Vidi kôd stranice Velika sovjetska enciklopedija

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.
Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.
{{izdvojeni članak|svibanj 2020.}}
{{Naslov u kurzivu}}
{{Infookvir knjiga 
| naziv           = Velika sovjetska enciklopedija
| naziv_izvornika = Большая советская энциклопедия (БСЭ)
| prijevod        = 
| slika           = [[Datoteka:Обложка_первого_издания_БСЭ.svg|150px]]
| opis_slike      = Korice prvog izdanja Velike sovjetske enciklopedije
| autor           = razni
| ilustrator      = 
| dizajn korica   = 
| država          = {{Z+X|SSSR}}
| jezik           = [[Ruski jezik|ruski]]
| serijal         = 
| žanr            = 
| vrsta_djela     = [[enciklopedija]]
| izdavač         = [[Velika ruska enciklopedija (izdavačka kuća)|Sovjetska enciklopedija]]
| datum_izdanja   = [[1926.]] – [[1947.]]; [[1949.]] – [[1958.]]; [[1969.]] – [[1978.]]
| vrijeme_i_mjesto_nastanka =
| vrsta_korica    = 
| broj_stranica   = 
| pripovjedač     = 
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = 
| mjesto_radnje   = 
| glavni_lik      = 
| teme            = 
| isbn            = 
| prethodna       = 
| sljedeća        = 
}}

'''''Velika sovjetska enciklopedija''''' ([[Ruski jezik|rus.]] ''Большая советская энциклопедия'', ''БСЭ'') najpoznatija je i najpotpunija [[SSSR|sovjetska]] [[enciklopedija]]. Jedna je od najvećih [[enciklopedija]] na [[Ruski jezik|ruskome jeziku]].{{fusg|1}} Izdavao ju je [[Sovjetski Savez]] u razdoblju između [[1926.]] i [[1978.]] godine. Od [[2002.]] godine enciklopedijski podatci djelomično su uključeni u kasniju [[Velika ruska enciklopedija|Veliku rusku enciklopediju]] u ažuriranome i ispravljenome obliku. Autori Velike sovjetske enciklopedije tvrdili su da je „prva [[Marksizam|marksističko]]-[[Lenjinizam|lenjinistička]] enciklopedija za opću namjenu“.<ref>[https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Great+Soviet+Encyclopedia Great Soviet Encyclopedia na web stranici The Free Divtionary-a], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref>

== Izdanja ==
Velika sovjetska enciklopedija tiskana je u tri izdanja:
* Prvo izdanje ([[1926.]] – [[1947.]]) sastojalo se od 65 svezaka te dodatnoga sveska o [[SSSR|Sovjetskome Savezu]]. Prvo izdanje imalo je oko 65.000 članaka.
* Drugo izdanje ([[1949.]] – [[1958.]]) sastojalo se od 49 svezaka u abecednome redu, jednoga o [[SSSR|Sovjetskome Savezu]] i jednoga dodatnoga sveska. Tiskan je i [[Indeks (kazalo)|indeks]] bez broja sveska ([[1960.]]). Drugo izdanje imalo je oko 100.000 članaka.
* Treće izdanje ([[1969.]] – [[1978.]]) sastojalo se od 30 svezaka. Dvadeset i četvrti svezak bio je tiskan u dvije knjige, od kojih je druga o [[SSSR|Sovjetskome Savezu]]. Tiskan je i [[Indeks (kazalo)|indeks]] bez broja sveska ([[1981.]]). Treće izdanje imalo je 95.279 članaka.

== Prvo izdanje ==
Ideja Velike sovjetske enciklopedije nastala je [[1923.]] godine u [[Gosizdat]]u ([[Ruski jezik|rus.]] '' Госиздат'') na inicijativu [[Oto Juljevič Šmidt|Ota Juljeviča Šmidta]], člana [[Ruska akademija znanosti|Ruske akademije znanosti]], koji je također bio tadašnji predsjednik [[Gosizdat]]a.<ref>[https://bigenc.ru/domestic_history/text/2372584 ГОСИЗДА́Т] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190529172515/https://bigenc.ru/domestic_history/text/2372584 |date=29. svibnja 2019. }}, Большая российская энциклопедия, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> Početkom [[1924.]] godine Šmidt je radio sa skupinom koja je uključivala [[Mihail Nikolajevič Pokrovski|Mihaila Nikolajeviča Pokrovskog]], [[Nikolaj Leonidovič Meščerjakov|Nikolaja Leonidoviča Meščerjakova]], [[Valerij Jakovljevič Brjusov|Valerija Jakovljeviča Brjusova]], [[Venjamin Fjodorovič Kagan|Venjamina Fjodoroviča Kagana]] i [[Konstantin Stanislavovič Kuzminski|Konstantina Stanislavoviča Kuzminskoga]]<ref name="IstIzd">[http://www.greatbook.ru/publishers/history.html История издательства] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110904010831/http://www.greatbook.ru/publishers/history.html |date=4. rujna 2011. }}, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> kako bi sastavila prijedlog koji je [[Politburo CK KPSS|Politburo]] prihvatio [[17. travnja]] [[1924.]] godine. Za ideju se također zalagao [[Anatolij Vasiljevič Lunačarski]], koji se ranije s [[Aleksandar Aleksandrovič Bogdanov|Aleksandrom Aleksandrovičem Bogdanovom]] i [[Maksim Gorki|Maksimom Gorkim]] zalagao za nastanak radničke enciklopedije.

Velika sovjetska enciklopedija pokrenuta je [[1925.]] dekretom [[Centralni komitet Komunističke partije boljševika|Centralnoga komiteta Komunističke partije boljševika]] i Predsjedništva Centralnoga izvršnoga odbora SSSR-a, u skladu s kojim je na [[Komunistička Akademija|Komunističkoj Akademiji]] stvoreno dioničko društvo ''Državno znanstveno izdanje „Velika sovjetska enciklopedija“'' ([[Ruski jezik|rus.]] ''Государственное научное издание «Большая Советская Энциклопедия»''), kojoj je povjereno objavljivanje Velike sovjetske enciklopedije.<ref name="IstIzd" />

Prvi svezak bio je objavljen [[1926.]] godine, no čitavo je izdanje (od 65 svezaka i dodatnoga sveska posvećenoga [[SSSR|Sovjetskome Savezu]]) bilo izdano tek [[1947.]] godine, 21 godinu od objavljivanja prvoga sveska, što je prilično mnogo u usporedi s drugim izdanjem, za koje je bilo potrebno 8 godina, i trećim izdanjem, za koje je bilo potrebno 9 godina. Godine [[1930.]] dioničko društvo ''Državno znanstveno izdanje „Velika sovjetska enciklopedija“'' mijenja ime u „Državno rječničko-enciklopedijsko izdavaštvo“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''Государственное словарно-энциклопедическое издательство''), a [[1937.]] godine u ''Državni znanstveni institut „Velika sovjetska enciklopedija“'' ([[Ruski jezik|rus.]] ''Государственный научный институт «Советская энциклопедия»'').

Prvo izdanje sveukupno je imalo oko 65.000 članaka, 12.000 ilustracija i 1000 karata. Šezdeset i šest svezaka zajedno se sastojalo od oko 4300 stranica teksta. Prosječna duljina članka iznosila je 2700 znakova. Svaki svezak imao je 8 – 10 karta u boji te do 20 djelomično obojenih ilustracija na odvojenim listovima. Osim odvojenih listova, tekstu su nadodane karte i crteži. Većinu crteža [[drvorez]]om su napravili poznati sovjetski umjetnici. Za dizajn korica korišten je kožnati uvez sa zlatnim tiskanim slovima, dok su korice odostraga polukožne. Svaki svezak tiskan je u 50 – 80 tisuća primjeraka.

Glavni urednik od [[1924.]] do [[1941.]] bio je [[Oto Juljevič Šmidt]]. Među autorima članaka bili su poznati sovjetski znanstvenici i političari [[Nikolaj Nikolajevič Baranski|N. N. Baranski]], [[Aleksej Nikolajevič Bah|A. N. Bah]], [[Grigorij Isaakovič Brojdo|G. I. Brojdo]], [[Andrej Sergjeevič Bubnov|A. S. Bubnov]], [[Nikolaj Ivanovič Buharin|N. I. Buharin]], [[Nikolaj Nilovič Burdenko|N. N. Burdenko]], [[Vasilij Grigorevič Fesenkov|V. G. Fesenkov]], [[Pavel Aleksandrovič Florenski|P. A. Florenski]], [[Mihail Vasiljevič Frunze|M. V. Frunze]], [[Igor Emmanuilovič Grabar|I. E. Grabar]], [[Ivan Mihajlovič Gubkin|I. M. Gubkin]], [[Lev Natanovič Kricman|L. N. Kricman]], [[Gleb Maksimilianovič Kržižanovski|G. M. Kržižanovski]], [[Valerijan Vladimirovič Kujbišev|V. V. Kujbišev]], [[Nikolaj Aljbertovič Kun|N. A. Kun]], [[Jurij Larin (revolucionar)|J. Larin]], [[Anatolij Vasiljevič Lunačarski|A. V. Lunačarski]], [[Nikolaj Leonidovič Meščerjakov|N. L. Meščerjakov]], [[Vladimir Pavlovič Miljutin|V. P. Miljutin]], [[Mihail Fjodorovič Nesturh|M. F. Nesturh]], [[Nikolaj Mihajlovič Nikoljski|N. M. Nikoljski]], [[Valerijan Valerijanovič Obolenski|V. V. Obolenski]], [[Vladimir Afanasjevič Obručev|V. A. Obručev]], [[Mihail Nikolajevič Pokrovski|M. N. Pokrovski]], [[Jevgenij Aleksejevič Preobraženski|J. A. Preobraženski]], [[Karl Berngardovič Radek|K. B. Radek]], [[Nikolaj Aleksandrovič Semaško|N. A. Semaško]], [[Ivan Ivanovič Skvorcov-Stepanov|I. I. Skvorcov-Stepanov]], [[Vasilij Robertovič Viljams|V. R. Viljams]], [[Kliment Efremovič Vorošilov|K. E. Vorošilov]], itd.

Šezdeset i treći svezak dvaput je bio objavljen: godine [[1933.]] u 31.000 primjeraka sa 776 stranica i [[1935.]] u 20.200 primjeraka sa 778 stranica. Zbog visoke potražnje 11. sveska, [[1930.]] je godine tiskano 7000 primjeraka s dodatnim člankom „ВКП(б)“ (Всесоюзную Коммунистическую партию (большевиков), [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Svesavezna komunistička partija (boljševika)]]) čiji je redaktor bio [[Andrej Sergeevič Bubnov|A. S. Bubnov]].

<gallery mode="packed" heights="200px">
1-ed-GSE.JPG | Prvo izdanje
Great Soviet Encyclopedia 00.jpg | Folija prvoga izdanja sa zlatnom gravirom
Great Soviet Encyclopedia 02.jpg | Logotip na naslovnoj stranici prvoga izdanja
</gallery>

<center>
{|role="presentation" class="wikitable sortable mw-collapsible" 
|+ class="nowrap" | <strong><center>Sadržaj svezaka prvoga izdanja</center></strong>
|-
! Broj sveska
! Ime
! Godina izdanja
! Broj stranica
|-
| 1. || А — Аколла || [[1926.]] || 416
|-
| 2. || Аконит — Анри || [[1926.]] || 400
|-
| 3. || Анрио — Атоксил || [[1926.]], [[1930.]] || 400
|-
| 4. || Атоллы — Барщина || [[1926.]], [[1930.]] || 386
|-
| 5. || Барыково — Бессалько || [[1927.]] || 404
|-
| 6. || Бессарабия — Больм || [[1927.]] || 416
|-
| 7. || Больница — Буковина || [[1927.]] || 416
|-
| 8. || Буковые — Варле || [[1927.]] || 408
|-
| 9. || Варлен — Венглейн || [[1928.]] || 426
|-
| 10. || Венгрия — Вильно || [[1928.]] || 407
|-
| 11. || Вильом — Водемон || [[1930.]] || 416
|-
| 12. || Воден — Волховстрой || [[1928.]] || 416
|-
| 13. || Волчанка — Высшая || [[1929.]] || 403
|-
| 14. || Высшее — Гейлинкс || [[1929.]] || 430
|-
| 15. || Гейльброн — Германия || [[1929.]] || 414
|-
| 16. || Германия — Гимн || [[1929.]] || 432
|-
| 17. || Гимназия — Горовицы || [[1930.]] || 406
|-
| 18. || Город — Грац || [[1930.]] || 432
|-
| 19. || Грациадеи — Гурьев || [[1930.]] || 422
|-
| 20. || Гурьевка — Дейки || [[1930.]] || 439
|-
| 21. || Дейли — Джут || [[1931.]] || 424
|-
| 22. || Джуца — Догов��р торговый || [[1935.]] || 420
|-
| 23. || Доде — Евразия || [[1931.]] || 415
|-
| 24. || Евреи — Железняков || [[1932.]] || 400
|-
| 25. || Железо — Зазор || [[1932.]] || 400
|-
| 26. || Зазубные — Зерновые || [[1933.]] || 408
|-
| 27. || Зерновые — Империализм || [[1933.]] || 480
|-
| 28. || Империалистическая война — Интерполяция || [[1937.]] || 402
|-
| 29. || Интерполяция — Историческое языковедение || [[1935.]] || 383
|-
| 30. || История — Камбиформ || [[1937.]] || 400
|-
| 31. || Камбоджа — Кауфмана пик || [[1937.]] || 404
|-
| 32. || Каучук — Классон || [[1936.]] || 432
|-
| 33. || Классы — Конкуренция || [[1938.]] || 480
|-
| 34. || Конкурс — Крестьянская война || [[1937.]] || 384
|-
| 35. || «Крестьянская газета» — Ларсон || [[1937.]] || 384
|-
| 36. || Ларте — Лилло || [[1938.]] || 416
|-
| 37. || Лилль — Маммалогия || [[1938.]] || 420
|-
| 38. || Маммилярия — Мера стоимости || [[1938.]] || 416
|-
| 39. || Мерави — Момоты || [[1938.]] || 376
|-
| 40. || Монада — Нага || [[1938.]] || 392
|-
| 41. || Наган — Нидерландское искусство || [[1939.]] || 432
|-
| 42. || Нидерланды — Оклахома || [[1939.]] || 416
|-
| 43. || Окладное страхование — Палиашвили || [[1939.]] || 416
|-
| 44. || Пализа — Перемычка || [[1939.]] || 416
|-
| 45. || Перемышль — Пол || [[1940.]] || 440
|-
| 46. || Пола — Призмы оптические || [[1940.]] || 408
|-
| 47. || Признаки делимости — Равенстон || [[1940.]] || 448
|-
| 48. || Рави — Роббиа || [[1941.]] || 440
|-
| 49. || Робер — Ручная граната || [[1941.]] || 456
|-
| 50. || Ручное огнестрельное оружие — Серицит || [[1944.]] || 440
|-
| 51. || Серна — Созерцание || [[1945.]] || 424
|-
| 52. || Сознание — Стратегия || [[1947.]] || 472
|-
| 53. || Стратиграфия — Телец || [[1946.]] || 392
|-
| 54. || Телецкое озеро — Трихофития || [[1946.]] || 416
|-
| 55. || Трихоцисты — Украинское искусство || [[1947.]] || 986
|-
| 56. || Украинцев — Фаянс || [[1936.]] || 718
|-
| 57. || Феаки — Флор || [[1936.]] || 363
|-
| 58. || Флора — Франция || [[1936.]] || 400
|-
| 59. || Францоз — Хокусаи || [[1935.]] || 432
|-
| 60. || Холангит — Цянь || [[1934.]] || 400
|-
| 61. || Ч — Шахт || [[1934.]] || 448
|-
| 62. || Шахта — Ь || [[1933.]] || 416
|-
| 63. || Э — Электрофон || [[1933.]], [[1935.]] || 776, 768
|-
| 64. || Электрофон — Эфедрин || [[1933.]] || 400
|-
| 65. || Эфемериды — Яя || [[1931.]] || 455
|-
| Bez broja || Союз Советских Социалистических Республик || [[1947.]] || 487
|}
</div></div>
</center>

== Drugo izdanje ==
[[Datoteka:Большая советская энциклопедия второе издание. Тома на полке.jpg|thumb]]
[[Datoteka:Большая советская энциклопедия второе издание.jpg|thumb|Drugo izdanje]]
Drugo izdanje pripremljeno je u skladu s dekretom [[Sovjet ministara SSSR-a|Sovjeta ministara SSSR-a]] objavljenoga [[20. veljače]] [[1949.]]<ref>[https://www.alexanderyakovlev.org/fond/issues-doc/69536 Документ № 107. Постановление Политбюро ЦК ВКП(б) о втором издании Большой Советской Энциклопедии. 10.02.1949], Архив Александра Н. Яковлева, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> Drugo izdanje izdavala je državna znanstvena izdavačka kuća „Velika sovjetska enciklopedija“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Большая советская энциклопедия»'') između [[1950.]] i [[1958.]] godine. Drugo izdanje se sastojalo od 51 sveska: 49 u abecednome redu, jedan o [[Sovjetski Savez|Sovjetskome Savezu]] i jedan dodatni svezak. Godine [[1960.]] tiskan je i [[Indeks (kazalo)|indeks]] bez broja sveska.

Drugo izdanje je sveukupno imalo oko 100.000 članaka, 50.852 ilustracija i 2362 karata. Drugo izdanje sveukupno se sastojalo od 4.900 stranica teksta. Više od 40% članaka je sadržavalo preporučenu literaturu koja je bila na 60 jezika: 35 jezika [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i 25 stranih jezika. Svesci drugoga izdanja tiskani su u 250 – 300 tisuća primjeraka što je 3 – 5 puta veće od tiskanih primjeraka svezaka prvoga izdanja.

Drugo izdanje je u odnosu na prvo izdanje imalo znatan porast broj članaka (s 65.000 na 100.000) te mali porast broja stranice teksta (s 4.400 na 4.900). Do toga povećanja je došlo zbog nastanka novih članaka, najčešće kratke ili srednje duljine, proširenja i podjeljivanja postojećih članaka na više članaka, recenzija (npr. članci o državama i znanostima). Prosječni članak je imao 2.000 znakova.

Članci o društvenim i političkim temama te aktualnim državnicima pisani su u skladu sa sovjetskom ideologijom. Ponekad je zbog političkih promjena u zemlji dolazilo do mijenjanja sadržaja članka. Npr. kada je [[1953.]] godine došlo do uklanjanja [[Lavrentij Pavlovič Berija|Lavrentija Pavloviča Berije]] s položaja ministara unutarnjih poslova, pretplatnicima Velike sovjetske enciklopedije su poslane dodatne stranice koje su sadržavale dopune člancima o [[Beringovo more|Beringovome moru]] i [[George Berkeley|Georgeu Berkeleyju]] s prijedlogom zamjenjivanja članka o [[Lavrentij Pavlovič Berija|Beriju]] s dopunama za [[Beringovo more]] i [[George Berkeley|Georga Berkeleyja]].<ref>Сергей Леонидович Кравец, [http://www.greatbook.ru/press/134-gazeta-sobesednik.html «Платон» не должен быть больше «Ленина». БРЭ правдивей БСЭ? Интервью с ответственным редактором издательства «Большая Российская энциклопедия»] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191121035609/http://www.greatbook.ru/press/134-gazeta-sobesednik.html |date=21. studenoga 2019. }}, Собеседник, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> Unatoč tome, [[Lavrentij Pavlovič Berija|Berijev]] portret je i dalje ostao u popisu ilustracija.

Slično se dogodilo i s člankom o [[Gao Gang]]u koji je [[1954.]] godine uklonjen s rukovodilačkih mjesta unutar [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]]. Pretplatnici enciklopedije su bili zamoljeni da uklone stranicu s člankom o [[Gao Gang]]u te da dodaju novu koja je izostavljala članak o njemu.<ref>Елена Прозорова, [https://soviet-life.livejournal.com/1512391.html БСЭ — найдётся всё], Soviet life, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref>

Ovakve izmjene kasnije se nisu nudile, a promijenjeni stavovi [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]] mogli su se pratiti u sadržaju članaka Velike sovjetske enciklopedije. Na primjer, prvi svesci drugoga izdanja govore negativno o [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. U ranijim svescima [[Josip Broz Tito|Tito]] je nazvan [[fašist]]om. (Npr. u članku o [[Georgi Dimitrov|Georgiju Dimitrovu]] piše da je „nemilosrdno razotkrivao nacionalističku, fašističku [[klika|kliku]] Tita – agenta američkoga imperijalizma na Balkanu.“ U kasnijim svescima, pogotovo u člancima o [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]] korišten je pozitivni vokabular. Članci o [[Kalmikija|Kalmikiji]] i [[Kalmici]]ma nedostaju u 21. svesku te su dodani tek kasnije u jednome drugome svesku nakon povratka iz [[Deportacija Kalmika 1943.|progonstva]] [[1956.]] godine. Ista situacija je bila i s ostalim [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|prognanim narodima]] i njihovim [[Autonomne republike Sovjetskoga Saveza|autonomnim republikama]] ([[Čečenci]], [[Karačajevci]], [[Balkarci]], [[Inguši]]), osim kod [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] i [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Krimske ASSR]] koji nisu dobili članke jer su [[Krimski Tatari]] i dalje bili prognani.

Glavni urednici drugoga izdanja Velike sovjetske enciklopedije bili su [[Sergej Ivanovič Vavilov]] (1. – 8. svezak, [[1949.]] – [[1951.]]) i [[Boris Aleksejevič Vvedenski]] (8. – 51. svezak, [[1951.]] – [[1958.]]), a zamjenici glavnoga urednika [[Anatolij Aleksejevič Zvorikin]] i [[Lev Stepanovič Šaumjan]]. Među urednicima odjela i autorima članaka bili su vodeći sovjetski znanstvenici toga vremena: [[Nikolaj Nikolajevič Aničkov|N. N. Aničkov]], [[Ivan Pavlovič Bardin|I. P. Bardin]], [[Anatolij Arkadjevič Blagonravov|A. A. Blagonravov]], [[Jevgenij Aleksejevič Čudakov|J. A. Čudakov]], [[Andrej Aleksandrovič Grigorjev|A. A. Grigorjev]], [[Boris Vladimirovič Ioganson|B. V. Iogason]], [[Andrej Nikolajevič Kolmogorov|A. N. Kolmogorov]], [[Fjodor Vasiljevič Konstantinov|F. V. Konstantinov]], [[Oljga Borisovna Lepešinskaja|O. B. Lepešinskaja]], [[Trofim Denisovič Lisenko|T. D. Lisenko]], [[Aleksandar Aleksandrovič Mihajlov|A. A. Mihajlov]], [[Aleksandar Ivanovič Oparin|A. I. Oparin]], [[Konstantin Vasiljevič Ostrovitjanov|K. V. Ostrovitjanov]], [[Nikolaj Mihajlovič Strahov|N. M. Strahov]], [[Sergej Pavlovič Tolstov|S. P. Tolstov]], [[Viktor Vladimirovič Vinogradov|V. V. Vinogradov]], [[Bencion Moisejevič Vul|B. M. Vul]], [[Evgenij Mihajlovič Žukov|E. M. Žukov]], i drugi.

Biološki dio enciklopedije pisali su pseudoznanstvenici kao što su [[Trofim Denisovič Lisenko|T. D. Lisenko]], [[Oljga Borisovna Lepešinskaja|O. B. Lepešinskaja]], [[Aleksandar Ivanovič Oparin|A. I. Oparin]]{{fusg|2}} i njihove pristaše, pa zbog toga drugo izdanje sadrži veliku količinu neznanstvenih informacija iz područja [[Genetika|genetike]], [[Citologija|citologije]], [[Agrobiologija|agrobiologije]], itd.

Prema [[Sergej Leonidovič Kravec|Sergeju Leonidoviču Kravecu]], glavnome uredniku izdavačke kuće „[[Velika ruska enciklopedija (izdavačka kuća)|Velika ruska enciklopedija]]“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''Большая российская энциклопедия''), drugo izdanje Velike sovjetske enciklopedije najbolje je od sva tri izdanja jer je, za razliku od prvoga i trećega izdanja, pisana sa znanstvenoga stajališta, zahvaljujući čemu je moguće uspješno napisati diplomski rad u području višega obrazovanja.<ref>[http://www.taday.ru/text/127093.html?rss_feed=export_all Татьянин день], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref>

<center>
{|role="presentation" class="wikitable sortable mw-collapsible" 
|+ class="nowrap" | <strong><center>Sadržaj svezaka drugoga izdanja</center></strong>
|-
! Broj sveska
! Ime
! Godina izdanja
! Broj stranica
|-
| 1. || А — Актуализм || [[1949.]] || 633
|-
| 2. || Акты — Ариетта || [[1950.]] || 652
|-
| 3. || Аризона — Аяччо || [[1950.]] || 626
|-
| 4. || Б — Березко || [[1950.]] || 640
|-
| 5. || Березна — Ботокуды || [[1950.]] || 644
|-
| 6. || Ботошани — Вариолит || [[1951.]] || 643
|-
| 7. || Вариолоид — Вибратор || [[1951.]] || 643
|-
| 8. || Вибрафон — Волово || [[1951.]] || 645
|-
| 9. || Вологда — Газели || [[1951.]] || 619
|-
| 10. || Газель — Германий || [[1952.]] || 615
|-
| 11. || Германик — Голубь || [[1952.]] || 642
|-
| 12. || Голубянки — Гродовка || [[1952.]] || 630
|-
| 13. || Гроза — Демос || [[1952.]] || 669
|-
| 14. || Демосфен — Докембрий || [[1952.]] || 655
|-
| 15. || Докеры — Железняков || [[1952.]] || 651
|-
| 16. || Железо — Земли || [[1952.]] || 671
|-
| 17. || Земля — Индейцы || [[1952.]] || 631
|-
| 18. || Индекс — Истон || [[1953.]] || 619
|-
| 19. || Историзм — Канди || [[1953.]] || 606
|-
| 20. || Кандидат — Кинескоп || [[1953.]] || 643
|-
| 21. || Кинестезия — Коллизия || [[1953.]] || 627
|-
| 22. || Коллиматор — Коржины || [[1953.]] || 627
|-
| 23. || Корзинка — Кукунор || [[1953.]] || 635
|-
| 24. || Кукуруза — Лесничество || [[1953.]] || 618
|-
| 25. || Лесничий — Магнит || [[1954.]] || 629
|-
| 26. || Магнитка — Медуза || [[1954.]] || 651
|-
| 27. || Медузы — Многоножка || [[1954.]] || 661
|-
| 28. || Многоножки — Мятлик || [[1954.]] || 660
|-
| 29. || Н — Николаев || [[1954.]] || 627
|-
| 30. || Николай — Олонки || [[1954.]] || 653
|-
| 31. || Олонхо — Панино || [[1955.]] || 645
|-
| 32. || Панипат — Печура || [[1955.]] || 646
|-
| 33. || Печь — Польцин || [[1955.]] || 669
|-
| 34. || Польша — Прокамбий || [[1955.]] || 653
|-
| 35. || Прокат — Раковины || [[1955.]] || 670
|-
| 36. || Раковник — «Ромэн» || [[1955.]] || 670
|-
| 37. || Рона — Самойлович || [[1955.]] || 666
|-
| 38. || Самойловка — Сигиллярии || [[1955.]] || 665
|-
| 39. || Сигишоара — Соки || [[1956.]] || 661
|-
| 40. || Сокирки — Стилоспоры || [[1957.]] || 645
|-
| 41. || Стилтон — Татартуп || [[1956.]] || 657
|-
| 42. || Татары — Топрик || [[1956.]] || 665
|-
| 43. || Топсель — Уженье || [[1956.]] || 669
|-
| 44. || Ужи — Фидель || [[1956.]] || 661
|-
| 45. || Фидер — Фурьеризм || [[1956.]] || 670
|-
| 46. || Фусе — Цуруга || [[1957.]] || 669
|-
| 47. || Цуруока — Шербот || [[1957.]] || 669
|-
| 48. || Шербрук — Элодея || [[1957.]] || 669
|-
| 49. || Элоквенция — Яя || [[1957.]] || 678
|-
| 50. || Союз Советских Социалистических Республик || [[1957.]] || 764
|-
| 51. || А — Я (дополнения) || [[1958.]] || 460
|-
|}
</div></div>
</center>

== Treće izdanje ==
Treće izdanje Velike sovjetske enciklopedije bilo je pripremljeno u skladu s dekretom [[Centralni komitet Komunističke partije boljševika|Centralnoga komiteta Komunističke partije boljševika]] [[2. veljače]] [[1967.]] godine, a izdavala ga je „Sovetskaja enciklopedija“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Советская энциклопедия»'') od [[1969.]] do [[1978.]] godine. Treće izdanje sastojalo se od 31 knjiga u 30 svezaka (24. svezak tiskan je u dvije knjige, od kojih je druga bila posvećena [[Sovjetski Savez|Sovjetskome Savezu]]). Za potrebe trećega izdanja osmišljen je font „Kudrjaševskaja enciklopedičeskaja garintura“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Кудряшевская энциклопедическая гарнитура»'') veličine 7.<ref name="treće">Пухначев Ю, Наша новая энциклопедия, Наука и жизнь, 1979., № 2, str. 40–46.</ref><sup>:45:</sup>. Svesci trećega izdanja tiskani su u oko 630.000 primjeraka što je 8 – 12 puta više od prvoga izdanja i 2 – 2,5 više od drugoga izdanja. Godine [[1981.]] tiskano je 50.000 primjeraka [[Indeks (kazalo)|indeksa]]. Na trećemu izdanju radilo je oko 10.000 specijalista. Mnogi savjetnici, nekoliko stotina ljudi, imali su diplomu.<ref name="treće2">Прохоров А. М., Вселенная в алфавитном порядке, Наука и жизнь, 1979., № 2, str. 40.</ref> Popularizacija znanosti jedno je od vodećih načela trećega izdanja.<ref name="treće" /><sup>:46</sup>

Treće izdanje sveukupno je imalo 95.279 članaka, 29.120 ilustracija, 3701 portreta i 524 karata u boji. Ilustracije u boji bile su izrađene tehnikom [[duboki tisak|dubokoga]], [[Visoki tisak|visokoga]] i [[Ofsetni tisak|ofsetnoga (plošnoga) tiska]]. U 14. svesku, kod članka o [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], priložena je fleksibilna [[gramofonska ploča]] s njegovim govorima. Prosječna duljina članka iznosila je 1470 znakova. Treće izdanje u cijelosti se sastojalo od oko 3800 stranica teksta.<ref name="treće2" /> Treće izdanje razlikuje se od prva dva po razvijenome sustavu povezivanja članaka u kojem su drugi članci koji se navode u tekstu označeni kurzivno.<ref name="treće" />

Glavni urednik trećega izdanja bio je [[Aleksandar Mihajlovič Prohorov]].

=== Prijevodi ===
Treće izdanje Velike sovjetske enciklopedije prevedeno je na [[Engleski jezik|engleski]] i [[grčki jezik]].

Engleski prijevod izdavala je izdavačka kuća [[Macmillan Publishers]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] između [[1973.]] i [[1982.]]<ref name="treće2" /> Izdana su 31 sveska i [[Indeks (kazalo)|indeks]].<ref>The Great Soviet Encyclopedia: A Translation of the Third Edition of the Bol'shaya Sovetskaya Entsiklopediya, New York, London, Macmillan, Collier-Macmillan, 1973. — 1982.</ref>

Grčki prijevod izdavala je grčka izdavačka kuća Akadimos ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Ακάδημος'') između [[1977.]] i [[1989.]] Izdana su 34 osnovna sveska i 1 dodatni svezak. Svi članci vezani za [[Grčka|Grčku]], njezinu povijest, kulturu i društvo znatno su prošireni te je za grčko izdanje bilo napisano nekoliko stotina novih članaka.

<center>
{|role="presentation" class="wikitable sortable mw-collapsible" 
|+ class="nowrap" | <strong><center>Sadržaj svezaka trećega izdanja</center></strong>
|-
! Broj sveska
! Ime
! Godina izdanja
|-
| 1. || А — Ангоб || [[1969.]]
|-
| 2. || Ангола — Барзас || [[1970.]]
|-
| 3. || Бари — Браслет || [[1970.]]
|-
| 4. || Брасос — Веш || [[1971.]]
|-
| 5. || Вешин — Газли || [[1971.]]
|-
| 6. || Газлифт — Гоголево || [[1971.]]
|-
| 7. || Гоголь — Дебит || [[1972.]]
|-
| 8. || Дебитор — Евкалипт || [[1972.]]
|-
| 9. || Евклид — Ибсен || [[1972.]]
|-
| 10. || Ива — Италики || [[1972.]]
|-
| 11. || Италия — Кваркуш || [[1973.]]
|-
| 12. || Кварнер — Конгур || [[1973.]]
|-
| 13. || Конда — Кун || [[1973.]]
|-
| 14. || Куна — Ломами || [[1973.]]
|-
| 15. || Ломбард — Мезитол || [[1974.]]
|-
| 16. || Мезия — Моршанск || [[1974.]]
|-
| 17. || Моршин — Никиш || [[1974.]]
|-
| 18. || Никко — Отолиты || [[1974.]]
|-
| 19. || Отоми — Пластырь || [[1975.]]
|-
| 20. || Плата — Проб || [[1975.]]
|-
| 21. || Проба — Ременсы || [[1975.]]
|-
| 22. || Ремень — Сафи || [[1975.]]
|-
| 23. || Сафлор — Соан || [[1976.]]
|-
| 24. (1. knjiga) || Собаки — Струна || [[1976.]]
|-
| 24. (2. knjiga) || Союз Советских Социалистических Республик || [[1977.]]
|-
| 25. || Струнино — Тихорецк || [[1976.]]
|-
| 26. || Тихоходки — Ульяново || [[1977.]]
|-
| 27. || Ульяновск — Франкфорт || [[1977.]]
|-
| 28. || Франкфурт — Чага || [[1978.]]
|-
| 29. || Чаган — Экс-ле-Бен || [[1978.]]
|-
| 30. || Экслибрис — Яя || [[1978.]]
|-
|}
</div></div>
</center>

<gallery mode="packed" heights="200px">
3-ed-GSE.JPG | Treće izdanje i godišnjaci za drugo i treće izdanje.
Гибкая грампластинка приложение к 14 тому БСЭ с речами Ленина.JPG | Fleksibilna [[gramofonska ploča]] s [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinovim]] govorima.
UBN Great Soviet.JPG |Sva 31 sveska engleskoga prijevoda zajedno s indeksom, biblioteka [[Nijmegen]].
Большая советская энциклопедия.jpg | Treće izdanje na polici.
</gallery>

== Elektronička verzija ==
Godine [[1998.]] tvrtke ZAO „Autopan“ („Студия Multimedia.ru“) ([[Ruski jezik|rus.]] ''ЗАО «Аутопан»'', ''«Студия Multimedia.ru»''),<ref name="Rubri">[http://www.rubricon.com/about_bse_1.asp О Большой советской энциклопедии] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120505132231/http://www.rubricon.com/bse_1.asp |date=5. svibnja 2012. }}, Рубрикон, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref><ref>[http://www.rubricon.com/about_bse_5.asp БСЭ на дисках] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150803170059/http://www.rubricon.com/about_bse_5.asp |date=3. kolovoza 2015. }}, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150219153926/http://www.multimedia.ru/sol/bse01.html Описание издания на сайте компании Аутопан (multimedia.ru)], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> ZAO „Glasnet“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''ЗАО «Гласнет»'') i ZAO „Lukojl-Inform“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''ЗАО «Лукойл-Информ»'')<ref>Немиров, Мирослав Маратович, [http://imperium.lenin.ru/LENIN/27/nemirov/a/alkeper.htm О Тюмени и о её тюменщиках. Алекперов Вагит], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> počele su digitalizirati treće izdanje. Do [[2001.]] godine članci i ilustracije bili su skenirani, [[Optičko prepoznavanje znakova|optički prepoznati]] i pregledani. Prava na internetsko izdanje kupila je tvrtka „Russ Portal Company Ltd.“, koja je u [[travanj|travnju]] [[2001.]] godine pokrenula internetski enciklopedijski projekt „Rubrikon“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Рубрикон»'').<ref>[https://web.archive.org/web/20011225084744/https://netoscope.ru/news/2001/04/05/1961.html Большая Советская энциклопедия пришла в Рунет], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> Godine [[2002.]] stvoren je [[softver]], a u jeseni iste godine na [[Moskovski međunarodni sajam knjiga|Moskovskome međunarodnome sajmu knjiga]] programeri su demonstrirali konačnu verziju enciklopedije na tri [[CD]]-a.<ref>Вершинский, Анатолий Николаевич [http://a-vers.narod.ru/mm_1102.htm С ней так просто держать совет], Техника — молодёжи, 2002., № 11., str. 52—53.</ref> Tvrtka „Novi Disk“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Новый Диск»'') bila je izdavač i distributer elektroničke verzije.<ref name="Novi">[https://www.nd.ru/catalog/products/bse/ Информация об издании на сайте компании «Новый диск»], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> Elektronička verzija bila je objavljena u sklopu serije „Zlatni fond ruske enciklopedije“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Золотой фонд российских энциклопедий»'').

Elektronička verzija prvoga i drugoga izdanja Velike sovjetske enciklopedije pripremila je i objavila tvrtka ''OOO Rječničko izdavašto „Elektronički i tradicionalni rječnici“'' ([[Ruski jezik|rus.]] ''ООО Словарное издательство «Электронные и традиционные словари»'') [[2010.]] i [[2012.]] godine. Izdavač za [[CD]]/[[DVD]] diskove bio je ''ZAO „Bukasoft“'' ([[Ruski jezik|rus.]] ''ЗАО «БукаСофт»'').<ref>[http://www.encyclopedia.ru/news/enc/detail/40731/ Первое издание «Большой советской энциклопедии» вышло на DVD], Мир энциклопедий, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref>

== Indeksi ==
Za drugo i treće izdanje Velike sovjetske enciklopedije objavljen je [[indeks (kazalo)|indeks]] u zasebnome svesku bez broja.<ref name="Rubrikon">[http://www.rubricon.com/about_bse_6.asp По данным сайта Рубрикон. Ру] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050428033949/http://www.rubricon.com/about_bse_6.asp |date=28. travnja 2005. }}, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref>

{| class="wikitable"
|-
! Ime na [[Ruski jezik|ruskome]] !! Godina objavljivanja !! Broj knjige !! Glavni urednik !! Članci !! Stranice !! Količina tiskanih primjeraka
|-
| Алфавитный указатель ко второму изданию || 1960 || I. || [[Lev Stepanovič Šaumjan]] || А—Нарикины || 1—800 || 75.000
|-
| Алфавитный указатель ко второму изданию || 1960 || II. || [[Lev Stepanovič Šaumjan]] || Нариман—Яянга || 801—1575 || 75.000
|-
| Алфавитный именной указатель к третьему изданию || 1981. || — || — || А—Я || 719 || 50.000
|}

== Godišnjaci ==
Između [[1957.]] i [[1990.]] godine jednom godišnje izdavani su jednosveščani godišnjaci zvani „Godišnjaci Velike sovjetske enciklopedije“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Ежегодником Большой советской энциклопедии»'') za drugo (plave boje, [[1957.]] – [[1969.]]) i treće (crvene boje, [[1970.]] – [[1990.]]) izdanje Velike sovjetske enciklopedije. Ti godišnjaci sadržavali su ažurirane podatke o [[Sovjetski Savez|Sovjetskome Savezu]] i drugim državama, važnim svjetskim događajima i relevantnim biografskim podatcima. Objavljeno je 34 izdanja godišnjaka.<ref name="Rubrikon" />

<center>
{|role="presentation" class="wikitable sortable mw-collapsible" 
|+ class="nowrap" | <strong><center>Sadržaj Godišnjaka Velike sovjetske enciklopedije</center></strong>
|-
! Broj !! Godina izdanja !! Urednik !! Broj stranica !! Količina tiskanih primjeraka
|-
| 1 || [[1957.]] || B. A. Vvedenski || 648 || 100.000
|-
| 2 || [[1958.]] || L. S. Šaumjan || 656 || 100.000
|-
| 3 || [[1959.]] || L. S. Šaumjan || 664 || 55.000
|-
| 4 || [[1960.]] || L. S. Šaumjan || 616 || 57.000
|-
| 5 || [[1961.]] || L. S. Šaumjan || 580 || 50.000
|-
| 6 || [[1962.]] || L. S. Šaumjan || 624 || 45.000
|-
| 7 || [[1963.]] || L. S. Šaumjan || 562 || 50.000
|-
| 8 || [[1964.]] || L. S. Šaumjan || 616 || 40.000
|-
| 9 || [[1965.]] || L. S. Šaumjan|| 608 || 45.000
|-
| 10 || [[1966.]] || L. S. Šaumjan || 627 || 47.000
|-
| 11 || [[1967.]] || L. S. Šaumjan || 624 || 60.000
|-
| 12 || [[1968.]] || L. S. Šaumjan || 624 || 53.000
|-
| 13 || [[1969.]] || L. S. Šaumjan || 608 || 48.000
|-
| 14 || [[1970.]] || L. S. Šaumjan || 608 || 47.500
|-
| 15 || [[1971.]] || L. S. Šaumjan || 644 || 72.000
|-
| 16 || [[1972.]] || S. M. Kovaljev || 624 || 83.000
|-
| 17 || [[1973.]] || S. M. Kovaljev || 640 || 110.000
|-
| 18 || [[1974.]] || S. M. Kovaljev || 620 || 110.000
|-
| 19 || [[1975.]] || S. M. Kovaljev || 656 || 110.000
|-
| 20 || [[1976.]] || S. M. Kovaljev || 624 || 110.000
|-
| 21 || [[1977.]] || S. M. Kovaljev || 640 || 110.000
|-
| 22 || [[1978.]] || S. M. Kovaljev || 592 || 110.000
|-
| 23 || [[1979.]] || S. M. Kovaljev || 576 || 110.000
|-
| 24 || [[1980.]] || V. G. Panov || 584 || 110.000
|-
| 25 || [[1981.]] || V. G. Panov || 624 || 110.000
|-
| 26 || [[1982.]] || V. G. Panov || 600 || 110.000
|-
| 27 || [[1983.]] || V. G. Panov || 584 || 106.000
|-
| 28 || [[1984.]] || V. G. Panov || 584 || 100.000
|-
| 29 || [[1985.]] || V. G. Panov || 576 || 91.000
|-
| 30 || [[1986.]] || V. G. Panov || 575 || 85.000
|-
| 31 || [[1987.]] || V. G. Panov || 607 || 78.500
|-
| 32 || [[1988.]] || V. G. Panov || 592 || 84.000
|-
| 33 || [[1989.]] || V. G. Panov || 591 || 75.500
|-
| 34 || [[1990.]] || V. G. Panov || 556 || 66.500
|}
</div></div>
</center>

== Autorska prava ==
Velika sovjetska enciklopedija trenutačno nije u [[javno vlasništvo|javnome vlasništvu]] jer je izdavačku kuću „Sovjetska enciklopedija“, koja je izdavala Veliku sovjetsku enciklopediju, naslijedila izdavačka kuća „[[Velika ruska enciklopedija (izdavačka kuća)|Velika ruska enciklopedija]]“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Большая российская энциклопедия»'').<ref>[https://web.archive.org/web/20110711152659/http://www.greatbook.ru/oao_info/ustav_oao.html О Большой советской энциклопедии], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> Prava na elektroničko izdanje trećega izdanja dogovorno pripadaju nekolicini tvrtki, iako su ekskluzivna prava na internetsko izdanje prenesena na tvrtku „Russ Portal“ koja se nalazi u vlasništvu web-stranice ''www.rubricon.com'',<ref name="Rubri" /><ref>[http://www.rubricon.com/about_rubricon.asp О проекте] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120505142746/http://www.rubricon.com/about_rubricon.asp |date=5. svibnja 2012. }}, Рубрикон, pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> a prava na [[multimedija]]lno izdanje ([[CD-ROM]]) prenesena su na tvrtku „Novi Disk“ ([[Ruski jezik|rus.]] ''«Новый Диск»'').<ref name="Novi" />

== Popis općih sovjetskih enciklopedija ==
{| class="wikitable sortable"
!Originalni naziv
!Hrvatski naziv
!Broj svezaka
!Godina objavljivanja
!Suvremena verzija
|-
|Большая советская энциклопедия||Velika sovjetska enciklopedija||align=center| 65; 49; 30 || [[1926.]] – [[1947.]]; [[1949.]] – [[1958.]]; [[1969.]] – [[1978.]] || [[Velika ruska enciklopedija]]
|-
|Малая советская энциклопедия||[[Mala sovjetska enciklopedija]]||align=center| 10; 11; 10 || [[1928.]] – [[1931.]]; [[1936.]] – [[1941.]]; [[1958.]] – [[1960.]] || [[Kratka ruska enciklopedija]]
|-
|Հայկական սովետական հանրագիտարան|||[[Armenska sovjetska enciklopedija]]||align=center|13||[[1974.]] – [[1987.]]|| [[Armenska kratka enciklopedija]]
|-
|Азәрбајҹан Совет Енсиклопедијасы|||[[Azerbajdžanska sovjetska enciklopedija]]||align=center|10 (sveukupno je bilo planirano 11 svezaka)||[[1976.]] – [[1987.]]||[[Azerbajdžanska nacionalna enciklopedija]]
|-
|Беларуская савецкая энцыклапедыя||[[Bjeloruska sovjetska enciklopedija]]||align=center|12||[[1969.]] – [[1976.]]||[[Bjeloruska enciklopedija]]
|-
|Eesti nõukogude entsüklopeedia||[[Estonska sovjetska enciklopedija]]||align=center|8; 10+5||[[1968.]] – [[1976.]]; <br> [[1985.]] – [[1991.]]/[[2006.]]|| [[Estonska enciklopedija]]
|-
|ქართული საბჭოთა ენციკლოპედია||[[Gruzijska sovjetska enciklopedija]]||align=center|12||[[1975.]] – [[1987.]]|| [[Enciklopedija „Gruzija“]]
|-
|Қазақ кеңес энциклопедиясы||[[Kazaška sovjetska enciklopedija]]||align=center|13||[[1972.]] – [[1978.]]||[[Kazahstan. Nacionalna enciklopedija]]
|-
|Кыргыз Совет Энциклопедиясы||[[Kirgiska sovjetska enciklopedija]]||align=center|6||[[1976.]] – [[1980.]]||[[Nacionalna enciklopedija „Kirgistan“]]<ref>[https://web.archive.org/web/20140420185041/http://www.kabar.kg/rus/video/full/62195 Презентация IV тома Национальной энциклопедии Кыргызстана состоится 23 сентября :: Информационное Агентство Кабар], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref>
|-
|Latvijas padomju enciklopēdija||[[Latvijska sovjetska enciklopedija]]||align=center|11||[[1981.]] – [[1988.]]||[[Velika latvijska enciklopedija]]
|-
|Lietuviškoji tarybinė enciklopedija||[[Litavska sovjetska enciklopedija]]||align=center|13||[[1976.]] – [[1985.]]||[[Univerzalna litavska enciklopedija]]
|-
|Енчиклопедия советикэ молдовеняскэ||[[Moldavska sovjetska enciklopedija]]||align=center|8||[[1970.]] – [[1981.]]||[[Moldavska enciklopedija]]
|-
|Сибирская советская энциклопедия||[[Sibirska sovjetska enciklopedija]]||align=center|4 (sveukupno je bilo planirano 6 svezaka)|| [[1929.]] – [[1933.]]||[[Veliki enciklopedijski rječnik Sibira i Dalekoga istoka]]<ref>[https://web.archive.org/web/20140924133229/http://www.nlr.ru/res/epubl/rue/p1.html Региональные энциклопедии России], pristupljeno 23. studenog 2019.</ref> u 4 sveska ([[2011.]] – [[2013.]])
|-
|Энциклопедияи советии тоҷик|||[[Tadžička sovjetska enciklopedija]]||align=center|8||[[1978.]] – [[1988.]]||[[Tadžička nacionalna enciklopedija]]
|-
|Түркмен совет энциклопедиясы||[[Turkmenska sovjetska enciklopedija]]||align=center|10||[[1974.]] – [[1989.]]||
|-
|Українська радянська енциклопедія||[[Ukrajinska sovjetska enciklopedija]]||align=center|17; 12|| [[1927.]] – [[1934.]]; [[1959.]] – [[1965.]]; [[1978.]] – [[1985.]]||[[Velika ukrajinska enciklopedija]]
|-
|Уральская советская энциклопедия||[[Uralska sovjetska enciklopedija]]|| align=center | 1 (broj planiranih svezaka je nepoznat) || [[1933.]] ||
|-
|Ўзбек совет энциклопедияси||[[Uzbečka sovjetska enciklopedija]]||align=center|14||[[1971.]] – [[1980.]]||[[Nacionalna enciklopedija Uzbekistana]] <br> (12 svezaka; [[1997.]] – [[2005.]])
|-
| Лесная энциклопедия<ref>Лесная энциклопедия. В 2‑х тт. — М.: «Советская энциклопедия»:
* Том 1. Абелия — Лимон. 1985. — 563 с.
* Том 2. Лимонник — Ящерицы. 1986. — 631 с.</ref> || Šumska enciklopedija || align=center | 2 || [[1985.]] – [[1986.]] ||
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* Александров, Владимир Яковлевич, [http://vivovoco.astronet.ru/VV/BOOKS/ALEXANDROV/CHAPTER_3.HTM#4 Борьба с лысенковским засильем во втором издании Большой советской энциклопедии], Трудные годы советской биологии: Записки современника, Sankt-Peterburg, Наука, 1993., str. 262., {{ISBN|5-02-025850-4}}.
* Петров Ф. Н, Первые советские энциклопедии, Книга, Исследования и материалы, Сб. 3. М., 1960.
* Фёдоров, Павел Викторович, [https://web.archive.org/web/20190208074053/http://kolanord.ru/html_public/col_avtory/Fedorov_PV/FedorovPV_Statui-i-postamenty_2018/files/assets/basic-html/page-1.html Статуи и постаменты: Имперский некрополь Санкт-Петербурга (Смоленское православное кладбище) в зеркале энциклопедической биографии], Sankt-Peterburg, Международный банковский институт, 2018., str. 214., ил., табл. — {{ISBN|978-5-4391-0382-9}}

== Bilješke ==
#{{fusd|1}} Treće izdanje Velike sovjetske enciklopedije je sadržavalo 95.279 članaka, 29.120 ilustracija, 3.701 portreta i 524 karata u boji. [[Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona]], koji je bio izdavan između [[1890.]] i [[1907.]] sadrži preko 120.000 članaka, a ruski prijevod 15. izdanja [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædie Britannice]] oko 100.000 članaka. 
#{{fusd|2}} [[Aleksandr Ivanovič Oparin|Oparin]], za razliku od [[Trofim Denisovič Lisenko|Lisenka]] i [[Oljga Borisovna Lepešinskaja|Lepešinskaje]], nije bio [[pseudoznanstvenik]], no prihvaćao je njihove tvrdnje jer se bojao političkih represija.

== Vidi još ==
* [[Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona]]
* [[Velika ruska enciklopedija]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Great Soviet Encyclopedia}}
* [http://bse.sci-lib.com/ Online izdanje Velike sovjetske enciklopedije] {{ru icon}}
* [http://istmat.info/node/22098 Ежегодники Большой Советской Энциклопедии] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191125074339/http://istmat.info/node/22098 |date=25. studenoga 2019. }} {{ru icon}}

{{Opće sovjetske enciklopedije}}

[[Kategorija:Sovjetske enciklopedije]]
[[Kategorija:Nacionalne enciklopedije]]
Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:
Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Commonscat (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:DatumFormat (uredi)
Predložak:Fusd (uredi)
Predložak:Fusg (uredi)
Predložak:ISBN (uredi)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Ifempty (uredi)
Predložak:Ikona za vrh (uredi)
Predložak:Ill (uredi)
Predložak:Infookvir knjiga (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Izdvojeni članak (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Jezikk (uredi)
Predložak:Main other (uredi)
Predložak:Međujezična poveznica (uredi)
Predložak:Naslov u kurzivu (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Opće sovjetske enciklopedije (uredi)
Predložak:Ru icon (uredi)
Predložak:Rus oznaka (uredi)
Predložak:Separated entries (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Top icon (uredi)
Predložak:Void (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Webarchive (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Z (uredi)
Predložak:Z+X (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Check isxn/1 (uredi)
Modul:InfoboxImage (uredi)
Modul:Naslov u kurzivu (uredi)
Modul:No globals (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Separated entries (uredi)
Modul:TableTools (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Zastava (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Zastava/podatci (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Vrati se na Velika sovjetska enciklopedija.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_sovjetska_enciklopedija"