati Muslimani Jugoslaveni ostali
Agići 350 292 51 0 4 3
Begluci 921 69 410 355 66 21
Bijelo Brdo 1.311 8 1.286 0 8 9
Bosanski Dubočac 556 2 195 306 44 9
Brezici 621 1 604 0 5 11
Bukovac 123 1 115 0 0 7
Bukovica Mala 207 124 78 0 3 2
Bukovica Velika 544 4 537 0 1 2
Bunar 457 4 446 2 2 3
Cerani 1.905 1.875 8 1 11 10
Crnča 1.019 1.003 1 3 7 5
Dažnica 255 8 244 0 0 3
Derventa 17.748 4.555 4.317 5.558 2.623 695
Donja Bišnja 320 147 157 0 4 12
Donja Lupljanica 1.271 1.187 60 2 20 2
Donji Detlak 430 427 2 0 0 1
Donji Višnjik 704 67 617 0 4 16
Drijen 783 756 5 0 6 16
Gornja Bišnja 352 28 321 0 0 3
Gornja Lupljanica 946 448 479 2 6 11
Gornji Božinci 469 12 456 0 1 0
Gornji Detlak 1.031 981 3 0 21 26
Gornji Višnjik 318 238 80 0 0 0
Gradac 257 5 239 2 6 5
Gradina 418 0 416 0 1 1
Kalenderovci Donji 324 96 62 152 4 10
Kalenderovci Gornji 512 503 3 0 5 1
Kostreš 403 385 15 2 0 1
Kovačevci 259 2 247 0 4 6
Kulina 808 54 742 0 7 5
Kuljenovci 575 40 504 3 16 12
Lug 1.254 661 410 0 121 62
Lužani 356 1 22 323 10 0
Lužani Bosanski 786 592 149 1 34 10
Lužani Novi 561 197 313 0 26 25
Mala Sočanica 759 407 347 0 1 4
Mišinci 1.445 463 953 0 16 13
Miškovci 782 719 46 7 7 3
Modran 1.152 7 1.125 0 1 19
Osinja 1.890 1.853 3 0 30 4
Osojci 154 132 6 0 16 0
Pjevalovac 338 108 208 1 19 2
Pojezna 1.277 1.261 4 1 6 5
Poljari 368 1 363 0 0 4
Polje 1.124 307 750 5 45 17
Rapćani 240 229 6 0 2 3
Stanići 370 4 359 0 6 1
Šušnjari 626 1 621 0 1 3
Tetima 1.164 79 914 112 36 23
Trstenci 894 861 6 0 13 14
Tunjestala 163 0 163 0 0 0
Velika 213 1 1 207 4 0
Velika Sočanica 1.489 1.465 10 1 5 8
Vrhovi 359 3 354 0 1 1
Zelenike 436 14 411 0 4 7
Žeravac 802 132 634 1 17 18
Živinice 1.290 118 1.074 39 48 11
ukupno 56.489 22.938 21.952 7.086 3.348 1.165
Nacionalni sastav stanovništva općine Doboj, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.-sela koja su glasala za pripajanje općini Derventa
naseljeno mjesto ukupno Muslimani Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
Božinci Donji 587 0 575 6 2 4
Bukovac 664 0 31 607 0 26
Foča 1.457 0 5 1.437 5 10
Glogovica 714 0 689 17 5 3
Johovac 1.487 5 71 1.339 50 22
Komarica 1.020 4 6 964 3 43
Kotorsko 3.295 3.110 15 57 69 44
Majevac 456 2 441 8 4 1
Podnovlje 1.239 1 1.109 89 23 17
Prnjavor Veliki 690 0 90 558 0 42
Ritešić 584 0 422 148 12 2
Trnjani 887 0 867 13 6 1
Vranduk 199 0 1 195 0 3
ukupno 13.279 3.122 4.322 5.438 179 218
Nacionalni sastav stanovništva općine Gradačac, (općina Tramošnica) po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Muslimani Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
Blaževac 1.166 9 314 613 12 218
Donja Tramošnica 1.753 2 15 1.703 12 21
Donje Ledenice 1.638 257 354 1.011 5 11
Gornja Tramošnica 1.463 1 87 1.350 8 17
Gornje Ledenice 462 462 0 0 0 0
Hrgovi Donji 671 1 6 642 8 14
Njivak 388 0 4 379 0 5
Orlovo Polje 619 0 16 597 2 4
Pelagićevo 3.069 4 2.968 16 47 34
Samarevac 290 0 192 22 0 76
Turić 1.610 1 74 1.473 3 59
ukupno 13.129 737 4.030 7.806 97 459
Nacionalni sastav stanovništva općine Srebrenik,sela koja bi ušla u općinu Ravne Brčko po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Muslimani Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
Cerik 432 28 21 370 1 12
Gornji Hrgovi 590 0 0 573 6 11
Špionica Srednja 1.138 15 2 1.083 7 31
ukupno 2.160 43 23 2.026 14 54

(napomena, Hrgovi Donji bi se pripojili općini Brčko Ravne, a ne Tramošnica)

Granice Posavine kao južne Baranje, ekonomskog zaleđa Brodu i Županji
Granice Posavske županije nakon Daytonskog mirovnog sporazuma

Prilikom Velikosrpske agresije i rata pokušano je za pregovaračkim stolom i vojnički sačuvati što veći dio Posavine.
Barem "Posavski džep", naziv za trokut između rijeka Ukrine, Bosne i Save, proširen na istoku s područjem od Šamca do Brčkog (prošireni Oraški džep), te istočnom obalom rijeke Bosne, oko Modriče. Koji je služio kao ekonomsko zaleđe Brodu i Županji, poznat i kao "južna Baranja".
Nažalost to je bilo neuspješno, uz obranjenu Orašku enklavu, u Daytonu je vraćen samo Odžak, a i to je bilo popraćeno oduzimanjem dijelova južnih naselja ispod Orašja.

Poznate osobe

Galerija

  • Etnička karta Posavine 1991.
    Etnička karta Posavine 1991.
  • Granice Posavine u admintrativnim granicama općina i njihove predložene izmjene.
    Granice Posavine u admintrativnim granicama općina i njihove predložene izmjene.



  • Posavina kao džep između rijeka Ukrine, Bosne i Save, proširen na istoku oko Orašja i Modriče.
    Posavina kao džep između rijeka Ukrine, Bosne i Save, proširen na istoku oko Orašja i Modriče.
  • Posavina kao "južna Baranja", ekonomsko zaleđe Broda i Županje.
    Posavina kao "južna Baranja", ekonomsko zaleđe Broda i Županje.

Vidi još

Izvori

  1. ↑ (srp.) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. veljače 2021. (Wayback Machine) Cincarsko groblje u Bijeloj - Kalajdžijama, grobljanska cjelina - odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom, 7. studenoga 2011. (pristupljeno 18. veljače 2020.)
  2. ↑ [http://www.vecernji.hr/hrvatska/istina-o-padu-bosanske-posavine-i-progonu-sto-tisuca-hrvata-1137738 ] Istina o padu Bosanske Posavine (pristupljeno 24. prosinca 2016.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosanska_Posavina&oldid=7005596"