Vlad III. Drakula
Ovo je glavno značenje pojma Vlad III. Drakula. Za druga značenja pogledajte Drakula (razdvojba).| Vlad III. Drakula | |
|---|---|
| |
| knez Vlaške | |
| Vladavina | kolovoz 1448. - listopad 1448. |
| Prethodnik | Vladislav II. Vlaški |
| Nasljednik | Vladislav II. Vlaški |
| Vladavina | kolovoz 1456. - prosinac 1462. |
| Prethodnik | Vladislav II. Vlaški |
| Nasljednik | Radu III. |
| Vladavina | prosinac 1476. |
| Prethodnik | Basarab III. Laiotă |
| Nasljednik | Basarab III. Laiotă |
| Supruga | Justina Szilágyi |
| Djeca | Vlad IV. Țepeluš Mihnea I. Zli |
| Dinastija | Drăculești (ogranak dinastije Basarab) |
| Otac | Vlad II. Drakul |
| Majka | Vasilissa Moldavska |
| Rođenje | studeni 1431. |
| Smrt | prosinac 1476. |
| Potpis | 
|
| Vjera | pravoslavlje, prešao na katoličanstvo |
Vlad III. (1431. – 1476.), za života poznat i po patronimu Drakula (Zmajev sin) te u novije vrijeme po nadimku Tepeš (rum. Țepeș - Nabijač), bio je vlaški knez iz dinastije Drăculești i borac protiv Turaka. Vladao je Vlaškom u tri navrata, neprestano vodeći borbe s drugim pretendentima na prijestolje, pri tome se koristeći iznimno okrutnim metodama koje je naučio dok je kao dijete bio talac Murata II. Nastojao je održati dobre odnose i s kršćanskim Zapadom i neprestano nadirućim Osmanskim Carstvom ali se s vremenom stavio protiv sultana Mehmeda II., što ga je koštalo života.
U Rumunjskoj je danas slavljen kao narodni junak, a njegova okrutnost ga je učinila poznatim diljem Europe. U povijesti je, osim po svom angažmanu u borbama protiv osmanske ekspanzije, poznat i kao inspiracija za vampira grofa Drakulu, glavni lik u romanu Brama Stokera Drakula iz 1897. godine.
Nadimak Tepeš (rum. Țepeș) ili Nabijač posmrtno je dobio zbog navike da se obračunava s protivnicima tako da ih nabije na kolac.[1] Turci su ga za života zvali Kaziklu Bey, Beg (Knez) Nabijač. Drakula je prvi put nazvan Tepešem u povijesnim zapisima oko 1550. godine.
Imenom Drakula Vlad III. je nazvan prema svom ocu, Vladu II. Godine 1431. ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški primio je Vlada II. u viteški Red Zmaja zbog vojnih zasluga. Tako je Vlad II. dobio nadimak Zmaj (rum. Drakul) i svoju dinastiju prozvao Drăculești. Poslije očeve smrti, Vlad III. naslijedio je i njegov nadimak, ali kao Drakula, u značenju Zmajev sin. On osobno se ponekad potpisivao latiniziranim imenom Wladislaus Dragwlya. Neki ga izvori nazivaju i Vlad Drăculea i Draculya.
Rođen je 1431. u tvrđavi Sigišoara (rum. Sighișoara, njem. Schäsburg) blizu Trgovišta Târgovișta u Transilvaniji, današnjoj Rumunjskoj.
Otac mu je bio vlaški knez Vlad II. Drakul, a majka moldavska princeza Vasilissa. Imao je braću Mirceu i Vlada i mlađeg polubrata Radua.
Njegov otac je 1436. zbacio s prijestolja Alexandrua Aldeu i preuzeo vlast. Sklopio je savez s Turcima protiv cara Žigmunda.
Godine 1438. sudjelovao je s Turcima u napadu na Transilvaniju. U tom pohodu pratili su ga sinovi Drakula i Mircea.
Postao je taocem u sklopu političke nagodbe te je sklonost okrutnosti razvio upravo dok je promatrao osmanske metode mučenja. Kako je često spašavao kršćane od turskog zarobljeništva, Turci su posumnjali u njegovu odanost. Zbog toga je 1444. godine zarobljen zajedno sa svojim sinovima, Vladom i Raduom, prilikom gostovanja kod sultana Murata II.
Nakon kratkotrajnog zatočeništva, Vlad II. Drakul zakleo se na vjernost sultanu i ostavio mu svoje sinove za taoce kao dokaz odanosti. Mladi Vlad je upravo u zarobljeništvu razvio sklonost okrutnosti, promatrajući osmanske metode mučenja.[2]
Drakula i njegov polubrat Radu poslani su u Egrigiz u Maloj Aziji gdje su stavljeni u kućni pritvor. U međuvremenu, njihov otac se vratio na vlaško prijestolje i obnovio svoju zakletvu Redu Zmaja.
Iako oklijevajući, pridružio se borbi protiv Turaka, a zakletve date Turcima razrješio ga je papa Eugen IV. Međutim, pohod na Varnu 1444., iako je došao do Crnog mora, završio je kao potpuni neuspjeh.
Drakul i Mircea (Mirča) su optuživali vođu pohoda, ugarskog vojvodu Janka Hunjadyja za poraz. Godine 1447. pobunjeni vlaški plemići ubili su kneza Drakula i Mirceu, najvjerojatnije po Hunjadyjevoj zapovijedi.
Godinu nakon očevog ubojstva, Vlad je pušten iz zatočeništva te je na čelu turskih vojnika osvojio vlašku prijestolnicu. Zasjeo je na prijestolje kao turski vazal protjeravši s vlasti promađarsku dinastiju Danešti (rum. Dănești). Njegova prva vladavina potrajala je svega dva mjeseca.
Hunjady je izveo invaziju na Vlašku i protjerao Vlada koji je pobjegao u Moldaviju (rum. Moldova). Ondje je ostao pod zaštitom svog ujaka Bogdana II. do listopada 1451. godine.
Kada je Bogdan bio ubijen, Vlad je otišao u Ugarsku i sklopio savez s ugarskim regentom Jankom Hunjadyjem uperen protiv turskog sultana Mehmeda II. Osvajača.
Uz pomoć ugarskih trupa, Vlad je 1456. godine napao Vlašku i ponovno preuzeo vlast u zemlji. Ovoga puta zavladao je čvrstom rukom, obračunavajući se okrutno sa svim neprijateljima, bilo da se radilo o nelojalnim podanicima ili o Turcima.[3] U to vrijeme stekao je nadimak Drakula.
Godine 1462. Turci su pokrenuli novu invaziju na Vlašku, osvojili je, i postavili Drakulinog polubrata Radua na prijestolje. Drakula je bio prisiljen pobjeći u Ugarsku na dvor regenta Hunyadyja, no Hunyady ga je zatočio pod optužbom za dogovore s Turcima i on u zatočeništvu provodi sljedećih dvanaest godina. Kako bi se ponovno dokopao slobode, Drakula je pristao preobratiti se na katoličanstvo.
Drakula je iz zatočeništva oslobođen 1474. godine. Godinu dana poslije Drakula i Stjepan V. Báthory su pripremili ponovno osvajanje Vlaške s mješovitom vojskom Transilvanaca, nezadovoljnih vlaških plemića, i Moldavaca koje je poslao Drakulin rođak Stjepan III. Moldavski. Drakulin polubrat Radu je u međuvremenu umro i na prijestolje Vlaške sjeo je Basarab III. Laiotă iz dinastije Dănești, koji je imao potporu Turaka. U Drakulinom pohodu na Vlašku Basarabova vojska je poražena i Drakula je započeo svoju posljednju vladavinu 26. studenog 1476. godine. Većina njegovih savezika se odmah vratila u svoje zemlje ostavljajući ga u iznimno slabom položaju.
Prema legendama Drakula je poginuo u zasjedi. Priča se da su ga ubili njegovi vojnici, zamijenivši ga za turskog vojskovođu. Glavu su mu odrezali i poslali turskome sultanu Mehmedu II. Osvajaču, velikom Drakulinom neprijatelju. Tijelo su mu navodno osakatili i zakopali ispod oltara u crkvi samostana na otoku Snagov. Kada su 1930. godine arheolozi otvorili njegovu navodnu grobnicu bila je prazna.
Većina navedenih priča zapisana je u njemačkim i ruskim rukopisima iz 15. stoljeća.
Jednom prilikom Drakuli su došli izaslanici turskog sultana da zatraže godišnji danak, jer je sultan Drakulu smatrao svojim vazalom. Izaslanici su klekli pred Drakulom, ali nisu skinuli fesove s glava. On ih upita: "Zašto me vrijeđate? Zašto ne skidate fesove?" Oni su odgovorili: "Gospodaru, mi skidamo fesove samo pred našim sultanom." Drakula je odvratio: "Vidim da ste vjerni vašem sultanu i želim vas još više učvrstiti u vašoj odanosti njemu." Tada je naredio svojim vojnicima da izaslanicima metalnim čavlima pribiju fesove za glave.[4]
Usred Drakuline prijestolnice Trgovišta nalazio se zdenac s vodom. Kraj zdenca je stajao zlatni pehar kako bi svaki prolaznik mogao peharom zagrabiti vode i napiti se. Dok god je Drakula bio knez Vlaške, nitko se nije usuđivao ukrasti taj pehar.[4]
Jednom je Drakuli došao izaslanik ugarsko-hrvatskog kralja Matijaša Korvina. Za vrijeme ručka u dvorištu dvorca bio je postavljen vrlo visok kolac. Drakula upita izaslanika: "Znaš li zašto ovdje stoji taj kolac?" Izaslanik odgovori: "Gospodaru, sigurno je neki velikodostojnik učinio kakav zločin i ti mu ovime želiš priuštiti uzvišeniju smrt od ostalih." Drakula odgovori: "U pravu si. Ti si izaslanik jednog velikog kralja i taj kolac je postavljen za tebe." Izaslanik odgovori: "Gospodaru, ako smatraš da sam počinio zločin koji zahtjeva takvu kaznu, kazni me. Ti si najmudriji sudac i ako sam zgriješio, za moju smrt nećeš biti odgovoran ti, nego ja." Drakula mu reče: "Da nisi tako odgovorio, već bi bio na kolcu. Ti si uistinu kadar biti izaslanik velikih vladara. Pođi u miru i reci svome kralju da mi šalje samo mudre izaslanike, jer ako nešto krivo kažu, za njihovu smrt će biti oni krivi, a ne ja." I bogato ga nagradi.[4]
Drakula je običavao jesti okružen leševima nabijenima na kolce. Uživao je u tome. Jednom za vrijeme takvog objeda sluga mu je posluživao hranu. Kako nije mogao podnijeti smrad leševa sluga je začepio nos. Drakula ga je upitao: "Zašto si začepio nos? Zar ne možeš podnijeti miris?" Sluga odgovori: "Ne gospodaru, ne mogu podnijeti miris." Drakula mu reče: "Tada ćemo te premjestiti dovoljno visoko da ga ne možeš osjetiti." I Drakula naredi vojnicima da naprave kolac trostruko dulji od uobičajenih, postave ga u dvorištu i nabiju slugu na njega. I tako bi.
Jedan je trgovac prolazio kolima kroz Trgovište. Morao je prenoćiti u gradu ali nije znao gdje ostaviti kola s robom. Otišao je Drakuli i nakon što mu je predao poklon rekao: "Gospodaru, noć me zatekla u tvom gradu. Savjetuj me gdje da ostavim kola sa svojom imovinom kako ne bi bila ukradena." Drakula mu je odgovorio: "Ostavi kola preko noći nasred gradskog trga. Ja ti jamčim za njih." Trgovcu to nije bilo po volji ali je poslušao. Ujutro je u kolima nedostajalo 160 zlatnika. Trgovac je Drakuli prijavio pljačku, a ovaj je građanima Trgovišta zaprijetio da ako ne izruče lopova, čitav grad će biti spaljen. U međuvremenu je Drakula naredio svojim ljudima da iz njegove riznice uzmu 161 zlatnik i neprimjetno ih stave u trgovčeva kola. Trgovac je pronašao novce, ali kada ih je prebrojao vidio je da ima jedan zlatnik više. Otišao je Drakuli i rekao mu: "Gospodaru, pronašao sam svoje novce, ali tu je jedan zlatnik više." Upravo u tom trenutku vojnici su lopova nabijali na kolac i Drakula je rekao trgovcu: "Da mi nisi rekao za taj zlatnik više, nabio bih te na kolac zajedno s lopovom. Ovako si dokazao svoje poštenje. Idi u miru."[4]
Jednom je Drakula prolazeći Vlaškom ugledao seljaka s poderanom košuljom. Upitao ga je: "Zar nemaš drugu košulju?" Seljak je odgovorio: "Nemam gospodaru." Drakula ga ponovno upita: "Zar nisi posadio lan, zar nemaš lana za platno?" Seljak odgovori: "Imam mnogo lana gospodaru." I pokaže mu spremište puno lana. Drakula ga upita: "Imaš li ženu?" "Imam." - odgovori seljak. "Dovedi ju!" - naredi Drakula. Seljak dovede ženu, a Drakula joj reče: "Zašto si lijena prema svom mužu? Njegovo je da radi u polju i da te hrani. Tvoje je da mu popravljaš odjeću. Da on nije posadio lan, on bi bio kriv što mu je košulja poderana. Ti mu ne popravljaš odjeću i ovako si ti kriva." Drakula naredi svojim ljudima da ženu nabiju na kolac. Dok su to radili reče seljaku: "Pronađi si drugu ženu i neka bude marljivija nego ova ili će i ona završiti na kolcu."[4]
Jedan vlaški trgovac je izgubio vreću s novcima. Svuda je bio razglasio da će onome tko ju pronađe dati kao nagradu stotinu zlatnika. Jedan seljak je pronašao vreću i donio mu. Rekao je: "Trgovče, ako je ovo tvoja vreća evo ti je." Trgovac je prebrojio novce i vidio da su svi na broju, ali od škrtosti nije želio isplatiti seljaku obećanu nagradu. Rekao je seljaku: "Ja sam prebrojio novce i vidio da si ti već uzeo svoju nagradu od stotinu zlatnika. To je bilo tvoje pravo i neka si." Seljak odgovori: "Ja nikakve novce iz vreće nisam uzimao. Donio sam ti ju zatvorenu kako sam ju i pronašao." Trgovac mu reče: "Kada sam izgubio vreću u njoj je bilo sedam stotina zlatnika. Sada je samo šest stotina." Seljak mu ponovi: "Ja nikakve novce nisam uzimao." Odu oni kod Drakule da on presudi. Trgovac mu ispriča svoju priču, a seljak reče: "Gospodaru. Meni nije stalo do novaca. Meni smeta što on ne vjeruje u moje poštenje". Drakula je prozreo trgovčevu igru i rekao mu: "Sve je jasno. Ti si trgovče izgubio vreću sa sedam stotina zlatnika, a seljak je pronašao vreću sa šest stotina. Prema tome trgovče, to nije tvoja vreća i ti čekaj dok ti se ne javi netko tko je pronašao tvoju vreću". A seljaku reče: "Ti uzmi ovu vreću s novcima, nosi ju kući i čekaj dok se ne javi netko tko je izgubio vreću sa šest stotina zlatnika".[4]
- Po Vladu Tepešu Drakuli stvoren je lik najpoznatijeg vampira svih vremena, grofa Drakule.
- Procjenjuje se da je dao pobiti oko 30.000 stanovnika Vlaške i Transilvanije.
- Neki filmovi i stripovi Vlada III. Tepeša i grofa Drakulu stapaju u istu osobu prikazujući da je Vlad III. Tepeš nakon smrti postao vampir poznat pod imenom Drakula.
- U talijanskom stripu Dampyr, glavni savjetnik Vlada II. Drakula i Vlada III. Tepeša bio je arhivampir Draka, zbog čega su njih dvojica poslije povezani s legendom o vampirima.
- U stripovima koje izdaje DC Comics čovjek koji je u povijesti ostao upamćen kao Vlad III. Tepeš zapravo je bio besmrtni zločinac Vandal Savage.
- U televizijskoj seriji Da Vincijevi demoni Vlada III. glumi velški glumac Paul Rhys.
- Faust, Viktoria, Vampiri - legenda koja ne umire, Zagreb, 1999. ISBN 953-6234-56-4
- Stranice o Vladu Drakuli Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. veljače 2010. (Wayback Machine) (engl.)
- Vlad III. the Impaler (engl.)
- Anegdote Vlada Tepeša (engl.)
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Vlad III. Drakula |