Vidi kôd stranice Kvantna teorija polja

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

'''Kvantna teorija polja''' (engl. QFT, ''Quantum field theory'') je [[fizika|fizička]] teorija koja primjenjuje [[kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]] na [[Polje (fizika)|fizičko polje]]. Kvantna teorija polja čini temelje za najveći dio moderne [[teorijska fizika|teorijske fizike]], posebice [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]]. Kvantnu teoriju polja razvijao je veliki broj znanstvenika ali za prve temelje zaslužni su između ostalih: [[Paul Dirac]], [[Vladimir Fock]], [[Wolfgang Pauli]], [[Sin-Itiro Tomonaga|Tomonaga Shinichrō]], [[Hans Bethe]], [[Robert Oppenheimer]], [[Julian Schwinger]], [[Richard Feynman]] i [[Freeman Dyson]].

Kvantna teorija polja kombinira [[Posebna teorija relativnosti|posebnu teoriju relativnosti]] s [[kvantna mehanika|kvantnom mehanikom]], dozvoljavajući [[Anihilacija|anihilaciju]] čestica, tj. prijelaz iz [[materija|materije]] u [[energija|energiju]]. To se često predstavlja uz pomoć [[Feynmanov dijagram|Feynmanovog dijagrama]], kojeg je izumio [[Richard Feynman]].

[[Standardni model]] [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]] je specijalni tip kvantne teorije polja tzv. [[baždarna teorija|baždarne teorije]] koja opisuje osnovnu strukturu materije i njenu interakciju. Primjena [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]] uzrokuje [[Kvantna elektrodinamika|kvantnu elektrodinamiku]] (''QED'', quantum electrodynamics), koja se koristi unutar [[atomska fizika|atomske fizike]]. Moderna fizika kondenzirane materije koristi kvantnu teoriju polja za opisivanje nekih fenomena, npr. [[Supravodljivost|supervodiče]]. Unutar [[kozmologija|kozmologije]] kvantna teorija polja se koristi za opis fenomena koji se vjerojatno desio u ranom nastanku univerzuma, tzv. [[Inflacijski svemir|inflaciju svemira]].

== Povijest ==
Od sredine 1960-ih postupno se izgrađuje ono što danas nazivamo »standardni model«, tj. teorija koja opisuje interakcije fundamentalnih čestica. 1964. godine trojica teorijskih fizičara – [[Peter Higgs|Higgs]], [[Robert Brout|Brout]] i [[François Englert|Englert]] predvidili su [[Elementarna čestica|elementarnu]] česticu [[Higgsov bozon]], koja bi bila odgovorna za mase elementarnih čestica i čestica materije poput kvarkova i leptona, i kvanata polja sila – poput W i Z bozona. Jedan je od ključnih koraka na tom putu bila hipoteza ujedinjenja elektromagnetskih i slabih interakcija ([[Sheldon Lee Glashow|Glashow]], [[Steven Weinberg|Weinberg]], [[Abdus Salam|Salam]], [[John Clive Ward|Ward]]...oko 1965. – 67.) uz teorijsko predviđanje postojanja jednoga hipotetskog [[Z bozon]]a i, uz sugestiju Brouta, Englerta, Higgsa i još nekolicine drugih (1964.), mehanizma koji bi davao masu [[W bozon|W]] i Z bozonima, a ipak čuvajući masu nula za [[foton]], kvant [[Elektromagnetsko polje|elektromagnetskog polja]]. Time bi se protumačio eksperimentalno evidentan vrlo kratak (<10-13 cm) domet [[Slaba sila|slabih sila]], za razliku od »beskonačnog« dometa elekromagnetske sile, i ta razlika u [[masa]]ma W i Z bozona s jedne strane i fotona s druge jest razlog narušavanja elektroslabog ujedinjenja. Dakle, teorijski se uspjeh sastoji u tome da se sile ujedine – istog su [[intrinzičnost|intrinzičnog]] intenziteta, a bile su ujedinjene u ranim, toplim fazama [[Veliki prasak|velikog praska]] – pa da se onda protumači zašto se slabe i elektromagnetske sile prividno toliko razlikuju u današnjem hladnom svemiru. Nekoliko godina poslije [[Gerard 't Hooft|G. t’Hooft]], [[Martinus Justinus Godefriedus Veltman |M. Veltman]], [[Benjamin Whisoh Lee|B. Lee]] i [[Jean Zinn-Justin|M. Zinn-Justin]] uspijevaju (oko 1971.) dokazati [[matematička konzistentnost|matematičku konzistentnost]] tzv. baždarnih teorija. [[Ujedinjena elektroslaba teorija]] pripada baš toj kategoriji teorija polja, kao i [[kvantna kromodinamika]] (QCD – Quantum Chromo Dynamics), teorija jakih sila koja je također baždarna teorija, a koja se upravo razvijala tih sedamdesetih godina ([[Thomas Appelquist |Appelquist]], [[David Gross|Gross]], [[Hugh David Politzer |Politzer]], [[Frank Anthony Wilczek|Wilczek]]...). Otkriće W i Z bozona u CERN-u, očigledno najvažnijeg pitanja i cilja fizike tih godina, bilo je nedvojbenim dokazom da su baždarne teorije adekvatan prikaz fundamentalnih međudjelovanja na toj ljestvici energija i elementarnosti. Svi drugi teorijski pristupi koji su tijekom mnogih godina do tada bili iskušavani ili provođeni s više ili manje uspjeha, kao što su [[S-matrična teorija]], [[Regge polovi]], [[aksiomatska teorija polja]], [[Bootstrap teorija]] itd., ubrzo su nestali s pozornice; kvantna teorija polja s [[baždarna simetrija|baždarnim simetrijama]] odnijela je definitivnu pobjedu.<ref name="CERNLHCDenegri">[http://www.matica.hr/hr/519/cern-lhc-i-eksperimenti-cms-i-higgsov-bozon-u-perspektivi-osobno-i-ne-iskljucivo-strucno-stajaliste-27028/ Hrvatska revija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228013252/http://www.matica.hr/hr/519/cern-lhc-i-eksperimenti-cms-i-higgsov-bozon-u-perspektivi-osobno-i-ne-iskljucivo-strucno-stajaliste-27028/ |date=28. prosinca 2019. }} Daniel Denegri: ''CERN, LHC i eksperimenti, CMS i Higgsov bozon u perspektivi (osobno i ne isključivo stručno stajalište). U povodu 25. godišnjice CMS-a'', 2/2017. Matica hrvatska (pristupljeno 31. ožujka 2020.)</ref>

Za interakcije standardnog modela (jake i elektroslabe sile) može se reći da proizlaze od zahtjeva invarijantnosti fizičkih zakona ([[Lagrangeova interakcija]]) pod baždarnim transformacijama, grupe SU2xU1 za elektroslabe interakcije i pod transformacijama SU3 grupe za jake interakcije (QCD); k tome, kad se pomisli da temeljni zakoni fizike – [[Zakon o očuvanju energije|očuvanje energije]], [[količina gibanja|količine gibanja]], [[Angularni moment|angularnog momenta]] itd. proizlaze iz zahtjeva [[invarijantnost]]i spram vremenskih i prostornih [[translacija]] i transformacija, može se reći da praktično svi temeljni zakoni fizike proizlaze iz zahtjeva odnosno principa [[simetrija|simetrije]], što je intelektualno i estetski zadivljujuće.<ref name="CERNLHCDenegri"/>

== Vidi još ==
*[[Polje (fizika)|Polje]]
*[[Kvantna mehanika]]
*[[Teorija relativnosti]]
*[[Kvantna elektrodinamika]]

== Izvori ==
{{izvori}}
{{matica hrvatska}}

== Literatura==
* Luis Alvarez-Gaume och Miguel A. Vazquez-Mozo, [http://arxiv.org/abs/hep-th/0510040 ''Introductory Lectures on Quantum Field Theory'']. 
* Michael E. Peskin och Daniel V. Schroeder, ''An Introduction to Quantum Field Theory'' (Westview Press, 1995) {{ISBN|0-201-50397-2}}
* Lewis H. Ryder, ''Quantum Field Theory '' (Cambridge University Press, 1985), {{ISBN|0-521-33859-X}}  
* Steven Weinberg, ''The Quantum Theory of Fields'' (Cambridge University Press, 1995-2000). Tre volymer: Vol. 1: ''Foundations'' (1995). Vol. 2: ''Modern Applications'' (1996). Vol. 3: ''Supersymmetry'' (2000).
* Anthony Zee,  ''Quantum Field Theory in a Nutshell'' (Princeton University Press, 2003) {{ISBN|0-691-01019-6}}

{{Opće grane u fizici}}

[[Kategorija:Kvantna mehanika]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:DatumFormat (uredi)
Predložak:Dopusnica (uredi)
Predložak:ISBN (uredi)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Matica hrvatska (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Opće grane u fizici (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Void (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Webarchive (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Check isxn/1 (uredi)
Modul:Namespace detect (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Namespace detect/config (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Namespace detect/data (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:OTRS dopusnica (uredi)
Modul:VRTS dopusnica (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)

Vrati se na Kvantna teorija polja.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Kvantna_teorija_polja"