Vidi kôd stranice Split

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Please include all above details in any queries you make.
If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the Stewards Block Wizard.
Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.
{{izdvojeni članak|siječanj — veljača 2020.}}
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Split
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Coat of arms of Split.svg
|članak o grbu    = [[Grb Splita|Grb grada Splita]]
|zastava          = Flag of Split split.hr 2024.svg
|članak o zastavi = Zastava grada Splita
|slika            = Split_-_pogled_na_rivu.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Ivica Puljak]] ([[Centar (stranka)|Centar]])
|gradsko vijeće   = 31
|predsjednik vijeća = [[Željko Domazet]] ([[Centar (stranka)|Centar]])
|naselja          = [[#Gradska naselja|8 gradskih naselja]]
|površina         = 79,4
|površina uža     = 23,1
|visina           = 
|z. širina        = 43.51
|z. dužina        = 16.45
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 160577
|stanovništvo uže = 149830
|svetac           = [[sv. Dujam]]<br> [[sveti Anastazije|sv. Anastazije]] (Staš) <br> [[Sveti Rajnerije|sv. Rajnerije (Arnir)]]<br>[[Gospa od Pojišana]]
|dan              = [[7. svibnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21000 Split
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = ST
|web              = {{URL|https://split.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Split''' je najveći grad u [[Dalmacija|Dalmaciji]], te po broju stanovnika i drugi po veličini [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a predstavlja [[Gospodarstvo Hrvatske|gospodarsko]] i kulturno središte Dalmacije. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more|Jadranskoga mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskim zaljevom]] sa zapada i sjevera, a [[Brački kanal|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok|Splitskoga poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.

Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]]a koji je danas zaštićena [[park-šuma]], čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-ovom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduka]], splitsko brodogradilište [[Brodosplit]], dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]].

Upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]] i gravitira mu područje triju najjužnijih [[Hrvatske županije|hrvatskih županija]] (nekadašnja Zajednica općina Split) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]] (osobito [[Zapadna Hercegovina|Zapadna]]), pa i [[Bosna|Bosne]]. Prema popisu stanovništva provedenomu [[2021.]] godine Split ima 161&nbsp;312 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je međužupanijsko prometno središte i iznimno posjećeno [[turističko odredište]], a pomorskim je putem izravno povezan sa svim srednjodalmatiskim otocima kao i s [[Apeninski poluotok|Apeninskim poluotokom]].

== Ime ==
[[Datoteka:HR-Makarska-Hvar-3.jpg|lijevo|mini|Biljka [[brnistra]] raste po Dalmaciji, a po njoj je prema narodnim [[legenda]]ma grad Split dobio ime]]
Prema jednoj popularnoj teoriji, grad je dobio ime po biljki [[brnistra|brnistri]] (''Spartium junceum'', brnistra ili žuka) za koju se dugo smatralo da predstavlja točan prijevod izvornoga grčkog imena [[Grčka kolonizacija na Jadranu|kolonije]] – Aspálathos (grč. ''Aσπάλαθος'') – ili skraćeno Spálathos (grč. ''Σπάλαθος''), a koja je na mjestu današnjeg Splita bila osnovana još u [[Antika|antičko doba]], u 3. ili 2. stoljeću pr. Kr.<ref>[https://visitsplit.com/hr/2771/otkud-nam-je-doslo-ime-split Otkud nam je došlo ime Split?] pristupljeno 1. rujna 2020</ref><ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Šimunović|first=Petar|date=10. kolovoza 2008.|title=Ranosrednjovjekovna toponimija Splitskog poluotoka|url=https://hrcak.srce.hr/file/58455|journal=Archaeologia Adriatica|volume=2|pages=587–599|via=Hrčak}}</ref> Ta [[hipoteza]] o nazivu grada zbunjujuća je zato što druga biljka – [[hlapinika]] (''Calicotome spinosa'', [[Grčki jezik|grč.]] ''ασπάλαθος, aspálathos'') – na grčkom jeziku nosi ime ove grčke kolonije. Biljke su vrlo slične, no u okolici Splita raste brnistra (u velikom broju na [[Marjan]]u, kao i na obližnjem [[Mosor]]u te na [[Kozjak]]u), a ne hlapinika.<ref name=":3" />

Kako je grad nakon gradnje palače dospio pod [[Rimsko Carstvo|rimsku vlast]] ime je [[Latinski jezik|latinizirano]] u ''Spalatum'' ili ''Aspalatum'', što je tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] dalje evoluiralo u ''Aspalathum'', ''Spalathum'', ''Spalatrum'' i na kraju u ''Spalatro'' što je bio naziv na [[Dalmatinski jezik|dalmatinskom jeziku]], izumrlom [[Romanski jezici|romanskom jeziku]] kojeg je koristilo domaće stanovništvo [[Romanski narodi|romanskog podrijetla]].

Kasnije se u srednjovjekovnim latinskim ispravama i velikom broju dokumenata grad naziva ''Spalatum'', a [[talijanski jezik|talijanska]] izvedenica imena ''Spalato'', koju su koristili i [[Mletačka Republika|Mlečani]], koristila se sve do [[Novi vijek|ranog novog vijeka]]. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] sve se više koristi hrvatsko ime grada ''Split'', koje je u službenim dokumentima [[Ijekavski govor|hiperijekavizirano]] u ''Spljet'', da bi potom opet bilo i službeno vraćeno u današnje ime nakon što je po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad Split pripojen [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].

Postoji i hipoteza o nastanku imena grada od latinske riječi za palaču (''palatium''), s obzirom na činjenicu da [[Dioklecijanova palača]] čini jezgru grada. Jedna je od hipoteza da ime grada potječe od ''S. Palatium'', skraćenog oblika ''Salonae Palatium'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Salonitanska palača''), prema nazivu za antičku [[Salona|Salonu]], koja se nalazi u obližnjem [[Solin]]u. Takve [[Etimologija|etimološke]] hipoteze potječu od [[Bizant]]skog Cara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII Porfirogeneta]],<ref>{{Citiranje knjige |title=Diocletian's palace, Split : residence of a retired Roman emperor |first=J. J. |last=Wilkes |year=1986 |chapter=17. |url=https://www.worldcat.org/oclc/15256583 |publisher=Dept. of Ancient History and Classical Archaeology, University of Sheffield |location=Sheffield |quote=The name Aspálathos had referred to a white thorn common in the area. Thus, contrary to popular belief, the name Spalatum has nothing to do with the Latin word for palace, palatium. According to Wilkes, the erroneous etymology was notably due to Byzantine Emperor Constantine VII Porphyrogenitus. |isbn=0-9511263-0-X}}</ref> a kasnije ih spominje te preuzima i [[Toma Arhiđakon]].<ref>Toma Arhiđakon, ''Historia Salonitana''</ref> Grad je, međutim, nekoliko stoljeća stariji od palače po kojoj je navodno dobio ime (zasad nije poznato postoje li grčki zapisi o imenu iz vremena stare kolonije ili je i ono nastalo u kasnijim stoljećima). 

Druga zabilježena imena još su i ''Spalatrum'', ''Spalathron'', ''Spalantum'', ''Spaleta'', ''Spalat''.<ref>[http://www.archive.org/stream/denkschriften48stuoft/denkschriften48stuoft_djvu.txt Archive.org] Denkschriften: Der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische classe]<br>"''In der Umgebung von Spalato, „Spalato” (Local) der Tab. Peut., Spalatrum, Spalathron des Ravennaten, Spalatum, -et- im Mittelalter, seltener Spalantum (c. 1325) oder Spaleta (Albericus), Spalat des Venetianers Martin da Canal im XIII. Jahrhundert (Arch. storico it. 8, 1845, 294, 700), ra 'AmdXcßov oder  ■r t 'AcKäAa6o; des Kaisers Konstantin, sl. Spljet, im Localdialekt Split, dessen Name unwillkührlich an Spoletum in Uinbrien erinnert...''"</ref>

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Splita}}
[[Datoteka:SPLIT-Farlati_restitution.jpg|lijevo|mini|Rani prikaz [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] ]]

Grad je utemeljen kao [[Grčka kolonizacija na Jadranu|grčka kolonija]] imena Aspálathos (Aσπάλαθος) u 3. ili 2. stoljeću pr. Kr. na obalama tadašnje [[Iliri|ilirske]] Dalmacije, a kasnije postaje rezidencija [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskog cara]] [[Dioklecijan]]a nakon što je po njegovu nalogu podno poluotoka Marjana izgrađena Dioklecijanova palača [[305.|305. godine]].

Nakon što su obližnju [[Salona|Salonu]], glavni grad [[Rimska provincija|rimske provincije]] Dalmacije, razorili [[Avari]] i [[Slaveni]] oko 650. godine, grad Split dobiva na važnosti, a naseljava ga većinom odbjeglo stanovništvo razorene Salone koje se od napadača sakrilo iza jakih [[Utvrdno graditeljstvo|zidina]] palače, nakon čega toga postaje [[Bizant]]ski grad. Nešto kasnije pada pod utjecaj [[Mletačka Republika|Venecijanske republike]] i Hrvatskog kraljevstva, ali ostaje pod vlašću [[Bizant|Bizantskog Carstva]]. Tijekom cijelog perioda [[Visoki srednji vijek|visokog]] i [[Srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]] Split uživa autonomiju kao slobodni grad, jedan od dalmatinskih [[Grad-država|gradova-država]], ali isto tako ostaje obilježen dugotrajnom borbom za prevlast između [[Mletačka Republika|Mletaka]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] (tada već u [[Ugarsko-Hrvatska|uniji s Ugarskom]]) oko kontrole nad Dalmatinskim gradovima.

[[Datoteka:A follis from Trier of Diocletian.jpg|lijevo|mini|Novčić s likom [[Dioklecijan]]a, koji je postavio temelje današnjem Splitu]]

Venecija na kraju prevladava pa tijekom ranog [[Novi vijek|novog vijeka]] Split potpuno potpada pod vlast Venecije i predstavlja snažno utvrđeni grad, sa svih strana okružen [[Osmansko Carstvo|Otomanskim]] teritorijem. Zaleđe grada je potpalo pod [[Osmansko Carstvo|Turke]] nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] [[1699.]] godine, a [[1797.]] godine, nakon što [[Pad Venecije|Venecija pada]] pred [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]], [[Mir u Campo Formiju|mirovnim sporazumom iz Campo Formija]] Split je pripao [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. 1805. godine, [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirovnim sporazumom]], Split je pridodan [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Napoleonovoj Kraljevini Italiji]], a [[1806.]] biva uključen u [[Prvo Francusko Carstvo]], postavši u [[1809.]] godini dijelom [[Ilirske pokrajine|Ilirskih provincija]]. Nakon što je [[1813.]] okupiran od [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], bio mu je i dodijeljen temeljem odluka [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] 1814. godine, a Split ostaje u sastavu austrijske [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] sve do pada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] završetkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1918. godine i formiranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je [[Aneksija|aneksirala]] [[Rimski ugovori (1941.)|fašistička Italija]], sukladno [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] koje je potpisalo vodstvo [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] na čelu s [[Ante Pavelić|Pavelićem]], nakon čega grad ostaje bez svog prirodnog zaleđa, a stanovništvo se pokušava [[Talijanizacija|talijanizirati]]. Zbog toga velik dio građana odlazi u [[Partizani|partizane]] koji su ga i [[Bitka za Split 1943.|oslobodili]] odmah nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u [[1943.]] godini. Ubrzo ga je ponovo okupirala [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] koja ga je poklonila svojoj [[Marionetska država|marionetskoj]] saveznici [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Grad su partizani konačno oslobodili [[26. listopada]] [[1944.]] i taj datum se slavi i danas kao Dan oslobođenja grada Splita. U travnju 1945.godine u Splitu je na sjednici ZAVNOH-a u Staroj gradskoj vijećnici formirana Narodna vlada Federalne Hrvatske. Sjednicom je predsjedao pjesnik Vladimir Nazor. Predsjednik Vlade bio je Vladimir Bakarić, a među 11 ministara kao ministrica financija bila je Splićanka Anka Beus. Vicko Krstulović bio je drugi član Vlade iz Splita.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Sirotković |first=Hodimir |year=1995 |title=Državnopravno značenje odluka ZAVNOH-a za izgradnju državnosti Hrvatske u drugom svjetskom ratu |url=https://hrcak.srce.hr/213634 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=27 |issue=3 |pages=507–520 |issn=0590-9597 |accessdate=2021-06-07}}</ref>

Nakon rata Split je postao dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]], kao drugi grad po veličini u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]. Nakon raspada Jugoslavije i [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Hrvatska]] je proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]], a Split postaje dijelom suvremene [[Demokracija|demokratske]] Republike Hrvatske.

== Zemljopis ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:Dalmatian Coastline near Split, Croatia.jpg|mini|Split i okolica viđena iz orbite]]
Split je smješten na jadranskoj obali u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] na Splitskom poluotoku na čijem se zapadnom kraju nalaze ''pluća grada'' – poluotok, brdo (178 [[Nadmorska visina|mnv.]]) i zaštićena park-šuma [[Marjan]]. Od uzvisina, okružuju ga u zaleđu – sa sjevera i sjeveroistoka [[planina]] [[Mosor]] (1339 [[Nadmorska visina|mnv.]]), sa sjeverozapada brdo [[Kozjak]] (779 [[Nadmorska visina|mnv.]]), s istoka brdo [[Perun (brdo)|Perun]] (533 [[Nadmorska visina|mnv.]]), a najstarija gradska jezgra, zajedno s Dioklecijanovom palačom i srednjovjekovnim dijelom nalazi se podno brda [[Marjan]]a, s istočne strane. [[Splitski poluotok]] okružuju otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Šolta]] i [[Čiovo]]. Trajekti iz luke Split često su jedina veza otoka srednje Dalmacije s kopnom. Panoramski se Split može razgledati pobliže s prve marjanske vidilice ili s 11&nbsp;km udaljene kliške tvrđave s koje se vidi cijeli Split te splitski akvatorij s otocima.

=== Klima ===
[[Datoteka:Snow in Split.jpg|thumb|[[Snijeg]] u Splitu (iznimno 4. veljače 2012.)]]

Split ima graničnu [[Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom|umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom]] (''Cfa'') i [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]] (''Csa'') po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], jer samo jedan ljetni mjesec ima manje od 40&nbsp;mm [[Kiša|kiše]], sprječavajući da se klima nad Splitom klasificira kao isključivo vlažna umjereno topla vlažna ili mediteranska. Split ima vruća, umjereno suha [[Ljeto|ljeta]] i blage, [[Vlažnost zraka|vlažne]] [[Zima|zime]], koje se povremeno mogu biti osjetno hladnije zbog jake [[Bura|bure]]. Prosječna godišnja [[Oborina|količina oborina]] je viša od 820&nbsp;mm. [[Siječanj]] je najhladniji mjesec, s prosječno niskom temperaturom oko 5&nbsp;°C. [[Studeni]] je najvlažniji mjesec s ukupno 113&nbsp;mm oborina i 12 kišnih dana. [[Srpanj]] je najsuši mjesec, s ukupno 26&nbsp;mm oborina. Zima je najvlažnije godišnje doba; međutim, u Splitu može kišiti u bilo koje doba godine. [[Snijeg]] je obično rijedak; od početka vođenja evidencije, mjeseci prosinac i siječanj u prosjeku su imali jedan snježni dan, dok je veljača u prosjeku imala 2 snježna dana. U veljači 2012. godine Split je primio neobično veliku količinu snijega što je stvaralo velike probleme u prometu. Split godišnje primi više od 2600 sunčanih sati. Srpanj je najtopliji mjesec, s prosječno visokom temperaturom oko 30&nbsp;°C. {{Infookvir vrijeme|mjesto akuzativ=Split|Kol_sr_min=21.7|Ožu_aps_min=-6.6|Velj_aps_min=-8.1|Sij_aps_min=-9|Pro_sr_min=6.7|Stu_sr_min=9.6|Lis_sr_min=14.1|Ruj_sr_min=18|Srp_sr_min=21.7|Svi_aps_min=4.8|Lip_sr_min=18.9|Svi_sr_min=15.4|Tra_sr_min=10.6|Ožu_sr_min=7.8|Velj_sr_min=5.7|Sij_sr_min=5.6|God_sr=16.1|Tra_aps_min=0.3|Lip_aps_min=9.1|Stu_sr=12|Svi_obo=61.6|Pro_obo=90.8|Stu_obo=101.7|Lis_obo=82.1|Ruj_obo=68.9|Kol_obo=44.8|Srp_obo=25.5|Lip_obo=47.3|Tra_obo=61.9|Srp_aps_min=13|Ožu_obo=63.4|Velj_obo=61.2|Sij_obo=73.7|Pro_aps_min=-6.3|Stu_aps_min=-4.5|Lis_aps_min=3.8|Ruj_aps_min=8.8|Kol_aps_min=11.2|Pro_sr=9.1|Lis_sr=16.8|mjesto=Split|Ožu_aps_maks=24.3|Stu_aps_maks=25.8|Lis_aps_maks=27.9|Ruj_aps_maks=34.2|Kol_aps_maks=38.5|Srp_aps_maks=38.6|Lip_aps_maks=38.1|Svi_aps_maks=33.2|Tra_aps_maks=27.7|Sij_sr_maks=10.4|Velj_aps_maks=22.3|Sij_aps_maks=17.4|God_obo=782.8|God_aps_min=-9|God_sr_min=13|God_sr_maks=19.4|God_aps_maks=38.9|Pro_aps_maks=18.6|Velj_sr_maks=11.2|Ruj_sr=21.2|Sij_sr=8|Kol_sr=25.4|Srp_sr=25.7|Lip_sr=22.8|Svi_sr=18.9|Tra_sr=13.7|Ožu_sr=10.6|Velj_sr=8.4|Pro_sr_maks=11.4|Ožu_sr_maks=13.8|Stu_sr_maks=14.7|Lis_sr_maks=19.9|Ruj_sr_maks=24.9|Kol_sr_maks=29.7|Srp_sr_maks=30|Lip_sr_maks=26.8|Svi_sr_maks=22.7|Tra_sr_maks=17.2|Izvor=Državni hidrometeorološki zavod<ref>[http://klima.hr/k1/k1_2/split_marjan.pdf Klimatske vrijednosti za Split], ''Državni hidrometeorološki zavod''.</ref><ref>[http://meteo.hr/klima.php?section=klima_pracenje&param=srednja_temperatura&Grad=st_sred&Godina=2021 "Mjesečne vrijednosti za Split u razdoblju 1948.−2019."], ''Državni hidrometeorološki zavod''.</ref>}}

=== Gradska naselja ===
{| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:75%;margin-left:1em"
|+Pregled kretanja broja stanovnika grada Splita po godinama, Državni zavod za statistiku RH<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/ |title=Državni zavod za statistiku RH |work=www.dzs.hr |accessdate=2021-03-31}}</ref>
!Godina
!Broj stanovnika
!% +/-
|-
| 1857.||12 417||—    
|-
| 1869.||14 587||17,50%
|-
| 1880.||16 883||15,70%
|-
| 1890.||18 483||9,50%
|-
| 1900.||21 925||18,60%
|-
| 1910.||25 103||14,50%
|-
| 1921.||29 155||16,10%
|-
| 1931.||40 029||37,30%
|-
| 1948.||54 187||35,40%
|-
| 1953.||64 874||19,70%
|-
| 1961.||85 374||31,60%
|-
| 1971.||129 203||51,30%
|-
| 1981.||176 303||36,50%
|-
| 1991.||200 459||13,70%
|-
| 2001.||188 694||−5,9%
|-
| 2011.||178 102||−5,6%
|}

{{Glavni|Splitski gradski kotarevi}}Tijekom [[1980-ih]], do preustroja [[Popis osnovnih hrvatskih tema#Administrativna podjela Hrvatske|administrativne podjele]] uspostavom samostalne RH, Split je bio jedan od osam velikih gradova u [[SFRJ]] koji su imali donekle različit oblik [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]], a svi ostali gradovi s ovim oblikom upravnog ustroja u Jugoslaviji bili su glavni gradovi republika ili pokrajine, tako da je Split bio jedini ''neglavni'' grad s ovim statusom u tadašnjoj federalnoj državi. Split je dakle, od 1982., bio jedini od velikih urbanih područja na obali organiziran u tzv. [[Gradska zajednica općina|gradsku zajednicu općina]] ([[Gradska zajednica općina|GZO]]) Split, a tvorile su je općine [[Kaštela]], [[Solin]] i Split. Ovakav oblik gradske administracije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je, osim Splita, imao jedino [[Zagreb]], koji je i danas zadržao sličan oblik ustroja lokalne samouprave, primjeren velikim gradovima, dok je Split ukidanjem statusa velikoga grada s GZO, praktički uskraćen za mogućnost integriranja njegovog urbanog područja u osmišljeniju i bolje upravljanu cjelinu, podijeljen na tri [[grad]]a sa zasebnim upravama i interesima, iako su im [[granice|''granice'']] nevidljive i protežu se po sredini gradskih ulica.

Split je podijeljen na 34 gradska [[kotar]]a:<ref>[http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf GIS Grada Splita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234009/http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf |date=13 March 2012 }} Gradski kotari {{pdf}}</ref><ref>[http://www.split.hr/lgs.axd?t=16&id=15809 ''Službeni glasnik Grada Splita'', br.18/2016.], od 13. travnja 2016. {{pdf}}</ref> 
{{div col|cols=4|colwidth=2}}
*[[Bačvice]]
*[[Blatine-Škrape]]
*[[Bol (Split)|Bol]]
*[[Brda (Split)|Brda]]
*[[Grad (Split)|Grad]]
*[[Gripe]]
*[[Kman]]
*[[Kocunar]]
*[[Lokve (Split)|Lokve]]
*[[Lovret]]
*[[Lučac-Manuš]]
*[[Mejaši (Split)|Mejaši]]
*[[Meje]]
*[[Mertojak]]
*[[Neslanovac]]
*[[Plokite]]
*[[Pujanke]]
*[[Ravne njive]]
*[[Sirobuja]]
*[[Skalice]]
*[[Split 3]] (Smrdečac i Pisano Kame)
*[[Sućidar]]
*[[Šine (Split)|Šine]]
*[[Spinut]]
*[[Trstenik (Split)|Trstenik]]
*[[Varoš (Split)|Veli Varoš]]
*[[Visoka (Split)|Visoka]]
*[[Žnjan]]
{{div col end}}

=== Aglomeracija naselja ===

Šire područje Splita ([[Eurostat]]ov ''Larger Urban Zone – LUZ'') ima približno 340 000 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/urb_lpop1/default/table?lang=en |access-date=2021-08-30 |title=Eurostat – Functional Urban Areas |website=europa.eu}}</ref>
Zračna udaljenost između krajnjih točaka aglomeracije, a to su mjesto [[Marina]] zapadno od [[Trogir]]a i mjesta [[Pisak]] (18&nbsp;km istočno od [[Omiš]]a), iznosi gotovo 70&nbsp;km uzduž obale.

Prema statutu Grad Split obuhvaća područje osam naselja: Split, [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Stobreč]], [[Slatine]], [[Donje Sitno]], [[Gornje Sitno]], [[Srinjine]] i [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]] te pripadajući akvatorij.

Iako se, kao upravne jedinice, iduća naselja susjedna Splitu vode kao zasebna, ona čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno urbanu aglomeraciju: 
* sjeverno – [[Vranjic]], [[Solin]], [[Mravince]], [[Kučine (Solin)|Kučine]], [[Klis]], [[Dugopolje]]
* zapadno – [[Kaštela]], [[Sveti Kajo (Solin)|Sveti Kajo]], [[Divulje]], [[Plano]], [[Trogir]], [[Seget Donji]]
* sjeveroistočno – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], [[Gornje Sitno]], [[Donje Sitno]], [[Srinjine]] 
* istočno – [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Stobreč]], [[Podstrana]], [[Bajnice]], [[Krilo (Split)|Krilo]], [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenice]], [[Suhi Potok]], [[Sumpetar]], [[Mali Rat]], [[Orij]], [[Dugi Rat]], [[Duće]], [[Omiš]]

S obzirom na to da su trajektne karte pojeftinile, a vrijeme putovanja se smanjilo, slobodno se može reći kako je i gradić [[Supetar]] na otoku [[Brač]]u postao južna splitska ''četvrt'', a isto bi se moglo reći i za otok [[Šolta|Šoltu]], a zanimjivo je da je upravo Šolta nekad i bila u sastavu općine Split, kao što je i danas istočna polovica otoka [[Čiovo|Čiova]] u sastavu grada Splita.

== Stanovništvo ==
{| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:75%;margin-left:1em"
|+Popisi stanovnika grada Splita, Državni zavod za statistiku RH,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=Tabela3_17.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Gradovi%20i%20Op%c4%87ine&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 |title=Split - broj stanovnika |website=www.dzs.hr |publisher=[[Državni zavod za statistiku]] |accessdate=15. siječnja 2022. |archive-date=15. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220115121647/https://www.dzs.hr/PXWeb/Selection.aspx?px_tableid=Tabela3_17.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Gradovi%20i%20Op%c4%87ine&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 |url-status=dead }}</ref>
!Godina
!Broj stanovnika
!% stanovništva
|-
| '''1857.'''||12 417|| {{--}}
|- 
| '''1869.'''||14 587|| 17,5 %
|- 
| '''1880.'''||16 883|| 15,7 %
|- 
| '''1890.'''||18 483|| 9,5 %
|- 
| '''1900.'''||21 925|| 18,6 %
|- 
| '''1910.'''||25 103|| 14,5 %
|- 
| '''1921.'''||29 155|| 16,1 %
|- 
| '''1931.'''||40 029|| 37,3 %
|- 
| '''1948.'''||54 187|| 35,4 %
|- 
| '''1953.'''||64 874|| 19,7 %
|- 
| '''1961.'''||85 374|| 31,6 %
|- 
| '''1971.'''||129 203|| 51,3 %
|- 
| '''1981.'''||176 303|| 36,5 %
|- 
| '''[[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Split|1991.]]'''||200 459|| 13,7 %
|- 
| '''[[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.#Split|2001.]]'''||188 694|| −5,9 %
|-  
| '''[[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Split|2011.]]'''||178 102|| −5,6 %
|- 
| '''[[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.#Split|2021.]]'''||162 873|| -8.6 %
|-
|}
Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva]] 2011. godine, Grad Split je imao 178 192 stanovnika. Po narodnosti, 96,23 % čine [[Hrvati]], dok ostalih 3,77 % čine pripadnici [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] od kojih više od 400 pripadnika imaju [[Bošnjaci (narod)|bošnjačka]], [[Crnogorci u Hrvatskoj|crnogorska]], [[Slovenci u Hrvatskoj|slovenska]], [[Albanci u Hrvatskoj|albanska]] i [[Srbi u Hrvatskoj|srpska]].<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref> 98,27 % stanovnika Grada Splita govori hrvatskim jezikom kao materinskim jezikom.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_08/H01_01_08_zup17.html 5. Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref> 86,15 % stanovnika Grada Splita su katolici.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html 3. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref>

Od ukupno 178 192 stanovnika Grada Splita 2011., u Donjem Sitnom živilo je 313 stanovnika, Gornjem Sitnom 392, Kamenu 1769, Slatinama 1106, Srinjinama 1201, Stobreču 2978, Žrnovnici 3222, a u samom naselju gradu Splitu 167 121 stanovnik.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_4090.html 1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.], Grad Split, DZS RH</ref>

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Split |p1857=12417 |p1869=14587 |p1880=16883 |p1890=18438 |p1900=21925 |p1910=25103 |p1921=29155 |p1931=40029 |p1948=54187 |p1953=64874 |p1961=85374 |p1971=129203 |p1981=176303 |p1991=200459 |p2001=188694 |p2011=178102 |p2021=160577 |napomena=Nastao iz stare općine Split. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka za grad Solin i dio podataka za općinu Podstrana, a od 1948. do 1971.  dio podataka za grad Kaštela. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Split |p1857=10358 |p1869=12196 |p1880=14815 |p1890=15697 |p1900=18853 |p1910=21738 |p1921=25052 |p1931=35332 |p1948=50075 |p1953=60703 |p1961=80902 |p1971=123756 |p1981=169322 |p1991=189388 |p2001=175140 |p2011=167121 |p2021=149830 |napomena=U 1981. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja iz kojih su formirana samostalna naselja Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Podstrana, općina Podstrana, Slatina, Srinjine, Stobreč, Strožanac (bivše naselje) i Žrnovnica, Kaštel Gomilica, grad Kaštela, Kaštel Kambelovac, grad Kaštela i Kaštel Sućurac, grad Kaštela, Kučine, grad Solin, Mravnice, grad Solin, Solin, grad Solin i Vranjic, grad Solin. Ta su se naselja do 1971. iskazivala kao dio naselja Split. U 1991. smanjeno za dio područja koji je pripojen naselju Kamen, za koji i sadrži podatke do 1981., i za dio područja koji je pripojen naselju Stobreč. U 1857., 1869. i 1890. sadrži podatke za naselje Donje Sitno, dio podataka za naselje Stobreč do 1981., kao i dio podataka u 1953. i 1961. za naselje Gornje Sitno. U 1857., 1869., 1921., 1931., 1953. i 1961. dio podataka sadržan je u naselju Srinjine, od 1857. do 1931. u naselju Žrnovnica, a u 1857., 1869., 1890., 1921. i 1931. u naselju Gornje Sitno. U 1880. i 1910. dio podataka sadržan je u naselju Tugare. Do 1971. naselje Blaca, grad Solin, iskazivano je kao dio naselja Split. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:75%;margin-left:1em"
|+Pregled stanovnika grada Splita po narodnosti, Državni zavod za statistiku RH, Popis stanovništva 2011. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html |title=2. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011. |work=www.dzs.hr |accessdate=2021-03-31}}</ref>
!Narodnost
!Broj stanovnika
!% stanovništva
|-
| Hrvati||171 389||96,23
|-
| Srbi||2533||1,42
|-
| Bošnjaci||664||0,37
|-
| Crnogorci||354||0,20
|-
| Slovenci||341||0,19
|-
| Albanci||322||0,18
|-
| Makedonci||222||0,12
|-
| Mađari||108||0,06
|-
| Talijani||83||0,05
|-
| Rusi||71||0,04
|-
| Česi||53||0,03
|-
| Nijemci||51||0,03
|-
| Slovaci||37||0,02
|-
| Židovi||29||0,02
|-
| Bugari||27||0,02
|-
| Poljaci||27||0,02
|-
| Ukrajinci||23||0,01
|-
| Ostali||1768||0,99
|-
| '''Ukupno'''||'''178 102'''||'''100'''
|}

=== Etnicitet Splita do 19. stoljeća ===
Etnicitet Aspalathosa u početku njegovog postojanja obilježena je značajnom etničkom i kulturnom razlikom između njegovih osnivača [[Grčka kolonizacija na Jadranu|isejskih Grka]] te ilirskog plemena [[Dalmati|Dalmata]] koji su živjeli u neposrednom okruženju. Iako se rimskim osvajanjima Ilirika nadomak nove ere, Aspalathos i okolna područje relativno brzo romaniziraju te grad postaje poznat kao rimski Spalatum, od početka 7. st i slavensko-hrvatske doseobe ponovno govorimo o značajnoj etničkoj i dijelom kulturnoj razlici između starosjedilačkog romanskog stanovništva izbjeglog iz Spalatuma i [[Salona|Salone]] te okolnog hrvatskog stanovništva.

Kroatizacija splitskih Romana svoje začetke ima u 10. st., a vremenom dolazi do značajnije prisutnosti hrvatskog etničkog elementa u svim splitskim društvenim slojevima.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |author=Saša Mrduljaš |title=Etnički i politički identitet Splita do početka novoga vijeka |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=125919 |date=2012-04-01 |journal=Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja |volume=21 |issue=2 (116) |pages=465–483 |id=10.5559/di.21.2.09 |language=hr |accessdate=2020-04-04}}</ref> Među najuglednijim građanima broj hrvatskih osobnih imena i antroponimijskih tvorbi u 11. st. nosi četvrtina građana Splita, dok je kod splitskih pučana riječ o polovini stanovništva.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Vesna Jakić-Cestarić |title=Nastajanje hrvatskoga (čakavskog) Splita i Trogira u svjetlu antroponi- ma XI. stoljeća |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=301029 |date=1981-03-13 |journal=Hrvatski dijalektološki zbornik |issue=5 |pages=93–112 |language=hr |accessdate=2020-04-04}}</ref> Do 14. st. Split je gotovo u potpunosti kroatiziran što se ne mijenja ni vlašću Venecije početkom 15. st.<ref name=":0" />

Kontinuirana nesigurnosti i snažan pritisak susjednog Osmanskog carstva utječu na značajnija useljavanja. Do zadnje četvrtine 16. st. u splitske Varoši pristižu Hrvati s kaštelanskog, solinsko-kliškog i žrnovničkog područja, a zatim i iz područja Poljica. To se posebno intenziviralo nakon 1607. godine i kataklizmičke epidemije kuge kada se broj od 4233 stanovnika Splita iz godine 1606. smanjio na svega njih 1405 u godini nakon.

Oslobođenjem Dalmacije od Turaka krajem 17. st., glavnina useljenika u splitske Varoši dolazi iz Zagore, a manjim dijelom i sa susjednih otoka. Split tada postaje privlačan i talijanskim trgovcima, obrtnicima, obrazovanim pojedincima te se vremenom transformira u sredinu u kojoj vlada talijanski jezik. Ipak, zahvaljujući čakavskim Varošima gdje se u kontinuitetu čuva hrvatski identitet, Split u etničkom smislu ostaje hrvatski grad.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Saša Mrduljaš |title=Etnicitet Splita za mletačke i osmanlijske dominacije prostorima današnje Dalmacije |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=128496 |date=2012-09-01 |journal=Pilar : časopis za društvene i humanističke studije |volume=VII |issue=13(1) |pages=77–94 |language=hr |accessdate=2020-04-04}}</ref>

== Kultura ==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Povijesni kompleks Splita s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]]
|slika = Peristyle of Diocletian's Palace, Split (11908116224).jpg
|godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 97
|država = {{Z+X|HRV}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Split
|oznaka-položaj = 
|koordinate = 
|karta-opis = 
}}
Splitske kulturne ustanove i institucije:

* [[Arheološki muzej u Splitu]]
* [[Etnografski muzej Split|Etnografski muzej u Splitu]]
* [[Galerija Meštrović]]
* [[Galerija umjetnina Split|Galerija umjetnina u Splitu]]
* [[Gradska knjižnica Marka Marulića]]
* [[Hrvatski dom u Splitu]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu]]
* [[HULU Split]]
* [[Hrvatski pomorski muzej u Splitu|Hrvatski pomorski muzej]] Split
* [[Meštrovićev kaštelet]]
* [[Muzej grada Splita]]
* [[Salon Galić]]
* [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika]]
* [[Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita|Prirodoslovni muzej i zoološki vrt]]
*[[Galerija hrvatske sakralne umjetnosti Laudato]]
* Galerija Vinko Draganja, OP dominikanskoga samostana u Splitu
* Muzej u crkvi sv. Frane<ref>[http://www.gkmm.hr/marulovim_stopama/samostan_sv_frane.htm Samostan sv. Frane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414135445/http://www.gkmm.hr/marulovim_stopama/samostan_sv_frane.htm |date=14. travnja 2016. }}, Gradska knjižnica Marka Marulića, Split. Pristupljeno 3. travnja 2016.</ref>
* [[Muzej sakralne umjetnosti u Splitu|Muzej sakralne umjetnosti]]
Kulturne manifestacije grada Splita:
* [[Splitsko ljeto]]
* [[Splitski salon]]
* [[Festival zabavne glazbe Split|Splitski festival]]
* [[Dani duhovne glazbe Cro patria]]
* [[Dani kršćanske kulture]]
* [[Mediteranski festival knjige]]
* [[Festival mediteranskog filma Split]]

== Arhitektura i znamenitosti ==
[[Datoteka:Grgur ninski statue.jpg|mini|[[Grgur Ninski]], djelo [[Grgur Ninski (Meštrović)|I. Meštrovića]] (postavljen nasuprot [[Zlatna vrata (Split)|Zlatnih vrata]])]]
[[Datoteka:Split, Split 3, Papandopulova ulica.jpg|mini|Projekt Split 3, Papandopulova ulica, arhitekt Ivo Radić]]
{{glavni|Dodatak:Popis zaštićenih kulturnih dobara u Splitu}}{{glavni|Dodatak:Popis crkava u Splitu}}{{glavni|Dodatak:Popis samostana u Splitu}}
* [[Dioklecijanova palača]]
* [[Podrumi Dioklecijanove palače]]
* [[Peristil]]
* [[Jupiterov hram u Splitu|Jupiterov hram]]
* [[Katedrala sv. Duje]]
* [[Prokurative]]
* [[Tvrđava Gripe]]
* [[Projekt Split 3]]
* [[Ljetnikovac Capogrosso u Splitu|Ljetnikovac Capogrosso]]
* [[Marjanske skale]]

U Splitu je pred Prvi svjetski rat bilo šest mostova. Splitski kažiput iz 1913. godine sadrži da je most na zvao Kupališnim mostom. Bili su i Sjeverni most (pokraj Bulatove vile), Manuški most (usred Manuša), Vojnički most (pokraj Perivoja), Pazarski most (pokraj Svetog Dominika) i Lučki most (ispod Svetog Petra).<ref>Milena Budimir: [https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/201771/kaziput-ce-sve-rec-klikom-do-starih-imena-ulica ''"Kažiput" će sve reć: klikom do starih imena ulica ''], ''Slobodna Dalmacija'', 21. svibnja 2013. Pristupljeno 29. prosinca 2018.</ref>

=== Arheološki lokalitet ''Ad basilicas pictas'' ===
U tijeku pripremnih iskopavanja za izgradnju trgovačkog centra Small Mall na raskrižju Ulice Domovinskog rata s Vukovarskom, Livanjskom i Bihaćkom ulicom otkriveno je novo i neočekivano važno arheološko nalazište. Radi se o do sada nepoznatom amfiteatru iz IV stoljeća, odnosno iz vremena kad je car Dioklecijan obitavao u svojoj palači. Unatoč nepristupačnosti većem dijelu ostataka antičke građevine zbog okolnih kasnije sagrađenih i danas još funkcionalnih građevina, arheolozi su bili u mogućnosti procijeniti neke njene osnovne karakteristike[30]. Istraživanje je provela i tvrtka Neir, a nadzirao splitski Konzervatorski odjel.

Amfiteatar je imao arenu raspona 50 metara, bio je ukupnog promjera 80 metara, a nalazio se uz sam Dioklecijanov aqueduct sve do kraja kandijskog rata 1647. godine kada ga je, već djelomično porušenog, u potpunosti dao razrušiti mletački providur Dalmacije Leonardo Foscolo kako bi spriječio moguće utvrđivanje Osmanlija na tako maloj udaljenosti od tadašnjeg mletačkog Splita. Inače, lokalitet na kojem su pronađeni ostatci ove povijesno toliko važne građevine već je poznat pod nazivom ''Ad basilicas pictas'' (''Kod oslikanih bazilika''). Tu su već ranije pronađeni ostatci arhitekture koja je prethodila nastanku Dioklecijanove palace, točnije antičnom naselju Spalathum, kao i ostaci nekih drugih antičkih i srednjovjekovnih građevina.

Ovaj pronalazak je od iznimne ne samo arheološke, već i kulturno-povijesne, kao i turističke važnosti. Uz Pulsku Arenu i amfiteatre u antičkoj Saloni i Burnumu kraj Knina, ovo je četvrti primjer ove arhitekture na području Republike Hrvatske. Ipak, zbog nemogućnosti daljnjeg istraživanja na lokalitetu, pronađeni ostatci su konzervirani i ostavljeni za neka daljnja proučavanja. Vjerojatno je iz istog razloga zaustavljena i izgradnja navedenog trgovačkog centra jer se nakon tog otkrića odustalo od gradnje istog na toj vrlo atraktivnoj poziciji uz sam povijesni centar grada.

== Obrazovanje i znanost ==
=== Sveučilište ===
[[Datoteka:Split University Library-wide.jpg|mini|Splitska Sveučilišna knjižnica]]
[[Sveučilište u Splitu]] utemeljeno je [[1974.]] godine. Sadašnji rektor Sveučilišta je prof. dr. [[Šimun Anđelinović]]. U sklopu Sveučilišta u Splitu djeluje jedanest fakulteta, jedna umjetnička akademija te četiri sveučilišna odjela koji ostvaruju više od 180 studijskih programa. Na Sveučilištu danas studira preko 20 000 studenata. Također, Sveučilište u Splitu je rangirano kao najbolje u ovom dijelu Europe i jedno od 500 najboljih u svijetu.{{Nedostaje izvor}}

=== Sveučilišna knjižnica ===
[[Sveučilišna knjižnica u Splitu]] je matična knjižnica visokoškolskih i specijalnih knjižnica s područja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dubravka Dujmović, Mirta Matošić, Sofija Bogoje |title=Matična djelatnost sveučilišnih knjižnica u Splitu i Zadru te knjižnica Dubrovačkog sveučilišta |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=347853 |date=2016-09-13 |journal=Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema |volume=20 |issue=1 |pages=43–54 |language=hr |accessdate=2021-04-17}}</ref> Sljednica je Gradske biblioteke, nastale 1903. godine, koja je uz knjižnicu Arheološkog muzeja u Splitu u to vrijeme bila jedina kulturna ustanova zaslužna za brigu o bogatoj zavičajnoj baštini na području Splita.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Mihaela Kovačić, Petar Krolo |title=Zbirka starih knjiga i rukopisa Sveučilišne knjižnice u Splitu : slaganje mozaika zavičajnosti |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127524 |year=2008 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=51 |issue=1/4 |pages=73–94 |language=hr |accessdate=2021-04-17}}</ref> Današnja zgrada Sveučilišne knjižnice iz 2008. godine nalazi se u središtu sveučilišnog kampusa i ističe se svojom lebdećom konstrukcijom.<ref>{{Citiranje weba |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/46709/lebdeca-knjiznica-za-splitski-kampus |title=Lebdeća knjižnica za splitski kampus |author=Željko Rogošić |date=2008-06-23 |work=arhiva.nacional.hr |publisher=Nacional News Corporation d.o.o. |accessdate=2021-04-14}}</ref>

=== Znanstvene institucije ===
U Splitu djeluje nekoliko instituta od kojih su najznačajniji [[Institut za oceanografiju i ribarstvo]], koji se bavi istraživanjem mora i morskoga života, [[Institut za jadranske kulture i melioraciju krša]], [[Hrvatski hidrografski institut]], [[Teološko-katehetski Institut]], [[Franjevački institut za kulturu mira]], [[Mediteranski institut za istraživanje života]] (MEDILS) koji je pokrenuo znanstvenik dr. [[Miroslav Radman]] i [[Institut Građevinarstva Hrvatske]].

=== Osnovne i srednje škole ===
{{glavni|Dodatak:Osnovne i srednje škole u Splitu}}
U Splitu djeluje 25 [[osnovna škola|osnovnih škola]] i 18 [[srednja škola|srednjih škola]].

== Šport ==
[[Datoteka:Poljud panorama 2.jpg|mini|[[Gradski stadion Poljud]]]]
[[Datoteka:Goran Ivanisevic serve Wimbledon 2004 (cropped).jpg|mini|[[Goran Ivanišević]]]]
[[Datoteka:Toni Kukoč-Dino Rađa-Jugoplastika.jpg|mini|[[Toni Kukoč]] i [[Dino Rađa]] u dresu [[KK Split|Jugoplastike]]]]
[[Datoteka:Đurđica Bjedov.jpg|mini|[[Đurđica Bjedov]]]]
[[Datoteka:Blanka Vlašić crop.jpg|mini|[[Blanka Vlašić]]]]

{{glavni|Dodatak:Popis poznatih splitskih športaša}}

Splićani vole reći za svoj grad da je ''najsportskiji grad na svitu''. Ima svoju [[Kuća slave splitskog športa|kuću slave]]. Split je kolijevka [[picigin]]a i njegove varijante [[Picigin#Picigol|picigol]]a.

U Splitu su se održala i brojna međunarodna športska natjecanja, primjerice [[VIII. Mediteranske igre – Split 1979.|MIS]] 1979., [[Prvenstvo Europe u plivanju i vaterpolu 1981.|PEP]] 1981., [[Europsko prvenstvo u atletici – Split 1990.|atletsko EP]] 1990. godine, [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.|Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.]] te [[Europsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2018.|Europsko prvenstvo u rukometu 2018.]] godine.

U Splitu djeluju brojna [[šport]]ska društva, a mnoga od njih su se okitila i kontinentalnim naslovima. Osvajači barem jednog europskog trofeja<!--ne regionalnih--> su: košarkaški klub [[KK Split|Split]], rukometni klub [[ORK Dalma Split|ORK Dalma]], vaterpolo klubovi [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]], [[Vaterpolski klub Mornar Split|Mornar]], [[Vaterpolski klub POŠK Split|POŠK]], kuglački klubovi [[Kuglački klub Mertojak|Mertojak]], [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]], taekwondo klub [[Taekwondo klub Marjan|TKD Marjan]], pikado klub [[Pikado klub Split Londra|Split Londra]].

Među ostalima, u Splitu djeluju sljedeći športski klubovi i društva:
{| class="wikitable"
|[[Nogomet]]
|[[HNK Hajduk Split|Hajduk]], [[RNK Split|Split]], [[HNK Krilnik Split|Krilnik]], [[NK Galeb Split|Galeb]], [[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac]], [[NK Adriatic Split|Adriatic]]
|-
|[[Košarka]]
|[[KK Split|Split]] (poznat i kao [[KK Jugoplastika]]), [[KK Dalvin|Dalvin]], [[KK Adriatic|Adriatic]], [[AKK Universitas Split|Universitas]]
|-
|[[Vaterpolo]]
|[[VK POŠK|POŠK]], [[vaterpolski klub Jadran|Jadran]], [[vaterpolski klub Mornar|Mornar]], [[ŽVK Bura]], [[vaterpolski klub Lubinski porat|Lubinski porat]], [[vaterpolski klub Pauk|Pauk]], [[vaterpolski klub Split|Split]], [[vaterpolski klub Veteran '70|Veteran '70]], [[vaterpolski klub Zenta|Zenta]]
|-
|[[Ragbi]]
|[[RK Nada]] (pobjednici Srednjoeuropskog kupa) i [[ragbi klub Ragbi 59|Ragbi 59]]
|-
|[[Rukomet]] (muškarci)
|[[RK Split]], [[RK Brda]], [[HRK Krilnik Split|Krilnik]], [[RK Balić & Metličić]]
|-
|[[Rukomet]] (žene)
|[[Rukometni klub Nada|Nada]] (pod imenom [[Rukometni klub Dalma|RK Dalma]] donijeli su naslov osvajačica [[Kupa pobjednica kupova (rukomet)|KPK]]), [[RK Split Kaltenberg|Split Kaltenberg]], [[RK Split 2010|Split 2010]]
|-
|[[Odbojka]]
|[[OK Brda]], [[OK Split 1700]]
|-
|[[Borilački športovi]]
|Džudo klubovi [[Judo klub Pujanke|Pujanke]] i Student, karate klub [[karate klub Sokol (Split)|Sokol]], [[taekwondo klub Marjan]]
|-
|[[Veslanje]]
|[[veslački klub Gusar|VK Gusar]] (Celent i Mrduljaš – bronca na [[Olimpijske igre|OI]] 1980., braća Skelin srebro na OI 2004.) i VK Mornar
|-
|[[Jedrenje]]
|[[JK Labud|Labud]], [[JK Mornar|Mornar]], [[JK Split|Split]], [[JK Zenta|Zenta]], [[JK Špinut|Špinut]]
|-
|[[Plivanje]]
|[[PK POŠK|POŠK]], [[PK Jadran|Jadran]], [[PK Mornar|Mornar]], [[PK Grdelin|Grdelin]]
|-
|[[Atletika]]
|[[ASK]], [[AK Hajduk]]
|-
|[[Tenis]]
|[[TK Split]]
|-
|[[Kuglanje]]
|[[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]], [[Kuglački klub Mertojak|KK Mertojak]]
|-
|[[Boćanje]] (balote)
|[[boćarski klub Marjan|Marjan]], [[boćarski klub Nada|Nada]], [[boćarski klub FINA|FINA]], [[boćarski klub Elektrodalmacija|Elektrodalmacija]]
|-
|[[Pikado]]
|[[Pikado klub Split Londra|Split Londra]]
|-
|[[Hokej]]
|[[Hokej Klub Split]],<ref>{{Citiranje časopisa |title=HK Split |url=http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98541 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080621022832/http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98541 |archive-date=21. lipnja 2008. |access-date=1. veljače 2008.}}</ref> [[Hokej klub Spartanac Split]]
|-
|[[Bejzbol]] i [[Softball|softbol]]
|[[baseball klub Nada|Nada]]
|-
|[[Američki nogomet]]
|[[Split Sea Wolves]]<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Sport/View/tabid/72/ID/48618/Split-Seawolves-zeli-u-Hrvatsku-ligu.aspx Dalmacija News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819200059/http://www.dalmacijanews.com/Sport/View/tabid/72/ID/48618/Split-Seawolves-zeli-u-Hrvatsku-ligu.aspx|date=19 August 2011}} Split Seawolves želi u Hrvatsku ligu, 25. veljače 2011., pristupljeno 26. veljače 2011.</ref>
|-
|[[Klizanje na ledu|Klizanje]] i [[koturanje]]
|[[Koturaljaško-klizački klub Split]]<ref>{{Citiranje časopisa |title=KKK Split |url=http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98447 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080421222259/http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98447 |archive-date=21. travnja 2008. |access-date=1. veljače 2008.}}</ref>
|-
|[[Planinarstvo|Planinarenje]] i [[alpinizam]]
|[[HPK Dalmacija]] 
|}
U Splitu djeluju i brojni klubovi borilačkih športova ([[karate]], [[taekwondo]], [[judo]], [[aikido]], [[boks]], [[kickboks]], [[full-contact]], [[tajlandski boks]]) koji su dali brojne velikane borbenih vještina u europskim i svjetskim mjerilima. Od najuspješnijih boraca spomenimo [[Branko Cikatić|Branka Cikatića]], [[Marko Žaja|Marka Žaju]], [[Siniša Andrijašević|Sinišu Andrijaševića]]. Izbornik hrvatske karataške reprezentacije [[Slaven Mikelić]] je jedan od najtrofejnijih hrv. izbornika.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sokol-karate.hr/ |title=Karate klub Sokol |access-date=25. rujna 2008. |archive-date=24. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140824083952/http://sokol-karate.hr/ |url-status=dead }}</ref>

Nadalje, Split ima i uspješne boćarske klubove od kojih među brojnima ističemo [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]], koji je donio prvi naslov europskog prvaka u Split; Split je imao svoju kuglačku ligu još prije 2. svj. rata, a zadnjih godina se afirmirao i [[Kuglački klub Mertojak|KK Mertojak]] [[(svjetski juniorski prvaci 2017. u pojedinačnoj konkurenciji i u paru]]). U Splitu djeluju i klub hokeja na travi te klubovi dizača utega ([[Nikolaj Pešalov]]<nowiki/>je nositelj brončane olimpijske medalje). Iz Splita je i poznati vozačem moto-trka [[Ivan Šola]], koji je i pilot prve hrvatske [[bob (sport)|bob]]-posade, koja je također bila sastavljena od Splićana.

Od športskih priredbi koje se održavaju u Splitu, valja spomenuti veličanstvenu [[Mrdujska regata|Mrdujsku regatu]] jedriličara, koja je otvorena gotovo svima, od vrhunskih profesionalaca, do onih koji su toliko svladali vještinu jedrenja da bi izbjegavali sudare na moru. Tako se zbog velikog broja sudionika [[2004.]] godine startna crta mjerila miljama. Održavaju se i druge brojne regate s dugom tradicijom: [[ACI kup]], Božićna regata krstaša (1995.), Faros maraton (Split – Stari Grad – Split), IOM Trofej Zente (2002.), Komiška regata (Split – Komiža – Split; 1992.), Mrdujska regata (Split – Mrduja – Split; 1927.), Regata Sv. Nikole za samce i dvojce (Split – Komiža; 2002.), Splitova regata krstaša (Split – Jelsa – Split; 1954.), Sušac 100x2 (Split – Sušac – Split; 1996.), Viška regata krstaša (Split – Vis – Split; 1945.)

Do kasnih [[1980-ih]], u Splitu se ljeti održavao nogometni [[Trofej Marjana|''Trofej Marjana'']], na kojemu su sudjelovali brojni veliki svjetski nogometni klubovi ([[Ajax]], [[Girondins de Bordeaux]], [[Vasco da Gama (nogomet)|Vasco da Gama]] i dr.) i velike svjetske nogometne reprezentacije, među kojima su najpoznatije [[Sovjetska nogometna reprezentacija|SSSR]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]. Malonogometni turnir [[Torcida kup]] održava se od 1995. godine.

U atletici, od 2001. godine održava se trkačka utrka [[Splitski polumaraton]] (prije poznat kao ''Polumaraton Svetog Duje'') za koji se prijavi više od 1000 natjecatelja iz Hrvatske i inozemstva,<ref>[http://3sporta.com/jos-30-dana-do-17-splitskog-polumaratona/ ''Još 30 dana do 17. Splitskog polumaratona''], 3sporta.com, 26. siječnja 2017.</ref> a od 1999. godine održava se triatlon utrka [[Marjanski đir]].

1998. godine u Splitu je održan ATP turnir [[Croatian Indoors (Split)]]<!-- 1998 Croatian Indoors je iz ZG premješten u ST --> na kojem je pobjednik bio Goran Ivanišević.<ref>https://www.atptour.com/en/tournaments/split/8388/overview</ref><ref>https://www.grandslamhistory.com/atp/croatian-indoors-split</ref> Od 2020. održava se ''challenger'' turnir [[ATP Challenger Split|Split Open]].

[[Kup Svetog Duje]] održava se od 1995., a od 2006. ima status satelitskog turnira Svjetskog kupa u mačevanju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/418012/ostali-sportovi-ostalo/svjetski-macevalacki-kup-u-splitu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=11. listopada 2020. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219050951/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/418012/ostali-sportovi-ostalo/svjetski-macevalacki-kup-u-splitu/ |url-status=dead }}</ref> [[Kup Jadrana]] (od 1981.) je drugo najstarije mačevalačko natjecanje u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.split-macevanje.hr/kup_jadrana.php |title=Arhivirana kopija |access-date=28. listopada 2020. |archive-date=10. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210510070132/https://www.split-macevanje.hr/kup_jadrana.php |url-status=dead }}</ref> Povremeno je u 1990-ima održavan [[Splitski ženski rally]], bodovan za hrvatsko prvenstvo žena u rallyu,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.racing.hr/uspjesne-zene-za-volanom-trkaceg-automobila/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. listopada 2020. |archive-date=12. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191112171205/http://www.racing.hr/uspjesne-zene-za-volanom-trkaceg-automobila/ |url-status=dead }}</ref> a i svjetska serija strongman natjecanja, [[Svjetske serije strongman natjecanja u Hrvatskoj|Strongman Champions League]] održala se u Splitu u nekoliko navrata.{{ni}}

Održava se džiju-džicu turnir pod pokroviteljstvom UAEJJF-a [[Split International Pro]].<ref>https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/splicane-odusevio-borilacki-sport-koji-spasava-zivote-505206</ref>

=== Splitski olimpijci ===
Da je Split izrazito sportski grad govore brojnost i iznimni uspjesi splitskih sportaša na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.muzejsporta-st.hr/splitski_nositelji_olimpijskih_medalja.html |title=Muzej sporta Split, Kuća slave splitskog sporta |last=Vladović |first=Sanja |work=www.muzejsporta-st.hr |language=hr |accessdate=2021-04-01}}</ref> Grad Split se tako može pohvaliti činjenicom da iz njega potječu ili su u njemu stasali nositelji i nositeljice čak 26 zlatnih (od čega dvije na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]]), 49 srebrnih i 18 brončanih olimpijskih medalja, što u pojedinačnim, a što u grupnim sportovima.

'''Zlatne medalje:'''
{{div col|cols=4}}
*[[Andrija Anković]]
*[[Ivano Balić]]
*[[Milivoj Bebić]]
*[[Zvonko Bego]]
*[[Mislav Bezmalinović]]
*[[Đurđica Bjedov]]
*[[Ivan Buljubašić]]
*[[Željko Jerkov]]
*[[Aleksandar Kozlina]]
*[[Duje Krstulović]]
*[[Deni Lušić]] (dvije)
*[[Uroš Marović]]
*[[Petar Metličić]]
*[[Petar Muslim]]
*[[Josip Pavić]]
*[[Nikolaj Pešalov]]
*[[Renco Posinković]]
*[[Petar Šegvić]]
*[[Mate Trojanović]]
*[[Ivo Trumbić]]
*[[Velimir Valenta]]
*[[Drago Vuković]]
*[[Ante Žanetić]]
*[[Antonija Balek]]
{{div col end}}
'''Srebrne medalje:'''
{{div col|cols=4}}
*[[Veljko Bakašun]]
*[[Vladimir Beara]]
*[[Milivoj Bebić]]
*[[Đurđica Bjedov]]
*[[Duje Bonačić]]
*[[Marko Brajnović]]
*[[Božo Broketa]]
*[[Ivica Cipci]]
*[[Duje Draganja]] (dvije)
*[[Tomislav Franjković]]
*[[Željko Jerkov]]
*[[Joško Kreković]]
*[[Toni Kukoč]] (dvije)
*[[Žana Lelas]]
*[[Slavko Luštica]]
*[[Frane Matošić]]
*[[Aramis Naglić]]
*[[Toni Nardelli]]
*[[Zlatko Papec]]
*[[Velimir Perasović]]
*[[Damir Polić]]
*[[Nikola Radović]]
*[[Lovro Radonić]] (dvije)
*[[Dino Rađa]] (dvije)
*[[Vinko Rosić]]
*[[Ratko Rudić]]
*[[Petar Skansi]]
*[[Nikša Skelin]]
*[[Siniša Skelin]]
*[[Tomislav Smoljanović]]
*[[Dubravko Šimenc]]
*[[Siniša Školneković]]
*[[Damir Šolman]] (dvije)
*[[Ivo Štakula Kolendić|Ivo Štakula]] (dvije)
*[[Žan Tabak]]
*[[Ivo Trumbić]]
*[[Tino Vegar]]
*[[Joško Vidošević]]
*[[Blanka Vlašić]]
*[[Zdeslav Vrdoljak]]
*[[Bernard Vukas]] (dvije)
*[[Boško Vuksanović]]
{{div col end}}
'''Brončane medalje:'''
{{div col|cols=4}}
*[[Mario Ančić]]
*[[Ivano Balić]]
*[[Igor Boraska]]
*[[Zlatko Celent]]
*[[Stjepan Deverić]]
*[[Tihomir Franković]]
*[[Goran Ivanišević]] (dvije)
*[[Branko Miljuš]]
*[[Duško Mrduljaš]]
*[[Nikolaj Pešalov]]
*[[Ivan Pudar]]
*[[Josip Reić]]
*[[Nikša Skelin]]
*[[Siniša Skelin]]
*[[Ivan Sunara]]
*[[Drago Vuković]]
*[[Lucija Zaninović]]
{{div col end}}

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije}}

=== Razvoj kemijske industrije u Splitu ===

Početak kemijske industrije u Splitu se vezuje uz proizvodnju cementa. Uspješan početak proizvodnje cementa u Austrijskom carstvu 1842. godine i njegova sve veća popularnost potiče širenje pogona diljem carstva i pronalazak [[Lapor|lapora]]. Tehnologija proizvodnje cementa ubrzo se širi i u hrvatskim krajevima. U Splitu su tvornicu pokrenuli Hartung i Höfling 1868. godine gradnjom peći za pečenje lapora. Partneri 1868. registriraju zajedničku firmu za proizvodnju cementa ''Enrico Hartung e Compagno'', a kako su se burno razišli, Hartung nastavlja s proizvodnjom bitumena, dok Enrico Höfling pokreće proizvodnju cementa u Splitu. Splitski pogon je bio napravljen s tehnološki primitivnom jamastom peći za pečenje lapora i nalazio se u podnožju južnih obronaka Marjana, tj. na zapadnoj obali splitske luke. Tvornica se pokretala na ugljen. Općinska vlast im je dodijelila je koncesiju za lokaciju koja je bila vrlo povoljna, blizina luke i kvaliteta sirovine, omogućavala je lakšu distribuciju gotovog proizvoda.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |last=Kuzmanić |first=Nenad |date=2021-01-24 |title=Povijest hrvatske industrije: Kronika o prvoj dalmatinskoj tvornici portland-cementa |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=366853 |journal=Kemija u industriji : Časopis kemičara i kemijskih inženjera Hrvatske |language=hr |volume=70 |issue=1-2 |pages=99–101 |issn=0022-9830}}</ref>

U veljači 1871. građevinski poduzetnik i trgovac Marino Bettiza, zajedno s Lorenzom Gilardijem kupuju Splitski pogon za proizvodnju cementa.

U prvom razdoblju tvornica je djelovala vrlo uspješno; što zbog njihovih graditeljskih i trgovačkih iskustava, što zbog bliske suradnje s tadašnjim gradonačelnikom Antoniom bajamontijem, koji se trudio modernizirati Split, pa njihov cement koristi za izgradnju i modernizaciju.

Na periferiji Splita, u području zvanom Dujmovača, 1876. se službeno registrira nova parna tvornica opeke i cementa, koja je predstavljala prvu ozbiljniju konkurenciju splitskoj tvornici. Oni moderniziraju tvornicu i počinju proizvoditi cementne proizvode, ploćice, ukrase za zgrade. Za kvalitetu tih svojih proizvoda tvornica dobivaju prestižna priznanja na izložbama u Trstu (1882.), Zagrebu (1891.), Madridu (1897.) itd. Ti dekorativni elementi još se uvijek uočiti na pročeljima splitskih zgrada, dvorištima užeg splitskog središta, ali i u drugim dalmatinskim gradovima. Vlasnici 1889. uspijevaju otkupiti od Općine marjanski tupinolom, a koncem 1893. i zemljište na zapadnoj obali splitske luke na kojem je podignuta tvornica. Ubrzo, u vrlo kratkom razdoblju umiru oba osnivača tvornice. 1905 su instalirali nove peći tipa Dietzsch 1905. koje su radile u kontinuiranom modu. Njihova gradnja bila je skupa i veoma zahtjevna.<ref name="#1"/> Zapadno od postojećeg, starog postrojenja sagrađena je zgrada s novim pećima. Proširenje tvornice pri tome nije ometalo već uhodanu postojeću proizvodnju u jamastoj peći. Zbog blizine gradskog centra i brda Marjan, splitska tvornica cementa zabilježena je na brojnim razglednicama.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa |last=Žižić |first=Dujmo |last2=Bartulović |first2=Hrvoje |date=2015-06-30 |title=Peći za cement tipa Dietzsch i njihovo značenje za industrijsku arhitekturu Dalmacije |url=https://hrcak.srce.hr/140951 |journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |language=hr |volume=23 |issue=1 (49) |pages=42–55 |issn=1330-0652}}</ref>

Tijekom prvog desetljeća 20. stoljeća vlasnici investiraju i u izgradnju novih, primjerenijih tvorničkih hala, plinska rasvjeta se zamjenjuje električnom energijom iz vlastitog agregata, tvornica već posjeduje telefonsku liniju, uvodi se žičara za dovoz lapora, počinje se s uređivanjem puta uz obalu i proširivanjem pristanišnog mula. Tvornica je zapošljavala 70 radnika. Definitivno su to bile najuspješnije godine splitske tvornice. U siječnju 1925. godine splitsko Općinsko vijeće, zbog straha od odrona i narušavanja izgleda Marjana, zabranjuje daljnju eksploataciju nalazišta lapora.<ref name="#1"/>

Gilardi i Bettiza iste godine tvornicu prodaju dobavljačima lapora, obitelji Ferić. Cementara proizvodi do 1933. godine, a nekoliko mjeseci nakon talijanske okupacije 1941. godine vlasti su tjeraju vlasnike da sruše peći i njihove dimnjake zbog blizine Primorske banovine sagrađenu 1940. godine. Na kraj ove tvornice je definitivno djelovao rast gradskog središta, koji ju je onemogućio u radu, a zatim istisnuo kao neprimjerenu i suvislu.<ref name="#2"/>

[[Datoteka:PortMatejuskaSplit.jpg|alt=Pogled s Luke Matejuška na Split|mini|Pogled s Luke Matejuška na Split]]

=== Splitska brodogradnja u 19. stoljeću ===
Razvoj pomorstva i brodogradnje u Splitu kroz 19. stoljeće pratio je ukupan razvoj pomorstva Kraljevine Dalmacije, ali Split je imao svoje specifičnosti vezane uz njegov položaj; položaj samog grada Splita kao veza između kopnene i pomorske trgovine.<ref name="#3">{{Citiranje časopisa |last=Bratanić |first=Mateo |last2=Uglešić |first2=Sanda |year=2019 |title=Brodarsko-obrazovni čimbenici stanja splitskog pomorstva u drugoj polovici 19. stoljeća |url=https://www.bib.irb.hr/1048157 |journal=Pomorski Split do početka XX. stoljeća, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu 26. i 27. rujna 2016. |language=hr |pages=363–390}}</ref> Brodogradnja u Splitu doživljava svoj vrhunac tijekom pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća, međutim, već početkom sedamdesetih počinje se osjećati početak krize, koja će svoj vrhunac doživjeti u posljednja dva desetljeća 19. stoljeća.<ref name="#3"/>

Do polovice 19. st. u splitskim škverovima su se gradili i popravljali samo brodovi manje tonaže, split je najviše gradio pelige, bracere i gajete. Sredinom 19. stoljeća u svijetu se razvija brodogradnja i pomorstvo, a Split nastoji prihvatiti i primijeniti nove tehnološke i ekonomske razvitke. Prvo brodogradilište za gradnju velikih jedrenjaka duge plovidbe započelo je s radom 1854. godine na Matejuški. U njemu je prvi brod porinut 1855. godine. Bio je to brigantin od 299 tona, imena ''Imperatore Diocleziano'', bio je naoružan s dva topa i zapošljavao 12 članova posade sa zapovjednikom Vicom Andreisom. Drugi jedrenjak, bark ''Concordia S''. porinut je u more 1856. godine. Jedrenjak je imao 463 tone, naoružanje s dva topa i 16 članova posade, njegov zapovjednik bio je kapetan Domenico Kargotić. U konačnici, ovaj jedrenjak prodan je 1874. godine u [[Buenos Aires]]. Treći jedrenjak bio je brigantin, Speranza S., porinut je 1857./1858. godine. Jedrenjak je imamo 185 tona, naoružanje od dva topa i osam članova posade, zapovjednik broda bio je kapetan Stroff. Ovaj jedrenjak prodan je već 1861. godine u [[Livorno]].<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Tudor |first=Gordana |date=2010-12-27 |title=PRILOG POZNAVANJU SPLITSKE BRODOGRADNJE U 19. STOLJEĆU |url=https://hrcak.srce.hr/65369 |journal=Kulturna baština |language=hr |issue=36 |pages=41–58 |issn=0351-0557}}</ref> Primjetno je da su brodovima davana talijanska imena, što se može objasniti utjecajem višestoljetne mletačke vladavine nad Dalmacijom i talijanskog jezika kao službenog u Dalmaciji sve do 1909. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Teklić |first=Branka |date=2019-12-30 |title=PRILOG O HRVATSKIM IMENIMA JEDRENJAKA IZGRAĐENIMA U DALMACIJI U SVJETLU HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA |url=https://hrcak.srce.hr/244460 |journal=Kulturna baština |language=hr |issue=45 |pages=91–118 |issn=0351-0557}}</ref> Prvo izgrađeno brodogradilište imalo je ambiciju da pridonese razvoju pomorstva ali i gospodarstva općenito, međutim, njegovo djelovanje je prekinuto a gradnja velikih jedrenjaka preseljena je izvan Dalmacije. Brodogradnja u Splitu ostala je na razini obrta u drvu. S obzirom na prestanak djelovanja brodogradilišta, ta djelatnost se u Splitu ugasila, sve do 1861. godine kada je sagrađen trabakul ''Antonio e Felice'' i nakon njega, 1862. godine, trabakul ''Buon Padre''. Nakon ovoga, sve do 1868. godine nema podataka o izradi novih brodova u Splitu. Uvidom u pomorske statistike, vidljivo je da je do kraja 19. stoljeća ostao aktivan samo jedan škver u Splitu, u kojem su se gradili brodovi manje tonaže i vršili popravci na različitim plovilima, uključujući i jedan parobrod od 12 tona. Godine 1899. škver je zapošljavao čak 41 radnika.<ref name=":1" />

== Religija ==
=== Crkvena upravna organizacija ===
==== Rimokatolička crkva ====
[[Datoteka:Zvonik katedrale sv. Duje.png|alt=Zvonik katedrale sv. Duje|mini|zvonik katedrale sv. Duje]]
U Splitu je sjedište [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]]. Grad je podijeljen na dva dekanata i na 26 rimokatoličkih [[župa]]:

{{div col|cols=3}}
* [[Sveti Dujam|Sv. Dujma]] biskupa i mučenika
* [[Sveti Petar|Sv. Petra]] apostola
* Materinstva BDM – [[Brda (Split)|Brda]] 
* [[Sveti Rok|Sv. Roka]] – [[Manuš]]
* Marije Pomoćnice – [[Kman]]
* [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu|Gospe od Zdravlja]] – [[Dobri]]
* [[Sveti Pavao|Sv. Pavla]] – [[Pujanke]]
* Gospe od Milosrđa – [[Žnjan-Pazdigrad|Žnjan]]
* Gospe od Ružarija – [[Lučac-Manuš|Lučac]] 
* Sv. Spasa – [[Mejaši (Split)|Mejaši]]
* [[Stjepan Prvomučenik|Sv. Stjepana]] – [[Meje]]
* [[Gospe od Pojišana]] – [[Pojišan]]
* Sv. Trojice – [[Poljud]]
* Gospe od Pohođenja – [[Spinut]]
* Sv. Obitelji – [[Sukoišan]]
* [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]] – Škrape
* Sv. Križa – [[Varoš (Split)|Veli Varoš]]
* Srca Isusova – Visoka 
* [[Leopold Mandić|Sv. Leopolda Bogdana Mandića]] – [[Sirobuja]]
* [[Sveti Andrija|Sv. Andrije]] apostola – [[Sućidar]]
* [[Sveti Josip|Sv. Josipa]] – [[Mertojak]]
* [[Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]] – [[Trstenik (Split)|Trstenik]]
* [[Sveti Matej|Sv. Mateja]] – [[Ravne njive]]
* [[Sveti Marko|Sv. Marka]] – [[Neslanovac]]
* [[Sveti Luka|Sv. Luke Evanđelista]] – [[Kocunar]]
* [[Sveti Mihael|Sv. Mihovila]] – [[Šine (Split)|Šine, Kamen]]
{{div col end}}

[[Datoteka:Crkva Gospe od Zdravlja, Split (2020).jpg|alt=Crkva Gospe od Zdravlja, Split|mini|crkva Gospe od Zdravlja]]
Od katoličkih crkvenih redova, družba i kongregacija, u Splitu djeluju [[Službenice milosrđa]] (anćele), [[dominikanci]], [[franjevci|franjevački Red male braće]], [[klarise]], [[isusovci]], [[kapucini]], [[konventualci]], [[karmelićani]] (na [[Kamen]]u), [[karmelićanke Božanskog Srca Isusova]], [[salezijanci]], [[Kćeri milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje]]. Nekada su djelovali i [[benediktinci]] (samostan sv. Marije). Jedine pripadnice reda [[anakorete|anakoreta]], klanjateljica Presvete euharistije na svijetu su u Splitu.

==== Crkve reformacijske baštine ====
U Splitu djeluje nekoliko aktivnih crkava reformacijske ili protestantske baštine:
* Evanđeoska crkva ''Radosna vijest''
* Baptistička crkva Split
* Evangelička metodistička crkva

=== Sveci zaštitnici ===
Svetac zaštitnik Splita je [[sveti Dujam]] (Sveti Duje), biskup Salone, mučenik iz [[304.]] godine, a suzaštitnici su [[sveti Anastazije]] (Staš) i [[Sveti Rajnerije|blaženi Rajnerije (Arnir)]].
Kao poglavita zaštitnica osobito se štuje i [[Gospe od Pojišana]] ([[:s:Molitva čudotvornoj Gospi od Pojišana|Molitva čudotvornoj Gospi od Pojišana]]).

Posvećenost grada sv. Dujmu među ostalim, izražen je i kroz splitski kovani novac kroz povijest. Tako početkom 14. stoljeća, Splitska komuna kuje srebrni novac, bagatin,<ref>{{Citiranje knjige |title=Povijest novca u Hrvatskoj (od 1527. do 1941. godine) |author=Mira Kolar-Dimitrijević |orig-year=2013 |chapter=1. i 3. |url=https://www.hnb.hr/documents/20182/121504/h-monografija-povijest-novca.pdf/20cf684e-375e-430f-89c3-ad4e5824ae43 |format=PDF |publisher=HNB |location=Zagreb |accessdate=2020-04-20}}</ref> na čijem je reversu simbol križa zamijenjen prikazom poprsja sv. Dujma. Zaštitnik grada na novcu se zadržao i tijekom mletačke vladavine do njezina pada 1797.g. gdje je bio prikazan cijelom figurom s biskupskim obilježjima, baš kakav je bio i u razdoblju Hrvoja Vukčića Hrvatinića prije toga.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Marko Medved, Josip Selak |title=Svetci patroni na kovanom novcu hrvatske obale do pojave turskog novca |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=216108 |date=2015-07-03 |journal=Riječki teološki časopis |volume=45 |issue=1 |pages=167–192 |language=hr |accessdate=2020-04-20}}</ref>

== Gradska uprava ==
Upravna tijela Grada Splita su:
* [[Gradonačelnik]]
* Gradsko vijeće

Za gradonačelnika Splita u drugom krugu glasanja na [[izbori]]ma za gradonačelnika održanim [[30. svibnja]] [[2021.]] godine izabran je [[Elektrotehnika|elektrotehničar]] i [[fizičar]] [[Doktor znanosti|dr. sc.]] [[Ivica Puljak]].<ref>{{Citiranje weba |title=O gradonačelniku |url=https://www.split.hr/gradska-uprava/gradonacelnik/o-gradonacelniku |access-date=2021-07-30 |website=www.split.hr}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba |date=3. lipnja 2021. |title=Konačni rezultati drugog kruga glasovanja za izvbor gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika grada Splita provedenog 30. svibnja 2021. |url=https://www.split.hr/DesktopModules/Bring2mind/DMX/API/Entries/Download?language=hr-HR&Command=Core_Download&EntryId=11330&PortalId=0 |url-status=live |access-date=31. srpnja 2021. |website=split.hr |format=pdf}}</ref> Od ukupno 148 369 birača upisanih u popis birača, 64 592 birača je sudjelovalo na izborima te je tom prilikom za trenutnog gradonačelnika glasalo 35 565 birača, ukupno 55,06 % biračkog tijela.<ref name=":2" />

Aktualni saziv Gradskog vijeća izabran je na općim lokalnim izborima održanim [[16. svibnja]] [[2021.]] godine. Od ukupno 148 374 birača glasovalo je 65 204 birača ili ukupno 43,96 %. [[Izborni prag]] su prešle stranka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]], koja je osvojila 14 837 glasova ili 23,27 %, stranka [[Centar (stranka)|Centar]] s 12 862 glasa ili 20,17 %, stranka [[Hrvatska građanska stranka|HGS]] sa 7563 glasa ili 11,86 %, koalicija [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] i [[HSU]] sa 6225 glasova ili 9,7 %, koalicija [[Možemo!]], [[Nova ljevica (Hrvatska)|NL]] i [[Pametno za Split i Dalmaciju]] sa 6088 glasova ili 9,54 %, stranka [[Most nezavisnih lista|Most]] s 5.074 glasa ili 7,95 % te Kandidacijska lista grupe birača kojoj je nositelj liste bio [[Tomislav Mamić]] s 3.886 ili 6,09 % glasova. Na osnovu rezultata izbora konstituirano je Gradsko vijeće u sljedećem sastavu:<ref>{{Citiranje weba |date=21. svibnja 2021. |title=Konačni rezultati izbora članova Gradskog vijeća grada Splita provedenih 16. svibnja 2021. |url=https://www.split.hr/DesktopModules/Bring2mind/DMX/API/Entries/Download?language=hr-HR&Command=Core_Download&EntryId=11278&PortalId=0 |url-status=live |access-date=31. srpnja 2021. |website=split.hr |format=pdf}}</ref>

{| class="prettytable" style="text-align:right"
|- style="background-color:#efefef"
! align="center" | Stranka || align="center" | Broj zastupnika
|-
| [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] || 9
|-
| [[Centar (stranka)|Centar]] || 7
|-
| [[Hrvatska građanska stranka|HGS]] || 4
|-
| [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[HSU]] || 3
|-
| [[Možemo!]], [[Nova ljevica (Hrvatska)|NL]], [[Pametno za Split i Dalmaciju]] || 3
|-
|[[Most nezavisnih lista|Most]]
|3
|-
|Kandidacijska lista grupe birača
|2
|-
|}
== Mediji ==
U Splitu djeluje nekoliko lokalnih televizijskih ([[TV Jadran]], [[Mreža TV|Mreža TV-Split]] i [[Kanal 5]]) i radijskih postaja ([[Radio Split|HR Split]], [[Radio Dalmacija]], [[Radio KL-Eurodom]], [[Radio Riva]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.radioriva.hr/ |title=Radio Riva |access-date=14. listopada 2012. |archive-date=15. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120715125630/http://www.radioriva.hr/ |url-status=dead }}</ref> [[Radio Sunce]]).<ref>[http://radiosunce.com.hr/onama.asp Radio Sunce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121014230947/http://radiosunce.com.hr/onama.asp |date=14. listopada 2012. }} Radio Sunce je projekt Županijske lige protiv raka – Split. Djeluje od 22. ožujka 2010.</ref> Tijekom [[1990-ih]] bile su poznate postaje [[Radio M]] i [[Radio Gradska mreža]], a [[1980-ih]] je iz Splita djelovao [[Radio Brač]].

Najveće dalmatinske dnevne novine ''[[Slobodna Dalmacija]]'' izlaze u Splitu (odnedavno se tiskaju u [[Dugopolje|Dugopolju]]). U Splitu je bilo sjedište redakcije časopisa [[Feral Tribune]].

== Nagrada Grada Splita ==
{{Glavni|Nagrada Grada Splita}}
Dodjeljuje se svake godine na blagdan Sv. Dujma, 7. svibnja, i to za životno djelo, osobne nagrade i skupne nagrade.

== Zanimljivosti ==
* Nakon [[OI 2004.|Olimpijskih igara u Ateni 2004.]] godine, Split je grad s najviše olimpijskih medalja na svijetu u odnosu na broj stanovnika.{{Nedostaje izvor}}
* U samom središtu Splita nalaze se [[Popis termalnih lječilišta u Hrvatskoj|toplice]] s vlastitim izvorom ljekovite [[sumpor]]ne vode.
* [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je [[15. studenog]] [[1991.]] godine napala grad vojnim brodom ''[[VPBR-31 Split|Split]]''.

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Split - pogled na rivu.jpg|Split, pogled na Rivu
Datoteka:Kip Grgura Ninskog.jpg|Kip Grgura Ninskog
Datoteka:HNK Split.JPG|Hrvatsko narodno kazalište u Splitu
Datoteka:Trg Prokurative.JPG|Trg Prokurative
Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|4. i 5. Opća gimnazija (stara Realka)
Datoteka:Crkvica Sv. Nikole.jpg|Crkvica Svetog Nikole
Datoteka:Kupalište Ježinac.JPG|Kupalište Ježinac
Datoteka:Pogled iz Varoša.jpg|Pogled iz Varoša
Datoteka:Pogled s marjanske vidilice.jpg|Pogled s Marjanske vidilice
Datoteka:Sustipan.JPG|Sustipan
Datoteka:Šetnjica prema Ježincu.JPG|Šetnica prema Ježincu
Datoteka:Topovi na tvrđavi Gripe.JPG|Topovi na tvrđavi Gripe
Datoteka:Varoške skaline.jpg|Varoške skaline
Datoteka:Pogled sa Matejuške.JPG|Pogled s Matejuške
Datoteka:Zlatna vrata.jpg|Zlatna vrata
Datoteka:Splt2009Zelj.jpg|Riva s palmama
Datoteka:SlikaSplit.jpg|Crkva sv. Frane
Datoteka:Sveučilište u Splitu.jpg|Sveučilište u Splitu
Datoteka:Sustipan, Split.jpg|alt=Sustipan, Split.|Sustipan, Split.
Datoteka:Marmontova ulica Split.jpg|alt=Marmontova ulica, Split|Marmontova ulica, Split
Datoteka:Pogled na grad Split sa zvonika Sv. Duje.jpg|alt=Pogled sa zvonika Sv. Duje|Pogled sa zvonika Sv. Duje
Datoteka:Split, trajektno pristanište.JPG|Splitska trajektna luka
</gallery>

== Gradovi pobratimi/prijatelji ==
[[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|180px|Putokaz za Split u središtu [[Los Angeles]]a, grada prijatelja.]]
{| {{prettytable}} 
|- 
| colspan = 2 align=center | Gradovi prijatelji<ref>[https://www.split.hr/o-splitu/gradovi-prijatelji Gradovi prijatelji Splita]</ref>
| align=center | Predložena pobratimstva 
| align=center | Povelja o prijateljstvu
|- 
| valign=top |
{{Z|AUS}} [[Cockburn (Zapadna Australija)|Cockburn]]<br />
{{Z|BIH}} [[Mostar]]<br />
{{Z|ČEH}} [[Ostrava]]<br />
{{Z|ČIL}} [[Punta Arenas]]<ref name="Antofagasta">Ana Jerković: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/118537/Default.aspx Predstavljeno Hrvatsko-čileansko kulturno društvo], ''Slobodna Dalmacija'', 15. listopada 2010.<br>"''Uz to, splitska škola Bol povezala se sa školama u Čileu, te svako dijete zna gdje je Punta Arenas, inače uz Antofagastu grad prijatelj Splita.''"</ref><ref>{{spa oznaka}} [http://www.puntaarenas.cl/servicios/concejo/Ordin06.pdf IL. Municipalidad de Punta Arenas] Acta sesion Nº 06 ordinaria, de fecha 16 de febrero del 2005 honorable concejo municipal de Punta Arenas.<br>"''Otra de la ciudad de Split. Ellos celebran el jubileo; 1700 años de la creación de Split y entre sus proyectos está construir una alameda con árboles de <u>ciudades hermanas</u>. Eso sería el 30 de Mayo''"</ref><br />
{{Z|ČIL}} [[Antofagasta]]<ref name="Antofagasta"/><br />
{{Z|CG}} [[Kotor]] ([[Crna Gora]])<ref>{{cg oznaka}} [http://www.kotor.me/me/prijateljski-gradovi/ Prijateljski gradovi], kotor.me, pristupljeno 30. srpnja 2020.</ref><br />
{{Z|DAN}} [[Gladsaxe]]<br />
{{Z|ITA}} [[Ancona]]<br />
{{Z|ITA}} [[Pescara]]<ref>Grad partner.[http://www.consspalato.esteri.it/Consolato_Spalato/Archivio_News/VespucciCittaSPALATO.htm Konzulat R. Italije u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131220202001/http://www.consspalato.esteri.it/Consolato_Spalato/Archivio_News/VespucciCittaSPALATO.htm |date=20 December 2013 }} Amerigo Vespucci“ u splitskoj luci, 13. rujna 2007.</ref><br />
{{Z|IZR}} [[Bet Shemesh]]<br />
{{Z|MAK}} [[Štip]]
| valign=top |
{{Z|NOR}} [[Trondheim]]<br />
{{Z|NJE}} [[Bezirk Charlottenburg-Wilmersdorf|Charlottenburg-Wilmersdorf]]<br />(okrug u [[Berlin]]u)<br />
{{Z|UK}} {{Z|ENG}} [[Dover]]<br />
{{Z|UKR}} [[Odesa]]<br />
{{Z|SAD}} [[Los Angeles]]<br />
{{Z|SLO}} [[Velenje]] <br />
{{Z|KIN}} [[Hangzhou]]<ref>J.D.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/yw4o-kineski-grad-hangzhou-postao-petnaesti-grad-prijatelj-splita Kineski grad Hangzhou postao petnaesti grad prijatelj Splita], dalmacijanews.hr, 15. listopada 2014.</ref> <br />
{{Z|POLJ}} [[Rzeszow]] <br />
{{Z|HRV}} [[Vukovar]]
| valign=top |
{{Z|MAĐ}} [[Debrecen]] <br />(prijedlog još iz prve polovice 1990-ih)<br />
{{Z|ARG}} [[Rosario (Argentina)|Rosario]] <br />(ponuda stigla 25. srpnja 2006.)<br />
| valign=top |
{{Z|IZR}} [[Jeruzalem]]
|}

== Konzulati u Splitu ==
{{div col|colwidth=14em}}
{{Z+X|AUT}}<br>
{{Z+X|ČEŠ}}<br>
{{Z+X|ČIL}}<br>
{{Z+X|DAN}}<br>
{{Z+X|FIN}}<br>
{{Z+X|IRS}}<br>
{{Z+X|ITA}}<br>
{{Z+X|NIZ}}<br>
{{Z+X|NJE}}<br>
{{Z+X|SLK}}<br>
{{Z+X|SLO}}<br> 
{{Z+X|ŠPA}}<br>
{{Z+X|ŠVE}}<br>
{{Z+X|UK}}<br>
{{Z+X|UKR}}
{{div col end}}

== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popisi poznatih osoba iz Splita]]
* [[Dodatak:Popis poznatih splitskih športaša]]
* [[Dodatak:Popis splitskih gradonačelnika]]
* [[Dodatak:Popis splitskih knezova i kapetana]]
* [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa]]
* [[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije]]
* [[Dodatak:Osnovne i srednje škole u Splitu]]
* [[Dodatak:Popis splitskih trgova]]
* [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Split]]

== Povezani članci ==
{{div col|cols=3}}
*[[Splitski gradski kotarevi|Splitske gradske četvrti i kotarevi]]
*[[Dalmacija]]
*[[Splitsko-dalmatinska županija]]
*[[Salona]]
*[[Marjan]]
*[[Splitska čakavština]]
*[[Sveti Dujam]]
*[[Dioklecijan]]
*[[Marko Marulić]]
*[[Miljenko Smoje]]
*[[HNK Hajduk Split]]
*[[Brodosplit]]
*[[Bobis]]
*[[Brodomerkur]]
*[[Dalmacijavino]]
{{div col end}}

== Opširnije ==
'''Povijest grada Splita'''{{div col|cols=3}}
*[[Povijest Splita|Povijest grada Splita]]
*[[Splitsko plemstvo]]
*[[Splitski crkveni sabori]]
*[[Frane Bulić]]
*[[Splitski evanđelistar]]
*[[Kuga u Splitu]]
*[[Prvi splitski partizanski odred]]
*[[Bitka za Split 1943.]]
*[[Bombaški napad u Splitu 9. studenoga 1941.]]
*[[Boj u Splitskom kanalu|Boj u Splitskom kanalu 1991.]]
*[[Vridni (brod)]]
{{div col end}}'''Arhitektura u gradu i okolici'''{{div col|cols=3}}
*[[Dioklecijanova palača]]
*[[Dioklecijanov akvadukt]]
*[[Podrumi Dioklecijanove palače]]
*[[Peristil (Split)]]
*[[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]]
*[[Jupiterov hram u Splitu]]
*[[Splitska katedrala]]
*[[Splitski lazaret]]
*[[Narodni trg u Splitu]]
*[[Gradska vijećnica u Splitu]]
*[[Tvrđava Gripe]]
*[[Prokurative]]
*[[Arhitektura secesije u Splitu]]
*[[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika]]
*[[Gradski stadion Poljud]]
{{div col end}}'''Splitske kulturne i športske manifestacije'''{{div col|cols=3}}
*[[Splitsko ljeto]]
*[[Festival zabavne glazbe Split]]
*[[Sudamja]]
*[[Festival hrvatske drame za djecu]]
*[[Festival mediteranskog filma Split]]
*[[Split Open Jazz Fair]]
*[[Splitski salon]]
*[[Fešta Sv. Križa u Splitu]]
*[[Sportske igre mladih]]
*[[Revija Urbane KulturE – Evo RUKE!]]
*[[Klape na Kruniku]]
*[[Dani klasične gitare]]
*Mediteranski festival knjige
{{div col end}}

== Izvori ==
<div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
{{izvori|30em}}
</div>
{{matica hrvatska}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Split}}
*[http://www.split.hr/ Službene stranice gradske uprave]
*[http://www.neslanovac.com/ Službene stranice gradskog kotara Neslanovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090523023717/http://www.neslanovac.com/ |date=23. svibnja 2009. }}
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020914/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] [[Duško Kečkemet]]: Split koncem 19. i početkom 20. stoljeća (podlistak)
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021026/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] [[Vojko Mirković]]: 120 godina hrvatske općine Split (podlistak)
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000320/prilozi-sp2.htm Slobodna Dalmacija] [[Toni Petrić]]: Sport u Splitu 1941. – 1945. (podlistak)

{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{GiO SDŽ}}
{{Split}}

[[Kategorija:Split| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:
Predložak:!- (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:-- (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Both (uredi)
Predložak:Broj (uredi)
Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Cg oznaka (uredi)
Predložak:Citation (uredi)
Predložak:Cite Q (uredi)
Predložak:Citiranje knjige (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Citiranje weba (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Citiranje časopisa (uredi)
Predložak:Cnr oznaka (uredi)
Predložak:Commons (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Coord (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:DatumFormat (uredi)
Predložak:Div col (uredi)
Predložak:Div col/styles.css (uredi)
Predložak:Div col end (uredi)
Predložak:Dopusnica (uredi)
Predložak:GiO SDŽ (uredi)
Predložak:GiO SVE (uredi)
Predložak:Glavni (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Hlist (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Hlist/styles.css (uredi)
Predložak:If empty (uredi)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Ifempty (uredi)
Predložak:Ikona za vrh (uredi)
Predložak:Infobox vrijeme/colp (uredi)
Predložak:Infobox vrijeme/colt (uredi)
Predložak:Infookvir (uredi)
Predložak:Infookvir grad u Hrvatskoj (uredi)
Predložak:Infookvir naselje, općina, grad u Hrvatskoj (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Infookvir vrijeme (uredi)
Predložak:Infookvir vrijeme/colp (uredi)
Predložak:Infookvir vrijeme/colt (uredi)
Predložak:Interaktivna karta (uredi)
Predložak:Izdvojeni članak (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Jezikk (uredi)
Predložak:Kretanje broja stanovnika (uredi)
Predložak:Kretanje broja stanovnika/styles.css (uredi)
Predložak:Location map (uredi)
Predložak:Matica hrvatska (uredi)
Predložak:N (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Nedostaje izvor (uredi)
Predložak:Ni (uredi)
Predložak:PDF (uredi)
Predložak:Pdf (uredi)
Predložak:Prettytable (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Spa oznaka (uredi)
Predložak:Split (uredi)
Predložak:Svjetska baština u Hrvatskoj (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Top icon (uredi)
Predložak:UNESCO – svjetska baština (uredi)
Predložak:URL (uredi)
Predložak:Webarchive (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Z (uredi)
Predložak:Z+X (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Broj (uredi)
Modul:Citation/CS1 (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/COinS (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Configuration (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Date validation (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Utilities (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Cite Q (uredi)
Modul:Complex date (uredi)
Modul:Coordinates (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Coordinates/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:DateI18n (uredi)
Modul:Format link (uredi)
Modul:Hatnote (uredi)
Modul:Hatnote/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote list (uredi)
Modul:I18n (uredi)
Modul:I18n/complex date (uredi)
Modul:ISOdate (uredi)
Modul:Infobox (uredi)
Modul:Infookvir tracking (uredi)
Modul:Interaktivna karta (uredi)
Modul:Kretanje broja stanovnika (uredi)
Modul:Labelled list hatnote (uredi)
Modul:List (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Location map (uredi)
Modul:Location map/data/Hrvatska (uredi)
Modul:Location map/styles.css (uredi)
Modul:Math (uredi)
Modul:Namespace detect (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Namespace detect/config (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Namespace detect/data (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Navbar (uredi)
Modul:No globals (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:OTRS dopusnica (uredi)
Modul:Switch by pattern (uredi)
Modul:TableTools (uredi)
Modul:URL (uredi)
Modul:VRTS dopusnica (uredi)
Modul:Wd (uredi)
Modul:Wd/i18n (uredi)
Modul:WikidataIB (uredi)
Modul:WikidataIB/i18n (uredi)
Modul:WikidataIB/nolinks (uredi)
Modul:WikidataIB/titleformats (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Zastava (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Zastava/podatci (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Vrati se na Split.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Split"