Vidi kôd stranice Kajkavsko narječje

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.
Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.
{{Kajkavsko narječje}}
'''Kajkavsko narječje''' (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] uz [[čakavsko narječje|čakavsko]] i [[štokavsko narječje|štokavsko]]. 

Naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice '''kaj''', jednake etimologije kao u [[slovenski jezik|slovenskom jeziku]], srodne [[poljski jezik|poljskim]] zamjenicima ''ka'', ''kaj'' i [[češki jezik|češkoj]] ''kaj''. Podrijetlom iz [[praindoeuropski jezik|praindoeuropskog]] ''*k<sup>u̯</sup>ah<sub>2</sub>'', naknadno [[praslavenski jezik|praslavenske]] zamjenice ''*ka̋'' i osobne zamjenice ''*jь'', u konačnici ''*ka̋jь''. Srodne su etimologije [[latinski jezik|latinski]] ''quā'' i [[litavski jezik|litavski]] ''kur''.<ref name="Fran.si">[[Marko Snoj]]: ''[https://www.fran.si/193/marko-snoj-slovenski-etimoloski-slovar/4287226/kaj/tiskanje?citation=True Slovenski etimološki slovar, Slovenski etimološki slovar, natuknica ''kaj'']'', pristupljeno 19. listopada 2022.</ref>

== Rasprostranjenost ==
Kajkavskim narječjem govori se u [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadnom dijelu]] hrvatskoga jezičnog prostora i [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]].<ref name="Lončarić">[[Mijo Lončarić]]: ''Kajkavsko narječje'', Školska knjiga, Zagreb 1996.</ref>
[[Datoteka:Kajkavstina.png|mini|Prostiranje modernog kajkavskog narječja.|lijevo|250x250px]]
* Na sjeveru kajkavsko narječje graniči s [[mađarski jezik|mađarskim jezikom]] te [[prleško narječje|prleškim]] i [[Prekomurski jezik|prekomurskim]] dijalektima [[slovenski jezik|slovenskog jezika]].<ref name="Lončarić" /> 
* Granica na zapadu ide državnom granicom sa Slovenijom od [[Sveti Martin na Muri|Sv. Martina na Muri]], prema [[Hum na Sutli|Humu na Sutli]] i [[Samobor]]u do [[Ozalj|Ozlja]], ali ne uključuje zapadno zaleđe Samobora i Ozlja, odnosno [[Žumberačka oaza|Žumberačku oazu]] štokavskih govora.<ref name="Lončarić" />
* Južna granica kajkavskog narječa nastavlja se od Ozlja, južno od toka [[Kupa|Kupe]], prema [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Petrinja|Petrinji]], uz južnu kajkavsku oazu [[Hrvatsko Selo (Topusko)|Hrvatsko Selo]], dalje južno od toka [[Sava|Save]], nakon utoka [[Lonja|Lonje]] u Savu, ali prije [[Jasenovac|Jasenovca]].<ref name="Lončarić" />
* Istočna granica ide od [[Kutina|Kutine]] prema [[Velika Trnovitica|Trnovitici]] i [[Čazma|Čazmi]], oko štokavske oaze okolice Čazme, prema [[Vrbovec|Vrbovcu]], [[Cirkvena|Cirkveni]] i [[Ciglena|Cigleni]], oko štokavskih govora okolice [[Bjelovar]]a, prema [[Pitomača|Pitomači]] i [[Špišić Bukovica|Špišić Bukovici]], istočno od granice s Mađarskom, do [[Gola|Gole]] i istočno od granice s Mađarskom u zaleđu [[Kotoriba|Kotoribe]] i [[Goričan]]a u [[Pomurski Hrvati (Mađarska)|Pomurju]].<ref name="Lončarić" />

* Goranski kajkavski govori prostiru se u Gorskome kotaru od [[Čabar|Čabra]] do [[Fužine|Fužina]], prema [[Lokve|Lokvama]], [[Delnice|Delnicama]], [[Ravna Gora (općina)|Ravnoj Gori]], [[Brod Moravice|Brod Moravicama]], [[Lukovdol]]u i [[Ogulin]]u. Granice goranskih govora nisu čvrste jer je to područje intenzivnog kontakta kajkavskog, čakavaskog i štokavskog narječja.<ref name="Lončarić" /><ref name="Lukežić" />

U dijaspori se kajkavskim narječjem služe Hrvati u [[Hrvatska Keča|Keči]] i [[Rekaš]]u u [[Rumunjska|Rumunjskoj]],<ref name="LončarićKuzmić">[[Mijo Lončarić]], [[Martina Kuzmić]]: [https://core.ac.uk/download/pdf/14438924.pdf Glavnina kajkavskih govora u dijalektološkim radovima u ''Kaju''], Kaj, XLII, Zagreb, 3, 2009., str. 45.-60.</ref> [[Hrvatski Grob|Hrvatskom Grobu]] u [[Slovačka|Slovačkoj]],<ref name="LončarićKuzmić" /> u [[Hedešin]]u i [[Homok]]u u [[Mađarska|Mađarskoj]],<ref name="LončarićKuzmić" /><ref name="Houtzagers">[[Peter Houtzagers]]: [http://www.let.rug.nl/~houtzage/art2001.pdf O razvitku govora Hedešina i Homoka], Kajkavci Vedešina i Umoka, Zbornik radova regionalne konferencije "Kajkavci med gradiščanskimi hrvati", 15-36, Budapest, 2004.</ref> u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u u saveznoj državi [[Missouri]], u zajednici ''Strawberry Hill'' u [[Kansas City, Missouri|Kansas Cityju]] (potomci naseljenika iz Gorskoga kotara, točnije iz [[Lukovdol]]a, [[Ribnik]]a i [[Čabar|Čabra]]).<ref>[https://jezik.hr/hrvatski-u-dijaspori.html Hrvatski jezik u dijaspori], Jezik.hr, pristupljeno 25. listopada 2022.</ref>

=== Povijesna rasprostranjenost ===
[[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution 2.png|mini|320x320px|Predmigracijska raspostranjenost čakavskog, štokavskog i kajkavskog narječja (do 16.st.).<ref>Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1 - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2003.</ref> Prostor kajkavskog narječja obojan je žutom bojom.]]
O kajkavštini kao formiranoj [[narječje|jezičnoj jedinici]] možemo govoriti tek od 10. stoljeća<ref name="Kajkaviana">[[Mijo Lončarić]]: ''Kajkaviana & alia'', Ogledi o kajkavskim i drugim hrvatskim govorima.  Čakovec, Zagreb: Zrinski, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2005.</ref> tako da se povijesne granice kajkavskog narječja u pravilu definiraju tek nakon toga razdoblja. Pretpostavljaju se jezične veze govornika [[praslavenski jezik|praslavenskog jezika]] u razdoblju [[Seoba Slavena|doseljavanja Slavena]] od 6. do 9. stoljeća, odnosno govornika (pra)kajkavskog i [[Slovački jezik|(pra)slovačkog jezika]].<ref name='Kajkaviana' /> Prekid tih jezičnih veza i povijesna sjeverna granica kajkavskog narječja uspostavlja se naseljavanjem govornika [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]].<ref name="Kajkaviana" /> 

U 11. stoljeću pretpostavlja se istočna granica kajkavskog narječja na jugu [[Slavonija|Slavonije]], u [[Posavina|Posavini]] i središnjoj Slavoniji do [[Požeška gora|Požeškog gorja]].<ref name='Kajkaviana' /> U slavonskoj [[Podravina|Podravini]] kajkavština je istočno sezala do [[Podravska Slatina|Podravske Slatine]]. Riječ je o prostoru za koji se sa sigurnošću može reći kako je bio kajkavski. Pretpostavljeni prijelazni kajkavsko-zapadnoštokavski govori istočnije od ovih područja mogli su sezati najdalje do [[Donji Miholjac|Donjeg Miholjca]].<ref name='Kajkaviana' /><ref name='Lončarić' /><ref name="Lukežić" /> Ove povijesne granice izmjenjene su iseljavanjem starosjedilačkog stanovništva za [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|turskog prodiranja polovicom 16. st.]] i doseljavanjem stanovništva s [[Istočna Bosna|istoka Bosne]], što uključuje govornike ijekavsko-šćakavskih govora i ikavsko-ijekavskih govora kod [[Virovitica|Virovitice]], te iz [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]], što uključuje govornike većine novoštokavskih govora.<ref name='Kajkaviana' />

Povijesna južna granica kajkavskih i čakavskih govora protezala se od prostora današnjih [[Gorski kotar|goranskih govora]], odnosno od [[Vrbovsko]]g prema [[Generalski Stol|Generalskom Stolu]], [[Petrova gora|Petrovoj gori]], [[Zrinska gora|Zrinskoj gori]], južno od [[Kupa|Kupe]] do [[Una|Une]] kod [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnice]].<ref name='Kajkaviana' />

== Razvoj ==
=== Rano razdoblje do 11. st.===
{{proširi popis}}
U doba doseljenja [[Slaveni|Slavena]] na područje današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna|Bosne]] (6. – 7. st.) ondje se govorio još razmjerno jedinstven [[praslavenski jezik]].<ref name="Matasovic">[[Ranko Matasović]]: Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika, Matica hrvatska, 2008.''</ref><ref name="Kajkaviana" /> 
[[Datoteka:Međimurski dijalekt - glas đ.png|mini|350x350px|Razvoj praslavenskog *d' u međimurskim govorima.<ref name="ĐB">Đuro Blažeka: ''Međimurski dijalekt'', u: [[Hrvatski dijalektološki zbornik]], 14, 2008., str. 261.-292.</ref>]]
Pretpostavlja se kako su se protojedinice budućih narječja već u razdoblju 7. i 8. stoljeća razlikovale po razvoju praslavenskih jotiranih dentala, *t' i *d' i po razvoju suglasničkih skupina *št' i *žd'.<ref name="Lukežić" />

{| class="wikitable"
|+ Razvoj praslavenskih jotiranih dentala *t' i *d' i suglasničkih skupina *št' i *žd'<ref name="Lukežić" />
|-
! praslavenski !! čakavska prajedinica !! kajkavska prajedinica !! zapadnoštokavska prajedinica !! istočnoštokavska prajedinica
|-
| *t' || t' (not', pet') || č (noč, peč) || ć (noć, peć) || ć (noć, peć)
|-
| *d' || / || j (meja, tuji), dž, đ || đ (međa, tuđi), j || đ (međa, tuđi)
|-
| *št' || št' (ognjišt'e, išt'ete), ś || šč (ognjišče, iščete) || šć (ognjišće, išćete) || št (ognjište, ištete)
|-
| *žd' || / || žj (dežja), ždž, žj, ź || žđ (možđani) || žd (moždani)
|}

[[Južnoslavenski jezici|Govori južnih Slavena]] idućih se stoljeća razvijaju u [[Zapadnojužnoslavenski jezici|zapadnojužnoslavenske]] (pretci [[Slovenski jezik|slovenskog]], [[Hrvatski jezik|hrvatskog]], [[Srpski jezik|srpskog]], [[Bošnjački jezik|bošnjačkog]] i [[Crnogorski jezik|crgonorskog jezika]]) i istočnojužnoslavenske govore (pretci [[Bugarski jezik|bugarskog]] i [[Makedonski jezik|makedonskog jezika]]).<ref name="Lončarić" /> Pretpostavlja se kako je slovenski jezik razvio [[Jezična inovacija|jezične inovacije]] u 9. i 10. stoljeću<ref name="Lončarić" /> kojima se odvojio od ostalih zapadnojužnoslavenskih govora nakon čega je slijedilo [[Jezično raslojavanje|raslojavanje]] ostalih govora u kajkavsko narječje, [[čakavsko narječje]], [[zapadnoštokavsko narječje]] i [[istočnoštokavsko narječje]].<ref name="Lončarić" /><ref name="Matasovic" />

Jezična inovacija kojom se kajkavsko narječje izdvojilo od ostalih zapadnojužnoslavenskih govora jesu kajkavske [[metatonija|metatonije]],<ref name="Lukežić" /> odnosno [[osnovna kajkavska akcentuacija]] koju je opisao [[Stjepan Ivšić]] 1936. godine.<ref name="Ivšić">[[Stjepan Ivšić]]: ''Jezik Hrvata kajkavaca'', Ljetopis JAZU 48, Zagreb, 1936.</ref><ref name="Matasovic" /> Definira se kao polazišno tronaglasni sustav (ȁ, â, ã),<ref name="Kapović">[[Mate Kapović]], Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.</ref> to jest razlika triju naglasaka: kratki naglasak, [[neocirkumfleks]] i [[neoakut]]. Većina kajkavskih govora i danas ima takav tronaglasni sustav.<ref name="Kapović" /><ref name="Lončarić" />

=== Srednje i novo razdoblje od 12. st.===
{{proširi popis}}
U razdoblju do 15. stoljeća kajkavsko narječje razvija većinu dijalekata koji postoje i danas.<ref name="Lončarić" /> Grananje na dijalekte događa se jezičnim inovacijama ili, suprotno, očuvanjem arhaičnih jezičnih osobina.
[[Datoteka:Međimurski dijalekt - poddijalekti.png|mini|350x350px|Različiti ostvaraji kajkavskih jednadžbi u međimurskim govorima.<ref name=ĐB />]]
Dvije inovacije specifične za kajkavsko narječje nazivaju se [[Kajkavske jednadžbe|kajkavskim jednadžbama]] i njihovi rezultati danas se rabe kao jedan od kriterija grananja kajkavskog narječja na dijelakte.<ref name="DB" />

{| class="wikitable"
|+ Kajkavske jednadžbe<ref name="DB" />
|-
! Naziv !! Opis !! Rezultati
|-
| Prva kajkavska jednadžba || Jednačenje zatvorenog e (ẹ) i poluglasa šva (ə) || e: mleko, denes; ẹ: mlẹko, dẹnẹs; ẹ/a (prigorski): mlẹko, danas
|-
| Druga kajkavska jednadžba || Jednačenje slogotvornog l (ḷ) i nazalnog o (ǫ) || o: pot, vok; ou̯: pou̯t, vou̯ok; u: put, vuk, ọ: pọt, vọk,
|}

== Dijalekti ==
{{Dijalekti_kajkavskog_narječja}}

=== Povijesni pregled ===

Dijalektološka proučavanja kajkavštine započela su potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. [[Ukrajina|Ukrajinski]] jezikoslovac [[A. M. Lukjanenko]] napisao je prvu monografiju o kajkavskom narječju, ''Kajkavskoe narječie'' (Kijev, [[1905.]]) na [[ruski jezik|ruskom jeziku]].

[[Aleksandar Belić]] predstavio je prvu podjelu kajkavskoga narječja na dijalekte [[1927.]] godine u ''Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj'' po kriteriju refleksa praslavenskih glasova *t' i *d'. Ova podjela smatra se zastarjelom jer nema uporište u terenskim podatcima.<ref name="Lončarić" />

[[Stjepan Ivšić]] u svojoj raspravi ''Jezik Hrvata kajkavaca'' ([[1936.]]) kajkavske govore podijelio je po naglasnim značajkama u četiri skupine. Ivšić u svoju raspravu nije uključio goranske govore.

[[Dalibor Brozović]] kajkavsko narječje ([[1965.]] – [[1988.]]) razdijelio je u šest dijalekata na osnovu podjela Belića, Ivšića i [[Mate Hraste|Hraste]], odnosno na temelju naglasnih sustava i konsonantizma. 
[[Datoteka:Kajkavska molitev (Szveti evangeliomi, 1651).JPG|thumb|right|300px|Kajkavska molitva iz [[1651.]] godine u knjizi Szveti evangeliomi. Autor je [[Nikola Krajačević]].]]

[[Mijo Lončarić]] u monografiji ''Kajkavsko narječje'' (Zagreb, [[1996.]]) podijelio je kajkavsko narječje na petnaest dijalekata po kriterijima naglasnih sustava i vokalizma.

==Osobine==
[[Datoteka:Grob Stefana Kralla, Sv. Martin.JPG|thumb|right|250px|Kajkavski natpis na grobu Štefana Kralla u [[Sveti Martin na Muri|Svetom Martinu na Muri]] ([[Međimurska županija|Međimurje]]).]]
===Glasovi===
==== Naglasni sustav ====
[[Osnovna kajkavska akcentuacija]] koju je opisao [[Stjepan Ivšić]] 1936. godine<ref name="Ivšić">[[Stjepan Ivšić]]: ''Jezik Hrvata kajkavaca'', Ljetopis JAZU 48, Zagreb, 1936.</ref><ref name="Matasovic" /> definira se kao polazišno tronaglasni sustav (ȁ, â, ã).<ref name="Kapović">[[Mate Kapović]], Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.</ref> Razlikuju se kratki naglasak, [[neocirkumfleks]] i [[neoakut]]. Većina kajkavskih govora i danas ima takav tronaglasni sustav.<ref name="Kapović" /><ref name="Lončarić" />

Dosad je za kajkavsko narječje definirano 22 različitih tipova naglasnih sustava od kojih 16 ima tri naglaska, 4 dva naglaska i 2 jedan naglasak.<ref name="Lončarić" />

==== Samoglasnici ====

{| class="wikitable"
! colspan="5" |Osnovni kajkavski 
samoglasnički trokut<ref name="DB" /> 
|-
|i
|
|
|
|u
|-
|ẹ
|
|
|
|ọ
|-
|
|e
|
|o
|
|-
|
|
|a
|
|
|}

Osnovni kajkavski [[samoglasnički trokut]] sastoji se od 7 samoglasnika.<ref name="DB" /> Među pojedinim dijalektima došlo je do naknadnoga razvoja samoglasnika usporedno s razvojem naglasnog sustava tako da možemo pronaći kajkavske govore s 10 ([[Međimurje]]) do 12 samoglasnika ([[Plemenšćina]]).<ref name="Lončarić" /> 

==== Suglasnici ====

Zajednički ishodišni sustav suglasnika u svim kajkavskim govora jest:<ref name="Lončarić" />

{| class="wikitable" style="text-align: center"
|- style="vertical-align: center;"
| [[Mjesto tvorbe]] ►
! colspan=2 | <small>[[Labijalni suglasnik|labijalni]]</small>
! colspan=2 | <small>[[Koronalni suglasnik|koronalni]]</small>
! colspan=2 | <small>[[Dorsalni suglasnik|dorsalni]]</small>

|- style="vertical-align: center;"
| ▼ [[Način tvorbe]]
! style="width: 4em;" | <small>[[Bilabijalni suglasnik|bilabijalni]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Labiodentalni suglasnik|labiodentalni]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Alveolarni suglasnik|alveolarni]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Postalveolarni suglasnik|postalveolarni]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Palatalni suglasnik|palatalni]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Velarni suglasnik|velarni]]</small>

|-
! style="text-align:left" | <small>[[nazal]]i</small>
| ''[[Bilabijalni nazal|m]]''
| 
| colspan="2" | ''[[Alveolarni nazal|n]] ''
| ''[[Palatalni nazal|ń]]''
|

|-
! style="text-align:left" | <small>[[ploziv]]i</small>
| ''[[Bezvučni bilabijalni ploziv|p]] [[Zvučni bilabijalni ploziv|b]]''
|  
| colspan="2" |''[[Bezvučni alveolarni ploziv|t]] [[Zvučni alveolarni ploziv|d]]''
| 
| ''[[Bezvučni velarni ploziv|k]] [[Zvučni velarni ploziv|g]]''

|-
! style="text-align:left" | <small>[[frikativ]]i</small>
| 
| ''[[Bezvučni labiodentalni frikativ|f]] [[Zvučni labiodentalni frikativ|v]]''
| ''[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]] [[Zvučni alveolarni frikativ|z]]''
| ''[[Bezvučni postalveolarni frikativ|š]] [[Zvučni postalveolarni frikativ|ž]]''
|
| ''[[Bezvučni velarni frikativ|x]]'' 

|- 
! style="text-align:left" | <small>[[afrikata|afrikate]]</small>
| colspan="2" style="background:#ccc" |
| ''[[Bezvučna alveolarna afrikata|c]]'' 
| ''[[Bezvučna postalveolarna afrikata|č]]''
| 
|

|- 
! style="text-align:left" | <small>[[aproksimant]]i</small>
| 
| 
| colspan="2" |
| ''[[Palatalni aproksimant|j]]''
| 

|-
! style="text-align:left" | <small>[[vibrant]]i</small>
|
| 
| colspan="2" | ''[[Alveolarni vibrant|r]]''
|  
| 

|-
! style="text-align:left" | <small>[[Lateralni suglasnik|lateralni aproksimant]]</small>
| colspan="2" style="background:#ccc" |
| colspan="2" | ''[[Alveolarni lateralni aproksimant|l]]''
| ''[[Palatalni lateralni aproksimant|ļ]]''
| 
|}

Pretpostavlja se kako je ovaj sustav u prošlosti (između 6. i 9. st.) sadržavao glasove t', d' i w.<ref name="Lončarić" />

=== Morfologija ===
{{proširi popis}}
[[Kajkavska morfologija]] pojednostavljuje stanje naslijeđeno iz [[Praslavenski jezik|praslavenskog jezika]].<ref name="Lončarić" /> Pojednostavljenja u glavnini kajkavskih govora jesu: gubitak [[Dvojina|dvojine]], smanjenje broja [[Deklinacija (gramatika)|deklinacijskih]] tipova, gubitak [[vokativ]]a, gubitak [[imperfekt]]a i [[aorist]]a, jedno glagolsko vrijeme za izražavanje [[Futur drugi|budućnosti]].<ref name="Lončarić" />

Gubitak dvojine jedna je od bitnih osobina kojom se kajkavsko narječje razlikuje od [[Slovenski jezik|slovenskog jezika]].<ref name="Lončarić" /> U najvećem dijelu govora izgubljen je svaki trag dvojine, odnosno [[Množina|množinski oblici]] upotrebljavaju se za sve brojeve veće od 1, dok se u nekima razvija posebna konstrukcija s [[nominativ]]om i [[akuzativ]]om za brojeve dva, tri i četiri. <ref name="Lončarić" /> Prava dvojina za broj 2 može se pronaći u nekim goranskim govorima isključivo u nominativu i akuzativu.<ref name="Lončarić" /> Da se pronaći i u Zagorju, u rijetkim govorima uz slovensku granicu. <ref name="Lončarić" />

{{Glavni|Staroslavenska morfologija}}

==== Imenice ====
Rezultati [[Druga palatalizacija|druge palatalizacije]] izgubljeni su u [[lokativ]]u jednine, [[nominativ]]u, [[lokativ]]u i [[instrumental]]u množine.<ref name="Lončarić" />
* Primjeri: ''vrag, vragi; noga, nogi''
U [[genitiv]]u množine [[Gramatički rod|muškog roda]] razvijen je nastavak -ov/-ev, odnosno -of/-ef. U genitivu množine srednjeg roda i imenicama [[E-deklinacija|e-deklinacije]] koristi se tzv. [[nulti nastavak]] -Ø.<ref name="Lončarić" />
{| class="wikitable"
|+Primjeri
!
!Nominativ jednine
!Genitiv množine
|-
!muški rod
|dečko
|dečkof
|-
!srednji rod
|selo
|sel
|-
!e-deklinacija
ženskog i muškog roda
|krava
|krav
|}

===== Sinkretizmi =====
[[Sinkretizam (jezikoslovlje)|Sinkretizam]] je stapanje različitih gramatičkih funkcija u jedan izraz, odnosno u kontekstu morfologije imenica, izjednačavanje više [[padež]]a u jednom obliku.

===== Sinkretizam vokativa i nominativa =====
[[Vokativ]] je nestao kao samostalan padež u većini kajkavskih govora i funkcionalno ga zamjenjuje nominativ.<ref name="Lončarić" /> Ostatci vokativa mogu se pronaći u izrazima poput: ''Bože, Isuse''.<ref name="Lončarić" />

===== DLI sinkretizam =====
Sinkretizam [[dativ]]a, [[lokativ]]a i [[instrumental]]a možemo pronaći u jednom dijelu kajkavskih govora. On je djelomičan u nekim međimurskim govorima i potpun u nekim bilogorskim govorima.<ref name="Lončarić" />

===== Slavonizam =====
[[Slavonizam]] je naziv za sinkretizam akuzativa i genitiva jednina u imenicama muškog roda, koje završavaju na suglasnik i koje označuju nešto neživo i nešto živo.<ref name="Lončarić" /> Ovaj sinkretizam ne zahvaća sve kajkavske govore, a zajednički je i dijelu starih štokavskih govora u sjevernoj Slavoniji zbog čega nosi naziv slavonizam.<ref name="Lončarić" /> Nisu pronađeni govori u kojima je ovaj sinkretizam potpun.<ref name="Lončarić" />
* Primjeri: ''Daj mi stolca. Sẹdni si na stolca.''

==== Pridjevi ====
Za tvorbu [[komparativ]]a koristi se nastavak -ẹš-, ponekad -ẹjš- ili -ej- u najvećem broju govora.<ref name="Lončarić" />
* Primjer: ''star, starẹši''

==== Glagoli ====
[[Datoteka:Međimurski dijalekt - l na kraju glagola m.r.png|mini|350x350px|Koji glas poprima -l na kraju glagola muškog roda u međimurskom dijalektu.<ref name="ĐB" />]]
[[Datoteka:Međimurski dijalekt - gramatički nastavci 2. i 3. lica množine prezenta.png|mini|350x350px|Gramatički nastavci 2. i 3. lica množine prezenta u međimurskom dijalektu.<ref name="ĐB" />]]
Kajkavsko narječje je jedno od rijetkih [[Slavenski jezici|slavenskih idioma]] koji čuvaju [[supin]], uz [[Slovenski jezik|slovenski]] i [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski jezik]].<ref name="Lončarić" /> Koristi se kao dopuna glagolima kretanja.<ref name="Lončarić" />
* Primjer: ''Idem spat.''

===== Glagolski pridjev radni =====
Glagolski pridjev radni koristi sufiks ''-l''.<ref name="Lončarić" /> U većini govora on je nepromijenjen, dok u ponekim sjeverozapadnim govorima prelazi u -ṷ, -w, -v ili -f.<ref name="Lončarić" />

===== Prezent =====
{| class="wikitable"
|+Mofermi za tvorbu prezenta u kajkavskom narječju s primjerima
!Lice
!jednina
!množina
!Primjer jednine
!Primjer množine
|-
|1.
| -m, -n
| -mo, -mu, -me
|gledim
|gledimo
|-
|2.
| -š
| -te, -šte
|glediš
|gledite
|-
|3.
| -Ø
| -u/-o, -e, -ju/jo, -du/-do
|gledi
|glediju
|}

===== Perfekt =====
U svim govorima [[perfekt]] se tvori of nesvršenog prezenta glagola biti i [[Glagolski pridjev|glagolskog pridjeva radnog]].<ref name="Lončarić" />
* Primjer: ''Vidẹl sẹm.''

===== Pluskvamperfekt =====
U nekim govorima postoji [[pluskvamperfekt]] koji se tvori od perfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.<ref name="Lončarić" />
* Primjer: ''Bil sẹm vidẹl.''

===== Imperfekt i aorist =====
[[Imperfekt]] i [[aorist]] izgubili su se u kajkavskom narječju.<ref name="Lončarić" /> Pretpostavlja se kako je aorist još bio prisutan u kajkavskom narječju u 16. st., a imperfekt samo kao dio [[Kajkavski književni jezik|kajkavskoga književnog jezika]].<ref name="Lončarić" />

===== Futur =====
[[Futur drugi|Futur]] se tvori od svršenog prezenta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.<ref name="Lončarić" />
* Primjer: ''Vidẹl bum.''

== Pisani oblici ==
[[Datoteka:Danicza zagrebechka (1848).jpg|thumb|right|250px|''Danicza zagrebechka'' [[1848.]] godine, kajkavski kalendar.]]

{{Glavni|Kajkavski književni jezik}}

Od polovice [[16. stoljeće|16. stoljeća]] do [[Hrvatski narodni preporod|preporoda]] razvija se i upotrebljava [[kajkavski književni jezik]]. Ovaj pojam odnosi se na standardizirani oblik jezika koji se razlikuje od dijalektalne književnosti na individualnim dijalektima.

[[Klimpuški rukopis]] iz 1564. godine smatra se najstarijim kajkavskim zapisom (opisan kao čakavsko-kajkavski).<ref name="Jembrih">[[Alojz Jembrih]]: : Hrvatski zapis (1564.) Jurja Vukovića iz Jastrebarskoga u latinskom misalu župe Klimpuh, Kroatologija 2, 2011.: 44–67.</ref> Riječ je o rukopisnom zapisu molitve ''Oče naš'' i uskrsne pjesme ''Kristuš je gori ustal''.<ref name="Jembrih" />

{| class="wikitable sortable"
!
! colspan="4" |Najstariji kajkavski zapisi
|-
!Autor
!Ime zapisa
!Lokacija zapisa
!Datiranje
!Pismo zapisa
|-
|Juraj Vuković
|[[Klimpuški rukopis]]<ref name="Jembrih" />
|
|1564.
|bosančica
|-
|[[Ivanuš Pergošić]]
|''Decretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal<ref>{{Citiranje weba|title=Pergošić, Ivanuš {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47577|access-date=2023-11-07|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>''
|[[Nedelišće]]
|1574.
|latinica
|-
|[[Antun Vramec]]
|''Kronika vezda znovič spravljena kratka slovenskim jezikom po D. Antolu Pope Vramce kanoniku zagrebečkom<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Vramec, Antun {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65378|access-date=2023-11-07|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>''
|Ljubljana
|1578.
|latinica
|-
|Antun Vramec
|''Postilla po nedelne i po godovne dni na vse leto vezda znovič spravlena po Antonu Vramcu Svetoga pisma doktoru i cirkve varaždinske plebanušu<ref name=":0" />''
|
|1586.
|latinica
|-
|[[Nikola Krajačević]]
|''Molitvene knjižice vsem Hristuševem vernem slovenskoga jezika, pristojne i hasnovite<ref>{{Citiranje weba|title=Krajačević, Nikola {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33648|access-date=2023-11-07|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>''
|
|1640. (2. izdanje, 1. izdanje izgubljeno)
|latinica
|-
|[[Juraj Ratkaj|Juraj Ratkaj Velikotaborski]]
|''Kriposti Ferdinanda II.<ref>Franjo Pajur, ''Ozaljski jezično-književni krug ili Zrinsko-frankopanski književni krug'', u: - KAJ, XLVII, Zagreb 3-4, 2014.</ref>'' 
|
|1640.
|latinica
|-
|[[Ana Katarina Zrinski]]
|''Putni tovaruš''<ref>{{Citiranje weba|title=Zrinski, Ana Katarina {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67469|access-date=2023-11-09|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>
|Venecija, Ljubljana
|1661., pretisak 1687. i 1715.
|latinica
|-
|[[Juraj Habdelić]]
|''Zercalo Mariansko''<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Habdelić, Juraj {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23978|access-date=2023-11-09|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>
|
|1662.
|latinica
|-
|[[Juraj Habdelić]]
|''Dictionar, ili reči slovenske zvekšega v kup zebrane, v red postavljene i dijačkemi zlahkotene''<ref name=":1" />
|
|1670.
|latinica
|-
|[[Juraj Habdelić]]
|''Pervi otca našega Adama greh''<ref name=":1" />
|
|1674.
|latinica
|-
|[[Ivan Belostenec]]
|''Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium''<ref>{{Citiranje weba|title=Belostenec, Ivan {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6793|access-date=2023-11-09|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>
|
|1675. (rukopis), 1740. (tiskano)
|latinica
|-
|[[Juraj Mulih]]<ref>{{Citiranje weba|title=Mulih, Juraj {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42350|access-date=2023-11-09|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>
|''Regule dvorjanstva''
''Abecevica''
''Posel apoštolski''
''Škola Kristuševa''
''Nebeska hrana''
''Duhovna pisanica''
|
|1742. – 1754.
|
|-
|[[Tituš Brezovački]]
|''Sv. Aleksi''
''Matijaš Grabancijaš dijak''
''Diogeneš ili sluga dveh zgubljeneh bratov''<ref>{{Citiranje weba|title=Brezovački, Tito ili Tituš {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/13562/|access-date=2023-11-09|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref>
|Zagreb
|1804. – 1823.
|
|}

[[Datoteka:Croatian_dialects.PNG|thumb|right|250px|Prostiranje kajkavskog narječja u Republici Hrvatskoj]]

=== Primjeri ===
{{Citat5|<poem>
Došlo na me pismo,
Vu gizdavi Prelog,
Preločkomu sodcu,
Kaj moram iti, Junake loviti,
V Čakovec dognati.
<small>(Međimurska narodna pjesma, [[18. stoljeće|18. st.]]<ref>Lápos Haller Jenő: Gyakorlati muraközi nyelvtan, Muraközi Katolikus Könyvnyomda, Csáktornya 1942.</ref>)</small>
</poem>|}}

{{Citat5|<poem>
V suncu je celo dvorišće,
v senci šuma spi.
Koga moje srce išće,
toga jošće ni.
Ne bojiš se ti kmice,
znaš sim pute vse.
Skoro buš mi dragal lice,
mam buš tu, kaj ne?
Težko bu ti, znam oditi,
pak bu taki dan.
- Zakaj mora pri nas ziti
sunce tak zaran?!
<small>([[Dragutin Domjanić]])</small>
</poem>|}}

== U novim medijima ==
[[Datoteka:Ciguli Miguli 1952 HDA 373933.jpg|mini|Plakat filma ''Ciguli miguli'' (1952.)]]
Najranija upotreba kajkavskog narječja u filmu bila je u filmu [[Ciguli Miguli (1952.)|''Ciguli miguli'']] iz 1952. godine.<ref name="JVD">[[Jelena Vlašić Duić]], ''U Abesiniju za fonetičara: Govor u hrvatskome filmu'', FF Press, Hrvatski filmski savez, 2013.</ref>

Kronološki popis filmova i serija u kojima se koristi kajkavsko narječje:

{{proširi popis}}
* [[Ciguli Miguli (1952.)|''Ciguli miguli'']], 1952.
* [[Koncert (1954.)|''Koncert'']], 1954.
* [[Svoga tela gospodar (1957.)|''Svoga tela gospodar'']], 1957.
* [[Breza (1967.)|''Breza'']], 1967.
* [[Tko pjeva zlo ne misli (1970.)|''Tko pjeva zlo ne misli'']], 1970.
* [[Mejaši (serija)|''Mejaši'' (serija)]], 1970.
* [[Razmeđa (1973.)|''Razmeđa'']], 1973.
* [[Gruntovčani|''Gruntovčani'' (serija)]], 1975.
* [[Blagajnica hoće ići na more (2000.)|''Blagajnica hoće ići na more'']], 2000.
* [[Metastaze (2009.)|''Metastaze'']], 2009.

== Povezani članci ==
* [[hrvatski jezik]]
* [[kajkavski književni jezik]]
* [[čakavsko narječje]]
* [[zapadnoštokavsko narječje]]
* [[štokavsko narječje]]
* [[južnoslavenski jezici]]
* [[slavenski jezici]]
* [[indoeuropski jezici]]
* [[Hrvatsko zagorje]]
* [[Turopolje]]
* [[Međimurje]]
* [[Podravina]]
* [[Prigorje]]
* [[Moslavina]]

==Izvori==
{{izvori}}

=== Iz Wikizvora ===
* [http://hr.wikisource.org/wiki/Narodna_enciklopedija_srpsko-hrvatsko-slovenačka/Kajkavski_dijalekt Aleksandar Belić: ''Kajkavski dijalekt''] ''Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka'', Zagreb, [1926]-1929.

=== Literatura ===
* [[Aleksandar Belić]]: Kajkavsko narječje, u: Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, Zagreb, knjiga 2, 1927.
* [[Stjepan Ivšić]]: Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU 48, Zagreb, 1936.
* [[Antun Šojat (jezikoslovac)|Antun Šojat]]: ''Kratki navuk jezičnice horvatske'' (Jezik stare kajkavske književnosti). Kaj 1969: 3-4, 5, 7-8, 10, 12; Kaj 1970: 2, 3-4, 10; Kaj 1971: 10, 11. Kajkavsko spravišče, Zagreb 1969-1971.
* JAZU / [[HAZU]]; [[IHJJ]]: ''Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika'' (A – seļanec), I – XIV. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1984-2017.
* [[Dalibor Brozović]], [[Pavle Ivić]]: Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1988.
* [[Mijo Lončarić]]: Kaj jučer i danas : ogledi o dijalektologiji i hrvatskoj kajkavštini (s kartom narječja i bibliografijom). Čakovec : Zrinski 1990.
* [[Mijo Lončarić]]: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb 1996.
* [[Mijo Lončarić]]: ''Kajkaviana & alia'', Ogledi o kajkavskim i drugim hrvatskim govorima.  Čakovec, Zagreb: Zrinski, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2005.
* [[Ranko Matasović]]: Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika, Matica hrvatska, 2008.
* [[Iva Lukežić]]: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012.

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = Kategorija:Kajkavština
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Hrvatska dijalektologija}}
[[Kategorija:Kajkavsko narječje]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]]
Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:
Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Citat5 (uredi)
Predložak:Citiranje weba (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Dijalekti kajkavskog narječja (uredi)
Predložak:Ed1 (uredi)
Predložak:Glavni (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Hrvatska dijalektologija (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Kajkavsko narječje (uredi)
Predložak:Navbox subgroup (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Proširi popis (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:WProjekti (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:· (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Citation/CS1 (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/COinS (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Configuration (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Date validation (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Utilities (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Format link (uredi)
Modul:Hatnote (uredi)
Modul:Hatnote/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote list (uredi)
Modul:Labelled list hatnote (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)
Vrati se na Kajkavsko narječje.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narječje"