Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija)

Vladimir
Владимир
Zastava Grb
Država	Rusija
Oblast	Vladimirska oblast
Osnivanje	1008.
Prvi spomen	990.
Vlast
• Gradonačelnik	Sergej Saharov
Površina
• Ukupna	60 km²
Visina	150 m
Koordinate	56°08′N 40°25′E / 56.133°N 40.417°E / 56.133; 40.417
Stanovništvo (2009.)
• Entitet	339.779 (5.663 stanovnika/km²)
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC+3)
• Ljeto (DST)	Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj	600000
Pozivni broj	+7 4922
Stranica	vladimir-city.ru
Vladimir Vladimir na karti Rusije

Vladimir (ruski: Влади́мир) grad je u Rusiji, administrativno središte Vladimirske oblasti. Smješten je na lijevoj obali rijeke Kljazme, 180 km sjeveroistočno od Moskve. Glavno je prometno čvorište na automobilskim (M-7 "Volga") i željezničkim (Moskva – Nižnji Novgorod) magistralama (stanica Vladimir). Zračna luka Semjazino nalazi se 6 km zapadno od Vladimira, a za vrijeme hladnog rata zračna baza Dobryninskoje nalazila se 16 km sjeveroistočno.

Površina zemljišta gradskih granica iznosi 124,6 km², a područje samoga grada zauzima 60 km².

Grad je dijelom Zlatnog prstena Rusije i priznata je turistička destinacija.

Vladimir je jedinstveni grad u Rusiji. Prigradskom električnom željeznicom izravno je povezan s dvama ruskim gradovima koji imaju metro. Ako se ide vlakom iz Vladimira, najbliža postaja u Moskvi je "Novogirejevo", a u Nižnjem Novgorodu – "Moskovska".

Vladimir je bio jedan od glavnih gradova srednjovjekovne Rusije i dvije njegove katedrale su svjetska kulturna baština.

• Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja
• Zlatna vrata u Vladimiru

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vladimir

• Službene stranice grada Vladimira  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2011. (Wayback Machine) (rus.) (engl.)
• Web stranice starog grada Vladimira (rus.)

Nedovršeni članak Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija) koji govori o gradu u Rusiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

v • u Svjetska baština Ruske Federacije Europa Kulturna dobra (18) Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.) Prirodna dobra (3) Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.) • Petroglifi na Onješkom jezeru i Bijelom moru (2021.) Azija Prirodna dobra (9) Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.) Nematerijalna svjetska baština (2) Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.) 1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije