Vidi kôd stranice Sjedinjene Američke Države

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.
Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.
{{Okvir zemlje svijeta
|ime                        = Sjedinjene Američke Države
|izvorno_ime                = United States of America
|ime_genitiv                = Sjedinjenih Američkih Država
|eng_ime                    = USA
|zastava                    = Flag of the United States.svg
|grb                        = US-GreatSeal-Obverse.svg
|moto                       = ''(od 1776.): [[E Pluribus Unum]]''<br />([[Latinski jezik|latinski]]: "Iz mnogih jedno")<br />''(od 1956.): In God We Trust''<br />([[Engleski jezik|engleski]]: "U Boga mi vjerujemo")</small>
|himna                      = [[The Star-Spangled Banner]]<br><center>[[Datoteka:Star Spangled Banner instrumental.ogg]]</center>
|lokacija                   = USA orthographic.svg
|lokacija_opis              = 
|lokacija2                  = 
|lokacija2_opis             = 
|glavni_grad                = [[Datoteka:Flag of Washington, D.C.svg|border|23px]] [[Washington D.C.|Washington, D.C.]]
|širina-stupnjevi           = 
|širina-minute              = 
|širina-oznaka              = 
|dužina-stupnjevi           = 
|dužina-minute              = 
|dužina-oznaka              = 
|najveći_grad               = [[Datoteka:Flag of New York City.svg|border|23px]] [[New York City, New York|New York City]]
|najveće_naselje_vrsta      = 
|najveće_naselje            = 
|službeni_jezik             = nema (''de facto'' [[Engleski jezik|engleski]])
|vrsta_vlasti               = 
|predstavnik_države_množina = Predsjednici
|predstavnik_države         = Predsjednik
|predstavnik_države_osoba   = [[Joe Biden]]
|predsjednik_vlade_osoba    = 
|predstavnik_države1        = [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Potpredsjednik]]
|predstavnik_države_osoba1  = [[Kamala Harris]]
|predstavnik_države2        = Glasnogovornik Zastupničkog doma 
|predstavnik_države_osoba2  = [[Mike Johnson]]
|predstavnik_države3        = Predsjednik Pro Tempore (Senat) 
|predstavnik_države_osoba3  = [[Patty Murray]]
|predstavnik_države4        = Glavni sudac 
|predstavnik_države_osoba4  = [[John Roberts]] 
|predstavnik_države5        = 
|predstavnik_države_osoba5  = 
|neovisnost                 = Od [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] <br /> [[4. srpnja]] [[1776.]]
|utemeljenje_ime            = 
|utemeljenje_datum          = 
|utemeljenje1_ime           = 
|utemeljenje1_datum         = 
|utemeljenje2_ime           = 
|utemeljenje2_datum         = 
|utemeljenje3_ime           = 
|utemeljenje3_datum         = 
|površina_poredak           = 3./4.
|površina                   = {{Broj|9826630}}
|vode                       = 6,76
|stanovništvo_poredak       = 3
|stanovništvo               = {{porast}} {{Broj|325719178}}<ref name="census1">{{cite web |url=https://www.census.gov/datasets/2017/demo/popest/nation=total.html |title=Population estimates, July 1, 2017, (V2017) |publisher=US Census Bureau |language=engleski}}</ref>
|godina_popisa              = 2017.
|gustoća_stanovništva       = 31
|BDP_PKM_godina             = 2018.
|BDP_PKM                    = 19,360 bilijuna [[američki dolar|$]]<ref name="imf2">{{cite web |title=World Economic Outlook Database, October 2017 – Report for Selected Countries and Subjects |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=30&pr.y=13&sy=2018&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=111&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a= |publisher=[[International Monetary Fund]] (IMF) |accessdate=30. ožujka 2018.}}</ref>
|BDP_PKM_rang               = 3.
|BDP_PKM_per_capita         = 61 687 [[američki dolar|$]]<ref name="imf2" />
|BDP_PKM_per_capita_rang    = 11.
|valuta                     = [[američki dolar]] ($) <br />
|stoti_dio_valute           = 100 centa
|vremenska_zona             = od [[UTC]] -5 do UTC -11
|internetski_nastavak       = [[.gov]] [[.edu]] [[.mil]] [[.us]] [[.um]]
|pozivni_broj               = +1
|komentar                   = 
}}
'''Sjedinjene Američke Države''', također se često koristi pokrata '''SAD''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''United States of America'', ''USA'', ''U.S.''), [[Savezna republika|savezna je republika]] u središnjoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], koja se prostire od [[Atlantski ocean|Atlantika]] na istoku do [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na zapadu. Graniče na kopnu s [[Kanada|Kanadom]] na sjeveru i [[Meksiko]]m na jugu, dijele morsku granicu s [[Rusija|Rusijom]] na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50<ref>{{Citiranje časopisa |title=About the USA > Reisen & Landeskunde > Die 50 Staaten |url=https://usa.usembassy.de/reisen-states.htm |accessdate=2018-11-24}}</ref> saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo ''Amerikancima''.

Sjedinjene Američke Države nastale su [[Američka deklaracija o neovisnosti|deklaracijom]] trinaest [[Velika Britanija|britanskih]] kolonija [[1776.]] godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.

S 9,83 milijuna km<sup>2</sup> i preko 300 milijuna stanovnika, Sjedinjene Države su treća najveća zemlja na [[svijet]]u po ukupnoj površini, a treća po veličini kopna i broju stanovnika. Sjedinjene Države su jedna od [[Etničke grupe SAD-a|etnički najraznovrsnijih]] zemalja na svijetu, što je posljedica masovne imigracije iz mnogih država, pogotovo za vrijeme [[Prvi svjetski rat|prvog]] i [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. 
[[Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država]] je najveće u [[svijet]]u, s nominalnim [[Bruto domaći proizvod|BDP-om]] od 13 bilijuna dolara u [[2006.]] godini (preko 25,5 % ukupnog svjetskog bruto društvenog proizvoda).

Naciju je osnovalo 13 bivših kolonija [[Kraljevstvo Velike Britanije|Velike Britanije]] koje su se prostirale duž atlantske obale. Proglasivši se „državama“ [[Dan nezavisnosti (SAD)|4. srpnja 1776.]] godine usvojile su [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju nezavisnosti]]. Pobunjeničke države pobijedile su Veliku Britaniju u [[Američki rat za neovisnost|Američkom ratu za neovisnost]], što je bio prvi uspješni rat neke kolonije za neovisnost. Federalna konvencija je [[17. rujna]] [[1787.]] godine usvojila danas važeći [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]], a ratificirajući ga naredne godine, države su postale dijelovi jedinstvene republike. [[Povelja o pravima]], sastavljena od deset ustavnih amandmana, ratificirana je [[1791.]] godine.

U [[19. stoljeće|19. stoljeću]], SAD su prisvojile teritorije koje su pripadale [[Nova Francuska|Novoj Francuskoj]], [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikoj Britaniji]], [[Prvo Meksičko Carstvo|Meksiku]] i [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a izvršile aneksiju na [[Texas|Republiku Texas]] i [[Havaji|Havaje]]. Sporovi između agrarnog juga i industrijskog sjevera povodom prava država i ekspanzije [[ropstvo|ropstva]], doveli su do [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] 1861. – 1865. Pobjedom Sjevera spriječena je trajna podjela zemlje, a potom i ukinuto ropstvo. [[Španjolsko-američki rat]] i [[prvi svjetski rat]] potvrdili su položaj SAD kao vojne sile. [[1945.]] godine Sjedinjene Države su izašle iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao prva zemlja s [[nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]], stalni član [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] i osnivač [[NATO]] pakta. Završetkom [[hladni rat|hladnog rata]] i raspadom [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], SAD su ostale jedina supersila, koja dominira u ekonomiji, politici, diplomaciji, kulturi i vojnoj sili, a samo za obranu troši preko 50 % svjetskih ulaganja.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Sjedinjenih Američkih Država}}

[[Datoteka:USA Territorial Growth small.gif|mini|250px|Širenje teritorija SAD-a, 1810. – 1920.]]
[[Kristofor Kolumbo]] je [[1492.]] doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Misleći da je pronašao novi put za Indiju, on je pronašao novi kontinent. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1,5 milijuna [[Indijanci|Indijanaca]]. Do prve polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]] osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do [[1776.]] iznosi već oko 2,5 milijuna. 

Sukobljavanje [[Francuska|francuskih]] i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjim ratom]] ([[1756.]] – [[1763.]]), koji završava pobjedom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a [[1775.]] počinje [[Američki rat za neovisnost]]. Dana [[4. srpnja]] 1776. [[Kongres SAD-a|Kongres]] je objavio [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju neovisnosti]]. Amerikanci pod zapovjedništvom [[George Washington|Georgea Washingtona]] [[1781.]] konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. Godine [[1787.]] usvojen je [[Ustav]], a Washington je izabran za [[Popis predsjednika SAD|prvog predsjednika]], a dužnost je obnašao do [[1797.]]
[[Datoteka:Declaration of Independence (1819), by John Trumbull.jpg|250px|mini|Predstavljanje [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracije o neovisnosti]] Kontinentalnom Kongresu. Naslikao [[John Trumbull]] 1817. – 1819.]] 

Za predsjednika [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] ([[1801.]] – [[1809.]]) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom [[Louisiana|Louisiane]] od Francuza [[1803.]] Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je [[Anglo-američki rat|ratom]] ([[1812.]] – [[1814.]]). [[Florida]] je kupljena od [[Španjolska|Španjolaca]], a aneksija [[Teksas]]a [[1845.]] izazvala je [[Američko-meksički rat|rat s Meksikom]] (1845. – [[1848.]]), nakon čega SAD povećava teritorij [[Novi Meksiko|Novim Meksikom]] i [[Kalifornija|Kalifornijom]], proširivši se do [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. 

Razlike između industrijskog [[Sjever SAD-a|Sjevera]] i poljoprivrednog [[Jug SAD-a|Juga]] sve više jačaju, a kulminiraju izborom [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]], protivnika [[Ropstvo|ropstva]], za predsjednika [[1860.]] Južne države se odcjepljuju i osnivaju [[Konfederacija Američkih Država|Konfederaciju]] te počinje [[Američki građanski rat]] ([[1861.]] – [[1865.]]). Lincoln donosi [[Proglas o emancipaciji|proglas o ukidanju ropstva u južnim državama]] [[1863.]], a rat završava pobjedom Sjevera odnosno Unije 1865., što konačno dovodi i do potpunog ukinuća ropstva u SAD-u. 
{{glavni|Prekomorska proširenja SAD-a}}
Godine [[1867.]] SAD kupuje od [[Rusija|Rusije]] [[Aljaska|Aljasku]] za 7,2 milijuna [[Američki dolar|dolara]]. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske ([[1898.]]) anektirala je [[Havaji|Havaje]], [[Portoriko]], [[Filipini|Filipine]] i učvrstila se na [[Kuba|Kubi]]. Predsjednik [[Theodore Roosevelt]] intervenira u cijelom nizu država [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] [[1914.]] SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna. 

U [[1. svjetski rat|1. svjetskom ratu]] SAD je isprva neutralan, ali [[1917.]] ulazi u rat te doprinosi pobjedi [[Antanta|Antante]]. Za predsjednikovanja [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] ([[1913.]] – [[1921.]]) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj [[Versajska konferencija|konferenciji u Versaillesu]]. Godine [[1929.]] izbija [[Velika gospodarska kriza]] (1929. – [[1939.]]), koju ublažava predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] ([[1933.]] – [[1945.]]) politikom [[New Deal]]a. Sa zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su [[Haiti]], [[Nikaragva]] i Kuba, priznata je neovisnost Filipina. 

SAD je u [[2. svjetski rat|2. svjetskom ratu]] isprva neutralan, ali nakon napada [[Imperijalizam|imperijalnog]] [[Japan]]a [[1941.]] ulazi u rat protiv [[Sile Osovine|sila Osovine]] u Europi i na [[Pacifik]]u. Baca [[Atomska bomba|atomsku bombu]] na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju. 

Bitan je čimbenik stvaranja [[NATO]]-a [[1949.]] godine. Zaoštravaju se odnosi sa [[SSSR]]-om ([[hladni rat]]). SAD pomaže [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] ([[1950.]] – [[1953.]]) [[Kubanska kriza]] izbija [[1962.]] U srpnju [[1969.]] američki astronauti [[Apollo 11|spuštaju se na Mjesec]]. U [[1960-ih|šezdesetima]] i [[1970-ih|sedamdesetima]] dolazi do američke [[Vijetnamski rat|vojne intervencije u Vijetnamu]] i u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. 

Od [[1994.]] SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]; potkraj [[1995.]] posreduje u zaključenju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svjetska velesila. 

Godine [[1992.]] vojno intervenira protiv [[Irak]]a ([[Zaljevski rat]]) nakon iračke okupacije [[Kuvajt]]a. Godine [[1999.]] predvodi NATO-ve napade na [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviju]] radi rješenja [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]]. [[George Walker Bush]] izabran je za predsjednika [[2001.]] i [[2004.]] Nakon terorističkog napada [[Al Qaida|Al Qaide]] [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001.]], SAD vojno [[Rat u Afganistanu (2001. – 2014.)|intervenira]] u [[Afganistan]]u. 

Godine [[2001.]] SAD i saveznici pokreću tzv. [[Rat protiv terorizma]] pod imenom [[operacija Trajna sloboda]]. Godine [[2003.]] kreće [[operacija Iračka sloboda]] -– invazija na [[Irak]]. Saveznici okupiraju [[Irak]], ali bivaju uvučeni u mukotrpan [[gerilski rat]] s [[Irački gerilci|iračkim gerilcima]]. U prosincu 2011. godine američka se vojska povlači iz Iraka.

Krajem [[2000-ih]] SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država ([[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Bahrein]], [[Katar]], [[Njemačka]] i dr.) te ratuje u [[Afganistan]]u i [[Irak]]u.

== Državno uređenje i politika == 
{{glavni|Politički sustav Sjedinjenih Američkih Država}}
{{glavni|Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.}}
[[Datoteka:USCapitol.jpg|mini|250px|desno|Kapitol u Washingtonu]]

Vlast i politika Sjedinjenih Država zasnovane su na [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu Sjedinjenih Američkih Država]], napisanom [[1787.]] godine. Ustav iz 1787. je do danas dopunjen s nekoliko amandmana. Prvih deset su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "[[Povelja o pravima]]" (''Bill of Rights''), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo na [[Sloboda govora|slobodu govora]] i [[Sloboda vjeroispovjesti|vjeroispovjesti]].

SAD ima [[Vlast i politika#Predsjednička demokracija|predsjednički sustav]] te je [[federalna demokracija]], koja se sastoji od izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. [[Izvršna vlast]] se sastoji od [[predsjednik]]a i njegova [[Vlada (kabinet)|kabineta]], uz dodatak raznih državnih službi. Na čelu države i izvršne vlasti je predsjednik SAD-a (sadašnji [[Popis predsjednika SAD|46. predsjednik]] je [[Joe Biden]], koji obnaša dužnost od [[2021.]] godine). Predsjednik SAD-a je [[predsjednik države]] i [[predsjednik vlade]] u jednoj osobi. Predsjednik SAD-a je također [[vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage SAD-a|oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država]].

[[Zakonodavna vlast]] je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]], koji se sastoji od [[Dom zastupnika Sjedinjenih Američkih Država|Zastupničkog doma]] (''House of Representatives'') i [[Senat SAD|Senata]] (''Senate''). [[Zastupnik|Zastupnici]] i [[Senat SAD|senatori]] su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno čini 100 senatora.

[[Sudska vlast]] se sastoji od svih [[sud]]ova u Sjedinjenim Državama. [[Vrhovni sud SAD|Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] ima devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi.

Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska Stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska Stranka]].

Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim [[Ustav]]om na svijetu i, po danas važećem Ustavu, one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju sljedeća područja (spomenuta su najvažnija):

* obrana federacije (vojska),
* vanjski poslovi,
* porezi (na saveznoj razini),
* monetarni sustav,
* poštanska služba.

Najviša tijela vlasti su Predsjednik, Kongres te Vrhovni savezni sud.

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis SAD-a}}

[[Datoteka:MtHood TrilliumLake.jpg|desno|250px|mini|[[Mount Hood]], neaktivan vulkan na sjeverozapadu Pacifika]]

===Reljefne različitosti===

Reljef SAD-a vrlo je raznolik i u njemu se izdvajaju četiri velike reljefne cjeline: [[Apalači]], obalne ravnice, središnje nizine i [[Kordiljeri]]. [[Aljaska]] i [[Havaji]] izdvojeni su iz te podjele i obuhvaćaju se posebnim regionalnim pregledom. 

# Paralelno s istočnom obalom [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] pruža se [[paleozoik|paleozojski]] planinski lanac '''Apalača''' (Appalachians), bogat [[Mineralne sirovine|rudama]], a posebice [[ugljen]]om. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara. 
[[Datoteka:Haliaeetus leucocephalus2.jpg|desno|250px|mini|[[Bjeloglavi orao]] je prikazan na grbu [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Zaštita ove ugrožene vrste spasit će je od istrebljenja.]]
# Uz obale Atlantskog oceana prostiru se '''obalne ravnice'''. ''Obalna ravnica'' uz [[Meksički zaljev]] kao klin se zabija 900 km uz [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] do ušća rijeke [[Ohio]]. ''Obalna ravnica uz [[Atlantski ocean]]'' blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug [[Vapnenac|vapnenački]] poluotok nastao u tercijaru – ''[[Florida (poluotok)|Florida]]''. Na niskom poluotoku prostrane su močvare. 
# Na cijelom prostoru između Apalača i [[Stjenjak]]a rasprostire se širok prostor '''središnjih ravnica''' oko [[Porječje|porječja]] Mississippija, koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a u sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja:
#* ''istočni prijelazni pojas'', koji se nalazi neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi; 
#* ravničarski ''prostor uz Velika jezera'' ima oblik trokuta čije su stranice [[Ohio (rijeka)|rijeke Ohio]] i [[Missouri]] te [[Velika jezera]];
#* relativno nizak ''ravnjak [[Ozark- Ouachita]]'' umetak je [[prekambrij]]skih i paleozojskih stijena, koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena;
#* ''Visoki ravnjaci'' obuhvaćaju golem prostor od [[Meksiko|Meksika]] do Aljaske i vrlo se lagano uzdižu od istoka do Stjenjaka; većim dijelom se nalaze zapadno od [[Izohijeta|izohijete]] od 500 mm, koja je u doba osvajanja američkog zapada nazvana i "death line" (crta smrti). Naime, zapadnije od te crte koja se poklapa s približno 100° zapadne [[Zemljopisna dužina|geografske duljine]] ima sve manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su vrlo plodni, ali samo ako im se dovede voda. 
# Vrlo širok i geološki mlad planinski lanac '''[[Kordiljeri|Kordiljera]]''' dijeli se na '''Stjenjak''', '''ravnjake i zavale''' i '''pacifički priobalni prostor Kordiljera'''. 
#* ''Stjenjak'' (Rocky Mountains) je najveći i najviši planinski lanac Sjeverne Amerike, a pruža se preko sjevera Aljaske, od planine [[Brooks (planina)|Brooks]]{{newdsm}}, kroz [[Kanada|Kanadu]], SAD, Meksiko i preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] nastavlja se u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] kao [[Ande]]. Nastao je [[alpska orogeneza|alpskom orogenezom]] te ima [[vulkan]]ske aktivnosti. Brojni su vrući izljevi [[lava|lave]], a najpoznatije takvo područje jest [[nacionalni park Yellowstone]]{{newdsm}}. Najveće visine mu prelaze 4000 m, ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada, jer se prijevoji nalaze na oko 1600 m, a gotovo do njih uzdižu se laganim usponom visoki ravnjaci. 
#* Najveće poteškoće prilikom osvajanja zapada pričinjavao je širok pustinjski i polupustinjski pojas ''ravnjaka i zavale'' između Stjenjaka na istoku i [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]] i [[Primorsko gorje|Primorskog gorja]] na zapadu. Ističe se nekoliko zavala od kojih su važnije; [[Velika zavala]] (Great Basin), [[Colorado (ravnjak)]]{{newdsm}}, [[Gila ravnjak]] (Hila) i [[Kolumbijski ravnjak]]. 
#* U ''pacifičkom priobalnom prostoru Kordiljera'' razlikuju se tri osnovna dijela:
#** ''[[Primorsko gorje]]'' (Coast Range), koje dosiže visinu do 1600 m te je reljefna zapreka vlažnim vjetrovima s Tihog oceana. Zbog toga ima velike količine padalina, koje omogućuju rast [[šuma]], od kojih se posebno ističu šume divovskih [[sekvoja]] ([[mamutovac]]). Na nekoliko mjesta presječene su rijekama i tu su se razvile luke ([[San Francisco]], [[Portland]] i [[Seattle]]);
#** [[Granit]]ni masiv ''[[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]]'' i vulkanski niz ''[[Kaskadno gorje|Kaskadnoga gorja]]'' paralelni su s Primorskim gorjem i visine im prelaze 4000 m;
#** ''središnje doline'' ([[San Joaquin]], [[Sacramento]], [[Kalifornijska dolina]]) koje se nalaze između Sierra Nevade i [[Kaskadne planine|Kaskadnih planina]] na istoku i Primorskih planina na zapadu, navodnjavanjem su pretvorene u vrlo plodne poljoprivredne površine.

Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je [[pleistocen]]ska [[glacijacija]]. Tijekom dva milijuna godina ledeni pokrov je pokrivao [[kanadski štit]] i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu ([[egzarazija]]). Na planinama na zapadu bili su brojni [[Ledenjak|ledenjaci]]. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijena [[kanadski štit|kanadskog štita]] i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetka [[ledeno doba|ledenog doba]] udubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera ([[Velika jezera]], [[Winnipeg]], [[Manitoba]], [[Reindeer]], [[Athabasca]], Great Slave- [[Veliko ropsko jezero]], Great Bear- [[Veliko medvjeđe jezero]]). Ledenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov.

== Oružane snage ==
{{glavni|Oružane snage SAD-a}}

[[Datoteka:US_Air_Force_050502-F-3961R-009_A_Pacific_spirit.jpg|mini|lijevo|200px|Američka vojska mnogo investira u visoku tehnologiju (na slici: bombarder [[B-2 Spirit]])]]

SAD ima pet rodova oružanih snaga:
* [[Kopnena vojska SAD-a|Kopnena vojska]]
* [[Ratna mornarica SAD-a|Ratna mornarica]]
* [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Ratno zrakoplovstvo]]
* [[Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a|Korpus mornaričkog pješaštva (marinci)]]
* [[Obalna straža SAD-a|Obalna straža]]

Poredani su po veličini. Obalna straža jedina smije štititi zakon SAD-a. Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske obale i, za razliku od ostalih rodova, ne trebaju dopuštenje Kongresa za napad. To znači da su pod potpunom vlasti Predsjednika.

== Regionalizacija ==
SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, što uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojne regionalizacije prema raznim kriterijima.

* '''Sjeveroistok'''

Države [[Connecticut]], [[Maine]], [[Massachusetts]], [[New Hampshire]], [[New Jersey]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Rhode Island]] i [[Vermont]].

Ova regija obuhvaća samo 1,8 % površine SAD-a, ali sadrži 5,2 % stanovništva. Prvi doseljenici bili su [[Engleska|engleski]] [[puritanci]] već [[1620.]] godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća na [[Engleska|Englesku]] pa je stoga regija nazvana [[Nova Engleska]]. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela je [[industrijalizacija]] i [[urbanizacija]] SAD-a. [[Boston]] je najstariji, a [[New York]] najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a [[1664.]] godine kupuju ga [[Englezi]] i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnija [[Imigracija|imigracijska]] luka, kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi. I danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazi [[čista industrija]] (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom [[New Jersey]]ju nalazi se [[prljava industrija]]. Značajniji gradovi su [[Rochester, New York]] i [[Buffalo, New York]].

* '''Atlantska obalna ravnica'''

Države [[Pennsylvania]], [[Maryland]], [[Delaware]], [[Virginia]], [[Sjeverna Karolina]], [[Južna Karolina]], [[Georgia]] i [[Florida]].

* '''Srednji zapad – Midwest'''

Države [[Zapadna Virginia]], [[Kentucky]], [[Ohio]], [[Indiana]], [[Illinois]], [[Minnesota]], [[Iowa]], [[Missouri]], [[Wisconsin]] i [[Michigan]].

* '''Jug'''
[[Datoteka:Map of USA with state names hr.svg|400px|minijatura|desno|Karta američkih saveznih država i njihova imena<ref>Aljaska and Havaji su prikazani u drukčijim omjerima; [[Aleutski otoci]] i nenaseljeni sjeverozapadni Havajski otoci su izostavljeni s ove karte</ref>]]

Države [[Tennessee]], [[Alabama]], [[Mississippi]], [[Arkansas]], [[Louisiana]], [[Kansas]], [[Oklahoma]] i [[Teksas]].

* '''Visoki ravnjaci'''

Države [[Južna Dakota]], [[Sjeverna Dakota]], [[Nebraska]] i [[Colorado]].

* '''Unutrašnji platoi i zavale'''

Države [[Montana]], [[Idaho]], [[Wyoming]], [[Nevada]], [[Utah]], [[Novi Meksiko]] i [[Arizona]].

* '''[[Kalifornija]]'''

* '''Sjeverozapad'''

Države [[Oregon]] i [[Washington (savezna država)|Washington]].

* '''Nove zemlje'''

Države [[Aljaska]] i [[Havaji]].

== Klima ==

===Klimatske različitosti===

Velik prostor SAD-a ima i velike [[klima]]tske različitosti, na koje utječu reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa. [[Apalači]] i [[Kordiljeri]] čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr. [[pamuk]], [[južno voće]]). Obrnuto, ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljno djeluje na sve kulture, npr. na [[Pšenica|pšenicu]] i [[kukuruz]], pa se taj pojas naziva ''cornbelt'' (eng. ''"corn"'' = "kukuruz", ''"belt"'' = "pojas").

Na dodiru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sustav – [[tornado]]. Sa sjevernijeg [[Tihi ocean|Tihog oceana]] pušu stalni vlažni vjetrovi, koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padalina na Obalnim planinama, [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevadi]] i [[Kaskadsko gorje|Kaskadskom gorju]], a dalje prema istoku puše relativno suh i topao [[Chinook (vjetar)|chinook]], [[vjetar fenskog tipa]]. I s juga, iz [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] dolaze vlažne zračne mase, koje prodiru daleko na sjever.

===Tipovi klime===

U SAD-u postoji nekoliko tipova klime:
* '''Umjereno tople kišne klime''' su karakteristične za srednji i istočni dio SAD-a.
* '''[[Sredozemna klima|Sredozemnu klimu]]''' s malo padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika; prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma.
* Suhe '''[[Pustinjska klima|pustinjske]] i [[Polupustinjska klima|polupustinjske klime]]''' su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je oskudan – većinom trava i kaktus.
* Najviši planinski dijelovi imaju '''snježno-šumsku klimu'''.

Jak modifikatorski utjecaj imaju hladna [[Labradorska struja|Labradorska]] i [[Kalifornijska struja|Kalifornijska]] morska struja.

== Gospodarstvo ==

===Čimbenici razvoja SAD-a===

SAD spada u sam svjetski vrh po [[Gospodarstvo|gospodarskoj]] snazi i životnom standardu većine građana. Brojni su čimbenici koji su omogućili takvo stanje: golem '''prostor''', povoljna '''klima''', povoljni '''uvjeti za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]''', golemo '''[[Mineralne sirovine|rudno]] bogatstvo''', brojno, različito i dobro školovano '''stanovništvo''', dugotrajna '''neovisnost''', dugotrajno '''razboblje bez ratova''' na domaćem tlu, preskakanje [[Feudalizam|feudalizma]], vrlo jak [[Sindikat|sindikalni]] pokret, veliki '''kapital''' i '''politička stabilnost''' [[Demokracija|demokratskog]] sustava i [[tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]], pri čemu se demokratska smjena političkih stranaka na vlasti ne odražava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standard stanovnika.

===Obilježja gospodarstva SAD-a===

Temelj američkog gospodarstva jest '''[[slobodno tržište]]''' i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama. Državni utjecaj se osjeća u npr. [[Makroekonomska politika|makroekonomskoj politici]] [[kamate|kamata]] i slično. Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni, koji su već dugo snazi u SAD-u kao npr. [[antimonopolistički zakon]]i, koji ni jednom poduzeću ne dopuštaju [[monopol]] proizvodnje i određivanja cijena, jer tada najčešće potrošač mora plaćati previsoku cijenu proizvoda. Zakonima su zaštićeni potrošači od nekvalitetne i štetne robe, radnici od loših radnih uvjeta, kao i okoliš od pretjeranog onečišćenja. Iz državnog se proračuna izdvajaju sredstva za istraživanje i razvoj raznih [[industrija]] i proizvoda, što pomaže brojnim regijama i gradovima u postizanju većeg stupnja razvoja.

'''Poljoprivredom''' se bavi relativno mali broj stanovništva – 2,7 %, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko-tehnička zaštita, a poticaj joj daju veliko unutrašnje tržište i političko-gospodarske veze SAD-a sa svijetom, gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvjetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku, [[Florida|Floridi]], proizvode se [[agrumi]], a na jugu [[pamuk]], [[duhan]] i [[soja]]. Na nepreglednim njivama [[Središnje ravnice|središnjih ravnica]] od [[Apalači|Apalača]] do [[Stjenjak]]a (umjereno tople kišne klime) zasijani su [[kukuruz]] i [[pšenica]] (corn belt – žitni pojas), koji služe i za prehranu vrlo brojne [[Stoka|stoke]] ([[hog belt]] – pojas [[svinja]]), koju nalazimo sve do [[Velika jezera|Velikih jezera]], gdje su u [[Chicago|Chicagu]] najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajno [[mljekarstvo]] i [[voćarstvo]]. Suhi i planinski prostori na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva [[voće]] i [[povrće]]. Prirodno suha [[Kalifornijska dolina]] stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike". [[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|mini|desno|250px|[[Space Shuttle]] [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] polazi na misiju u svemir s ljudskom posadom]] 

U '''sekundarnim djelatnostima''' radi 23,9 % Amerikanaca. SAD proizvodi i troši najviše [[Energija|energije]] na svijetu. Velika nalazišta [[Nafta|nafte]] su u [[Teksas]]u, [[Kalifornija|Kaliforniji]] i na [[Aljaska|Aljaski]], a [[ugljen]]a u Apalačima. Velika nalazišta [[Prirodni plin|prirodnog plina]] su uz [[Meksički zaljev]], a većina rijeka iskorištena je za dobivanje [[Električna energija|električne energije]]. Na rijeci [[Tennessee (rijeka)|Tennessee]] izgrađeno je čak 30 brana. SAD je i najveća [[Nuklearne sile|nuklearna sila]], a koriste se zalihe [[uranij]]a u državi [[Colorado]]. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebne [[rude]] koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izum [[Pokretna traka|pokretne trake]] (1913., [[Ford]]) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu. 

'''Industrija''' se snažno razvila zahvaljujući bogatstvu energije, sirovina (šume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom te dobro školovanom stanovništvu. U suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo sve, a svjetski poznati američki proizvodi su automobili ([[Ford]], [[General Motors]]), računala ([[IBM]], [[Compaq]]), zrakoplovi ([[Boeing]]), telefoni ([[Motorola]]) i dr. Ističu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najveća), Meksički zaljev i pacifička industrijska regija ([[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[Portland]], [[Seattle]]). Današnja industija ima sve manje zaposlenih i sve više strojeva, [[robot]]a i automatizacije.

Iako američka industrija proizvodi goleme količine roba, SAD su veći uvoznik nego izvoznik industrijskih proizvoda pa se stvara [[trgovinski deficit]].

Većina stanovnika SAD-a, njih 73,5 %, radi u '''tercijarnim djelatnostima''', od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja ([[svemir]], [[vojna tehnologija]], [[informatika]], [[telekomunikacije]], [[robotika]], [[zrakoplov]]i, [[biotehnika]], [[medicina]]). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]] (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, [[Burza|burze]], osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka [[filmska industrija]] [[Hollywood]], koja donosi goleme dobiti.

== Stanovništvo ==

===Populacija===

Prvi su stanovnici [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] naselili prije 20 000 godina, u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana [[Beringov prolaz]] bio kopneni most između [[Azija|Azije]] i Amerike. Od tih prastanovnika potječu današnji američki [[Indijanci]], a poznata su plemena [[Sioux]]a, [[Apaši|Apaša]], [[Irokezi|Irokeza]], [[Čejeni|Čejena]] i drugi. U doba dolaska [[Europljani|Europljana]] starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu, jer im je za njihov način života trebalo puno prostora. [[Kolonijalizacija]] Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli [[Španjolci]] na [[Florida|Floridu]], obale [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Poslije dolaze [[Englezi]], [[Škoti]], [[Irci]], [[Nizozemci]] i [[Francuzi]]. Slijede [[Skandinavci]], [[Nijemci]] te [[Talijani]], [[Poljaci]], [[Južni Slaveni]] i [[Azijati]]. 

Prema popisu iz [[2000.]] SAD imaju 281 421 906 stanovnika, a u siječnju 2009. (procjena) oko 305 670 000 stanovnika.<ref>[http://www.census.gov/population/www/popclockus.html U.S. POpClock Projection] {{eng icon}}</ref> Broj stanovnika se više nego utrostručio tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. 

'''Dobna struktura''' (procjena iz 2020.)<ref name="cia">[https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-states/#people-and-society Ulaz na World Factbook] {{eng icon}}</ref>:   
* 0-14 godina: 18,46 % (muškarci 31 374 555; žene 30 034 371)
* 15-24 godine: 12,91 % (muškarci 21 931 368; žene 21 006.463)
* 25-54 godine: 38,92 % (muškarci 64 893.670; žene 64 564 565)
* 55-64 godine: 12,86 % (muškarci 20 690 736; žene 22 091 808)
* 65 godina i više: 16,85 % (muškarci 25 014 147; žene 31 037 419)
[[Datoteka:US_population_map.png|lijevo|300px|mini|desno|Gustoća naseljenosti SAD-a 2000.]]
'''[[Rast stanovništva]]''': 0,7 % (2021.)<ref name="cia"/> 

'''[[Stopa rođenih]]''': 12,33 rođenih/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) 

'''[[Stopa umrlih]]''': 8,35 umrlih/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) 

'''[[Imigracija]]''': 3,03 migranata/1000 stanovnika (procjena iz 2021.) 

'''[[Očekivani životni vijek]]''':
* stanovništvo: 80,43 godina
* muškarci: 78,18 godina
* žene: 82,65 godina
 
'''[[Pismenost]]''': 
* ukupno stanovništvo: 97 %
* muškarci: 97 %
* žene: 97 %

'''[[Nezaposlenost]]''': 4,9 %

=== Rasa i podrijetlo ===
Većina Amerikanaca potječe od bijelih Europljana, njih oko 69 %. U novije vrijeme broj [[bijelci|bijelaca]] se smanuje, zbog sve manjeg useljavanja iz [[Europa|Europe]]. Većina bijelih Amerikanaca podrijetlom su [[Nijemci]] (15,2 %), [[Irci]] (10,8 %), [[Englezi]] (8,7 %), [[Talijani]] (5,6 %) te [[Skandinavija|Skandinavci]] (3,7 %). Također, mnogo ih je slavenskog podrijetla, većinom [[Poljaci|poljskog]], [[Rusi|ruskog]] te [[Hrvati|hrvatskog]]. 

[[Latinoamerikanci]] čine 13 % populacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz [[Meksiko|Meksika]] te Središnje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[Meksikanci]] čine 7,3 % stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti. 

Oko 12,9 % stanovništva čine [[Afroamerikanci]] ili ljudi [[Crnci|crne rase]]. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u, ali najviše ih je na jugu zemlje. 

Amerikanaca [[Azija|azijskog]] podrijetla, uključujući domorodačko [[Havaji|Havajsko]] stanovništvo, ima manje od 4 %. Većina ih je koncentrirana na Havajima te na zapadnoj obali. To su većinom imigranti s [[Filipini|Filipina]], iz [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[Vijetnam]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Japan]]a. 

Indijanci starosjedioci čine 1 % stanovništva, a oko 35 % ih živi u rezervatima.

==== Etničke grupe ====
{{Glavni|Etničke grupe SAD-a}}

=== Religija ===
[[Datoteka:Pisgah.jpg|mini|desno|250px|Baptistička crkva u Four Oaksu, [[Sjeverna Karolina]]]]

Oko 80 % Amerikanaca se smatra [[Kršćanstvo|kršćanima]] različitih denominacija, što je pad u odnosu na [[1990.]], kada je oko 90 % Amerikanaca pripadalo Kršćanstvu. Oko 26 % je [[Katolička Crkva|katolika]], posebno na sjeveroistoku i srednjem zapadu. Različitim [[Protestanti|protestantskim]] denominacijama pripada oko 54 % Amerikanaca. U južnim državama većina su [[baptisti]] (17,2 %) i [[metodisti]] (7,2 %). Oko 1,4 % Amerikanaca pripada [[Židovstvo|židovstvu]]. Ostalih 18 % čine ljudi bez religije, kao i [[muslimani]], [[hinduisti]] i [[budisti]]. 

Amerika spada u visoko religiozne zemlje. Prema Gallup-procjeni iz [[2009.]] godine, oko 44 % Amerikanaca prisustvuje misi jednom tjedno. Ipak postoji razlika među saveznim državama.<ref>{{cite web |url=http://www.gallup.com/poll/181601/frequent-church-attendance-highest-utah-lowest-vermont.aspx |title=Frequent Church Attendance Highest in Utah, Lowest in Vermont |publisher=Gallup.com |date=17. veljače 2015.}}</ref> Tako je religioznost izraženija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i zapadnoj obali.

=== Prastanovnici ===

373 949 državljana SAD-a govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, najviše [[Navajo jezik|navajo jezikom]] (170 822).<ref>{{cite web |title=Census Data Of USA |url=http://www.census.gov/hhes/socdemo/language/data/acs/Table3A.xls |publisher=US Census Bureau |accessdate=28. travnja 2016.}}</ref>

{{Navigacija
| navbar = bez
| naslov = Indijanci [[SAD]] (Popis glavnih plemena i plemenskih saveza SAD-a)
| naslov-style = background: #eeeeee
| popis1 = 
[[Abenaki]] • [[Achomawi]] • [[Acolapissa]] • [[Acuera]] • [[Adai]] • [[Ahantchuyuk]] • [[Ahtena]] • [[Ais]] • [[Akokisa]] • [[Alabama Indijanci|Alabama]] • [[Alliklik]] • [[Alsea]] • [[Amacano]] • [[Apači]] • [[Apalachee]] • [[Apalachicola]] • [[Applegate]] (Dakubetede) • [[Aranama]] • [[Arapaho]] • [[Arikara]] • [[Assiniboin]] • [[Atakapa]] • [[Atfalati]] • [[Atsugewi]] • [[Attiwandaronk]] • [[Avoyel]] • [[Bannock]] • [[Bayogoula]] • [[Bear River, Algonquian]] • [[Bear River, Athapaskan]] • [[Bidai]] • [[Biloxi Indijanci|Biloxi]] • [[Blackfoot]] • [[Caddo]] • [[Cahuilla]] • [[Calapooya]] • [[Calusa]] • [[Caparaz]] • [[Cape Fear Indijanci]] • [[Capinans]] • [[Catawba]] • [[Cathlamet]] • [[Cathlapotle]] • [[Cayuga]] • [[Cayuse]] • [[Chakchiuma]] • [[Chasta Costa]] • [[Chatot Indijanci|Chatot]] • [[Chawasha]] • [[Chehalis]] • [[Chelamela]] • [[Chelan Indijanci|Chelan]] • [[Chemehuevi]] • [[Chepenafa]] • [[Cheraw]] • [[Cherokee]] • [[Chetco]] • [[Cheyenne]] • [[Chiaha]] • [[Chickasaw]] • [[Chilluckittequaw]] • [[Chilucan]] • [[Chilula]] • [[Chimakum]] • [[Chimariko]] • [[Chine]] • [[Chinook Indijanci|Chinook]] • [[Chippewa]] • [[Chitimacha]] • [[Choctaw]] • [[Choula]] • [[Chowanoc]] • [[Chumash]] • [[Clackamas]] • [[Clallam]] • [[Clatskanie]] • [[Clatsop]] • [[Clowwewalla]] • [[Coahuiltec]] • [[Coast Yuki]] • [[Cocopa]] • [[Coeur d’Alêne]] • [[Colville]] • [[Comanche]] • [[Congaree]] • [[Conoy]] • [[Copalis]] • [[Coquille]] (Mishikhwutmetunne) • [[Coree]] • [[Costanoan]] • [[Cowlitz]] • [[Crow Indijanci|Crow]] • [[Cupeño]] • [[Cusabo]] • [[Deadose]] • [[Delaware Indijanci|Delaware]] • [[Diegueño]] • [[Dihai-kutchin]] • [[Duwamish]] • [[Eno Indijanci|Eno]] • [[Erie Indijanci|Erie]] • [[Esselen]] • [[Euchre Creek]] (Yukichetunne) • [[Eyeish]] • [[Fernandeño]] • [[Flathead]] • [[Fox Indijanci]] • [[Fresh Water Indijanci]] • [[Gabrieleño]] • [[Galice|Galice Creek Indijanci]] (Taltushtuntude) • [[Gosiute]] • [[Grigra]] • [[Gros Ventre]] • [[Guacata]] • [[Guale]] • [[Halchidhoma]] • [[Halyikwamai]] • [[Han Indijanci|Han]] • [[Hanis]] • [[Hasinai]] • [[Hatteras]] • [[Havasupai]] • [[Hidatsa]] • [[Hitchiti]] • [[Hoh]] • [[Honniasont]] • [[Hopi]] • [[Houma]] • [[Hualapai]] • [[Huchnom]] • [[Humptulips]] • [[Hupa]] • [[Ibitoupa]] • [[Icafui]] • [[Illinois Indijanci|Illinois]] • [[Ingalik]] • [[Iowa Indijanci|Iowa]] • [[Iroquois]] • [[Jeaga]] • [[Jemez]] • [[Jicarilla]] • [[Joshua]] • [[Juaneño]] • [[Jumano]] • [[Kadohadacho]] • [[Kaigani]] • [[Kamia]] • [[Kansa]] • [[Karankawa]] • [[Karok]] • [[Kaskinampo]] • [[Kato]] • [[Kawaiisu]] • [[Keres]] • [[Keyauwee]] • [[Kichai]] • [[Kickapoo]] • [[Kiowa]] • [[Kiowa Apache]] • [[Kitanemuk]] • [[Kittitas]] • [[Klamath]] • [[Klickitat]] • [[Koasati]] • [[Kohuana]] • [[Konomihu]] • [[Koroa]] • [[Koso]] • [[Kowasayee]] • [[Koyukon]] • [[Kutcha-kutchin]] • [[Kutenai]] • [[Kwaiailk]] • [[Kwalhioqua]] • [[Lassik]] • [[Latgawa]] • [[Lipan]] • [[Lohim]] • [[Lower Skagit]] • [[Lower Umpqua]] • [[Luckiamute]] • [[Luiseño]] • [[Lummi]] • [[Macapiras]] • [[Machapunga]] • [[Mahican]] • [[Maidu]] • [[Makah]] • [[Manahoac]] • [[Mandan]] • [[Manso Indijanci|Manso]] • [[Maricopa]] • [[Massachuset]] • [[Mattole]] • [[Meherrin]] • [[Menominee]] • [[Methow]] • [[Metoac]] • [[Miami Indijanci|Miami]] • [[Mikasuki]] • [[Mikonotunne]] • [[Miluk]] • [[Mishalpan]] (Upper Nisqually) • [[Missouri Indijanci|Missouri]] • [[Miwok]] • [[Mobile]] • [[Mocoço]] • [[Moctobi]] • [[Modoc]] • [[Mohave]] • [[Mohawk]] • [[Mohegan]] • [[Molala]] • [[Monacan]] • [[Moneton]] • [[Moratok]] • [[Mosopelea]] • [[Muckleshoot]] • [[Mugulasha]] • [[Muklasa]] • [[Multnomah]] • [[Muskogee]] • [[Nabesna]] • [[Nahyssan]] • [[Naniaba]] • [[Nanticoke]] • [[Napochi]] • [[Narragansett]] • [[Natchez]] • [[Natchitoches]] • [[Natsit-kutchin]] • [[Nauset]] • [[Navaho]] • [[Nehalem]] • [[Nestucca]] • [[Neusiok]] • [[Nez Percé]] • [[Niantic]] • [[Nicoleño]] • [[Nipmuc]] • [[Nisqually]] • [[Nomlaki]] • [[Nongatl]] • [[Nooksack]] • [[Noquet]] • [[Northern Paiute]] • [[Northern Shoshoni]] • [[Nottaway]] • [[Ocale]] • [[Occaneechi]] • [[Ochechote]] • [[Oconee]] • [[Okanagon]] • [[Okelousa]] • [[Okmulgee]] • [[Okwanuchu]] • [[Omaha Indijanci|Omaha]] • [[Onatheaqua]] • [[Oneida]] • [[Onondaga]] • [[Opelousa]] • [[Osage]] • [[Osochi]] • [[Oto Indijanci|Oto]] • [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] • [[Ozette]] • [[Paiute]] • [[Palouse]] • [[Pamlico]] • [[Papago]] • [[Pascagoula]] • [[Passamaquoddy]] • [[Patiri]] • [[Patwin]] • [[Pawnee]] • [[Pawokti]] • [[Pecos]] • [[Pedee]] • [[Pend d’Oreille]] • [[Pennacook]] • [[Penobscot]] • [[Pensacola]] • [[Pequot]] • [[Pima]] • [[Piro (Tanoan)|Piro]] • [[Pistol River]] (Chetleschantunne) • [[Pocomtuc]] • [[Pohoy]] • [[Pomo]] • [[Ponca Indijanci|Ponca]] • [[Potano]] • [[Potawatomi]] • [[Powhatan]] • [[Pswanwapam]] • [[Puyallup]] • [[Quahatika]] • [[Quiatso]] • [[Quapaw]] • [[Quileute]] • [[Quinault]] • [[Quinipissa]] • [[Sac]] • [[Sahehwamish]] • [[Salinan]] • [[Salmon River Indijanci]] • [[Saluda]] • [[Samish]] • [[Sanpoil]] • [[Santee]] • [[Santiam]] • [[Saponi]] • [[Satsop]] • [[Saturiwa]] • [[Sawokli]] • [[Semiahmoo]] • [[Seminole]] • [[Seneca]] • [[Senijextee]] (Lake) • [[Serrano, Shoshonean|Serrano]] • [[Sewee]] • [[Shakori]] • [[Shasta]] • [[Shawnee]] • [[Siletz]] • [[Sinkaietk]] • [[Sinkakaius]] • [[Sinkiuse]] (Columbia) • [[Sinkyone]] • [[Sioux]] • [[Sissipahaw]] • [[Siuslaw]] • [[Sixes River Indijanci]] (Kwatami) • [[Skagit]] • [[Skilloot]] • [[Skin]] • [[Snohomish]] • [[Snoqualmie]] • [[Soacatino]] (Xacatin) • [[Sobaipuri]] • [[Spokan]] • [[Squaxin]] • [[Stockbridge]] • [[Sugeree]] • [[Suquamish]] • [[Surruque]] • [[Susquehanna]] • [[Sutaio]] • [[Swallah]] • [[Swinomish]] • [[Tacatacuru]] • [[Taensa]] • [[Taidnapam]] (Upper Cowlitz) •  [[Takelma]] • [[Tali]] • [[Tamathli]] • [[Tanaina]] • [[Tanana]] • [[Tangipahoa]] • [[Tano]] • [[Tapanash]] • [[Taposa]] • [[Tawakoni]] • [[Tawasa]] • [[Tawehash]] • [[Tenino]] • [[Tennuth-kutchin]] • [[Tequesta]] • [[Tewa]] • [[Tilkuni]] • [[Tillamook]] • [[Timucua]] • [[Tiou]] • [[Tiwa]] • [[Tlingit]] • [[Tocobaga]] • [[Tohome]] • [[Tolowa]] • [[Tonkawa]] • [[Tranjik-kutchin]] • [[Tübatulabal]] • [[Tukspush]] (John Day) • [[Tunica]] • [[Tuscarora]] • [[Tuskegee]] • [[Tutelo]] • [[Tututni]] • [[Tututunne]] (Tututni) • [[Twana]] • [[Tyigh]] • [[Umatilla]] • [[Umpqua]] • [[Ute]] • [[Vanyume]] • [[Vunta-kutchin]] • [[Waccamaw]] • [[Waco]] • [[Wahopum]] • [[Wailaki]] • [[Walla Walla]] • [[Walpapi]] • [[Wampanoag]] • [[Wanapam]] • [[Wappinger]] • [[Wappo]] • [[Wasco]] • [[Washa]] • [[Washo]] • [[Wateree]] • [[Watlala]] • [[Wauyukma]] • [[Waxhaw]] • [[Weapemeoc]] • [[Wenatchee]] • [[Wenrohronon]] • [[Western Shoshoni]] • [[Whilkut]] • [[Wichita]] • [[Wind River Shoshoni]] • [[Winnebago]] • [[Wintu]] • [[Winyaw]] • [[Wishram]] • [[Wishtenatin]] (Khwaishtunnetunne) • [[Wiyot]] • [[Woccon]] • [[Wyam]] (Deschutes) • [[Wyandot]] • [[Wynoochee]] • [[Yadkin]] • [[Yahi]] • [[Yahuskin]] • [[Yakima]] • [[Yamasee]] • [[Yamel]] • [[Yana]] • [[Yaquina]] • [[Yavapai]] • [[Yazoo]] • [[Yokuts]] • [[Yoncalla]] • [[Yscani]] • [[Yuchi]] • [[Yufera]] • [[Yui]] • [[Yuki]] • [[Yuma]] • [[Yurok]] • [[Yustaga]] • [[Zuñi]]
}}

== Kultura ==
[[Datoteka:RotundaII.jpg|250px|desno|mini|[[Sveučilište u Virginiji]], javno sveučilište koje je osnovao [[Thomas Jefferson]], jedno je od 19 [[UNESCO]]-ovih [[Svjetska baština|spomenika svjetske baštine]] u Sjedinjenim Državama. Američka vlada sufinancira mnoga javna sveučilišta.]]
Američka kultura je specifična po tome što ''Amerikanci'' kao nacija nisu postojali prije [[1776.]] godine, ali umjetnost se počela stvarati skoro istom po iskrcavanju prvih ''slobodnih'' ljudi u Novom svijetu. Vrijedi spomenuti neke književnike:

[[Datoteka:Elvis_Presley_promoting_Jailhouse_Rock.jpg|mini|lijevo|175px|[[Elvis Presley]] 1957.]]
* [[James Fenimore Cooper]] ([[1789.]] – [[1851.]])
* [[Ralph Waldo Emerson]] ([[1803.]] – [[1882.]])
* [[Nathaniel Hawthorne]] ([[1804.]] – [[1864.]])
* [[Edgar Allan Poe]] ([[1809.]] – [[1849.]])
* [[Henry David Thoreau]] ([[1817.]] – [[1862.]])
* [[Herman Melville]] ([[1819.]] – [[1891.]])
* [[Walt Whitman]] ([[1819.]] – [[1892.]]) 
* [[Emily Dickinson]] ([[1830.]] – [[1886.]])
* [[Mark Twain]] ([[1835.]] – [[1910.]])
* [[Henry James]] ([[1843.]] – [[1916.]])
* [[Jack London]] ([[1876.]] – [[1916.]])
* [[Thomas Stearns Eliot]] ([[1888.]] – [[1965.]])
* [[Eugene O'Neill]] ([[1888.]] – [[1953.]])
* [[Pearl S. Buck]] ([[1892.]] – [[1973.]])
* [[William Faulkner]] ([[1897.]] – [[1962.]])
* [[Ernest Hemingway]] ([[1899.]] – [[1961.]])
* [[John Steinbeck]] ([[1902.]] – [[1968.]])
* [[Jerome David Salinger]] ([[1919.]] – 2010.)
* [[Saul Bellow]] ([[1921.]] – [[1994.]])
* [[Toni Morrison]] ([[1931.]] – 2019.)

kao i skladatelja [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] ([[1898.]] – [[1937.]]).

== Politička podjela ==
{{glavni|Popis guvernera američkih saveznih država}}

SAD se sastoji od 50 saveznih država koje su unutar sebe podijeljene na 3.141 okruga i okružnih ekvivalenata (2006.).

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikivoyage|United States of America}}
{{Commonscat|United States|Sjedinjene Američke Države}}
{{Wikicitat|Sjedinjene Američke Države}}
=== Vlada ===
*[http://www.usa.gov/ Službena stranica vlade]
*[http://www.house.gov/ Službena stranica skupštine]
*[http://www.senate.gov/ Službena stranica senata]
*[http://www.whitehouse.gov/ Službena stranica Bijele kuće]
*[http://www.supremecourt.gov/ Službena stranica vrhovnog suda]

=== Podaci ===
*[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html Ulaz na World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225135647/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html |date=25. prosinca 2018. }}
*[http://infousa.state.gov/ Agencijske informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009001207/http://infousa.state.gov/ |date=9. listopada 2011. }}
*[http://www.loc.gov/index.html Library of Congress]
*[http://www.teacheroz.com/states.htm Informacije o svim saveznim državama]
*[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/616563/United-States Encyclopædia Britannica]
*[http://www.dmoz.org/Regional/North_America/United_States/ SAD – Open Directory Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110923181348/http://www.dmoz.org/Regional/North_America/United_States |date=23. rujna 2011. }}
*[http://www.census.gov/hhes/www/ Cenzus i ekonomija]
*[http://www.uscis.gov/portal/site/uscis Informacije o stanovništvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061102175016/http://www.uscis.gov/portal/site/uscis |date=2. studenoga 2006. }}
*[http://www.ers.usda.gov/statefacts/ Populacija, poslovi]
*[http://www.eia.gov/state/ Ekonomija, priroda i energija]

=== Povijest ===
*[http://www.nationalcenter.org/HistoricalDocuments.html Povijesni dokumenti]
*[http://www.religioustolerance.org/nat_mott.htm Povijest i ustav] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20061212193931/http://www.religioustolerance.org/nat_mott.htm |date=12. prosinca 2006. }}
*[http://www.historicalstatistics.org/index2.html Povijesni podaci]

=== Mape ===
*[http://nationalatlas.gov/ Atlas SAD-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060720093336/http://nationalatlas.gov/ |date=20. srpnja 2006. }}
*[http://www.wikimapia.org/#y=41771312&x=-99492187&z=4&l=0&m=a SAD – Wikimapia]

{{SAD}}
{{podjela SAD}}
{{Sjeverna Amerika}}
{{G8}}
{{Organizacija američkih država}}
{{NATO}}<!--

{{authority control}}-->

[[Kategorija:SAD| ]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:
Predložak:Broj (uredi)
Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Cite web (uredi)
Predložak:Citiranje weba (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Citiranje časopisa (uredi)
Predložak:Commonscat (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:DatumFormat (uredi)
Predložak:Eng icon (uredi)
Predložak:Eng oznaka (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:G8 (uredi)
Predložak:Glavni (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Ifempty (uredi)
Predložak:Infookvir zemlja svijeta (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Jezikk (uredi)
Predložak:NATO (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Nemam razdvojbu (uredi)
Predložak:Newdsm (uredi)
Predložak:Okvir zemlje svijeta (uredi)
Predložak:Organizacija američkih država (uredi)
Predložak:Podjela SAD (uredi)
Predložak:Porast (uredi)
Predložak:SAD (uredi)
Predložak:Sjeverna Amerika (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Webarchive (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Wikicitat (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Wikivoyage (uredi)
Predložak:Z (uredi)
Predložak:Z+X (uredi)
Predložak:ZD (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Broj (uredi)
Modul:Citation/CS1 (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/COinS (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Configuration (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Date validation (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Utilities (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Format link (uredi)
Modul:Hatnote (uredi)
Modul:Hatnote/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote list (uredi)
Modul:Labelled list hatnote (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Zastava (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Zastava/podatci (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Vrati se na Sjedinjene Američke Države.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Sjedinjene_Američke_Države"