Vidi kôd stranice Jakov II., kralj Engleske

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.
Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.
{{otheruses2|[[Jakov II.]]}}
{{Monarh
| ime                  = Jakov II. i VII.<br>''James II and VII''
| slika                = [[Datoteka:King James II by Sir Godfrey Kneller, Bt.jpg|250px]]
| opis                 = 
| titula               =[[kralj]] [[Kraljevina Engleska|Engleske]], [[Kraljevina Škotska|Škotske]] i [[Irsko Kraljevstvo|Irske]]
| vladavina            = 8. veljače 1685. - 11. prosinca 1688.
| krunidba             = 23. travnja 1685.
| prethodnik           = [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]]
| nasljednik           = [[Vilim III. Oranski|Vilim III.]] i [[Marija II., kraljica Engleske|Marija II.]]
| regent               =
| titula1              =
| vladavina1           = 
| krunidba1            = 
| prethodnik1          = 
| nasljednik1          =
| regent1              =
| titula2              = 
| vladavina2           = 
| krunidba2            = 
| prethodnik2          = 
| nasljednik2          = 
| regent2              =
| titula3              =
| vladavina3           = 
| krunidba3            = 
| prethodnik3          = 
| nasljednik3          =
| regent3              =
| titula4              =
| vladavina4           = 
| krunidba4            = 
| prethodnik4          = 
| nasljednik4          =
| regent4              =
| nasljeđe             = 
| supruga              = [[Anne Hyde]]<br>[[Marija Modenska]]
| supruge              = 
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = [[Marija II., kraljica Engleske|Marija II.]]<br>[[Ana, kraljica Velike Britanije|Ana]]<br>[[Jakov Franjo Edvard Stuart]]<br>[[Luiza Marija Tereza Stuart]]<br>[[Henrietta FitzJames]]<br>[[James FitzJames, 1. vojvoda od Berwicka|Jakov FitzJames]]<br>[[Henrik FitzJames]]
| puno ime             = 
| postumno ime        = 
| dinastija            = [[Stuarti|Stuart]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I.]]
| majka                = [[Henrietta Marija Francuska]]<br>
| datum rođenja        = 14. listopada 1633.
| datum smrti          = 16. rujna 1701.
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        =
| potpis               =
| zanimanje            =
| vjera                =[[Katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]
}}
'''Jakov II. i VII.''' (Palača St. James, [[14. listopada]] [[1633.]] – Dvorac Saint-Germain-en-Laye, [[Francuska]], [[16. rujna]] [[1701.]]). Bio je kralj [[Engleska|Engleske]] i kralj [[Irska|Irske]] kao '''Jakov II.''', i kralj [[Škotska|Škotske]] kao '''Jakov VII.''' nakon smrti svog starijeg brata, [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]], [[6. veljače]] [[1685.]],  te vojvoda [[Normandija|Normandije]].

Bio je posljednji [[Katolicizam|katolik]] na prijestolju Engleske, Škotske i Irske. Nakon nekih svojih postupaka i apsolutističkog načina vladavine svrgnut je s vlasti u [[Slavna revolucija|''Slavnoj revoluciji'']] kojom krunu nije preuzeo njegov sin [[James Francis Edward Stuart]], nego njegova kći [[Marija II., kraljica Engleske|Marija]] zajedno sa svojim mužem [[Vilim III. Oranski|Vilimom III. Oranskim]] koji su [[1689.]] postali suvladari.

Nakon što je svrgnut Jakov se pokušao još jednom, vojnim putem, vratiti na prijestolje iskrcavši se u [[Irska|Irskoj]] [[1689.]], no već u ljeto [[1690.]] biva poražen i vraća se u [[Francuska|Francusku]] gdje do kraja života živi pod zaštitom francuskog kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]]

== Rođenje, mladost i razdoblje do vladavine ==
Jakov je bio mlađi sina kralja [[Karlo I., kralj Engleske|Karla I.]] i i njegove supruge Henriette, kćerke francuskog kralja [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrika IV.]] i [[Marija de Medici|Marije de Medici]]. Rodio se u palači St. James [[14. listopada]] [[1633.]] [[1644.]] dobio je titulu vojvode od Yorka. 

Tijekom građanskog rata u [[Engleska|Engleskoj]] ostao je u [[Oxford]]u zajedno s ocem i starijim bratom. Kada je [[Oxford]] pao u ruke parlamentarnim snagama [[1646.]] godine, bio je jedno vrijeme zatočen u palači u kojoj je i rođen ali je maskiran uspio pobjeći [[1648.]] i skloniti se u [[Haag]] kod svoga brata [[Karlo II., kralj Engleske|Karla]].  

Za vrijeme prognaništva u [[Francuska|Francuskoj]] Jakov je stupio u francusku vojnu službu, a [[1656.]] godine, kada je njegov brat [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]] ušao u savez sa [[Španjolska|Španjolskom]] Jakov je stupio u španjolsku vojnu službu.
  
=== Restauracija monarhije === 
[[1660.]], nakon smrti [[Oliver Cromwell|Olivera Cromwella]] i događaja koji su uslijedili povratkom njegova brata [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] na vlast, Jakov je postao ''pretpostavljeni nasljednik'' (''heir presumptive''), no u tome trenutku se činilo malo vjerojatnim da će on naslijediti krunu. U rujnu [[1660.]] g. vjenčao se na Lady Anne Hyde, kćeri [[Karlo II., kralj Engleske|Karlovog]] glavnog ministra.  

Tijekom [[Drugi englesko-nizozemski rat|drugog]] ([[1665.]] – [[1667.]]) i [[Treći englesko-nizozemski rat|trećeg]] ([[1672.]] – [[1674.]]) rata s [[Nizozemska|Nizozemskom]] Jakov je bio imenovan ''visokim admiralom'' i zapovijedao je [[Britanska kraljevska ratna mornarica|kraljevskom mornaricom]]. Nakon borbi s Nizozemcima na [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkom]] kontinentu, grad New Amsterdam preimenovali su njemu u čast kao vojvodi od Yorka, u [[New York]]. Jakov je predvodio i [[Kraljevska afrička kompanija|Kraljevsku afričku kompaniju]] koja je imala udjela u [[Robovlasništvo|trgovini robljem]].  

== Katolička vjera ==
Jakov je postao [[Katolicizam|katolik]] [[1668.]] ili [[1669.]] godine, ali je jedno vrijeme to držao u tajnosti. No tu svoju tajnu nije mogao dugo zadržati pa je prodrla u javnost. Kako Jakovljev brat [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]] nije imao djece sve izglednijom se činila mogućnost da će ga naslijediti baš Jakov. Jakovljev brat [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo]] je u nastaloj situaciji zapovijedio da Jakovljevu djecu treba odgajati kao [[Protestantizam|protestante]]. No ipak se godine [[1673.]] nije suprotstavljao Jakovljevu braku s [[Katolicizam|katolkinjom]] [[Marija Modenska|Marijom od Modene]] jer je Jakov u međuvremenu zbog smrti prve supruge Anne [[1671.]] godine postao udovac. Taj brak je još više produbio sumnje u Jakova jer se smatralo da je [[Marija Modenska|Marija]] [[Papa|papina]] agentica. 

[[1677.]] godine, u namjeri da odobrovolji protestantske pristalice Jakov je vjenčao svoju kćer [[Marija II., kraljica Engleske|Mariju]] za protestanta i svog nećaka (sestrinog sina) [[Vilim III. Oranski|Vilima III. Oranskog]]. Unatoč toj koncesiji protestantima, strah od mogućeg katoličkog vladara je i dalje ostao vrlo jak. Godine [[1678.]] izbila je antikatolička histerija kojoj je povodom bila objava stanovitog i neprovjerenog {{Nedostaje izvor}} popisa zavjerenika koji su htjeli ubiti [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] da bi za kralja postavili Jakova. Posljedica je bila smaknuće nekolicine nevinih {{Nedostaje izvor}} ljudi kako bi se primirila javnost.

Godine [[1679.]] Parlament se počeo vrlo žestoko suprotstavljati mogućnosti da [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] naslijedi Jakov. Jedan od zastupnika, Anthony Ashley Cooper, grof od Shaftesburyja, predložio je zakon kojim bi se Jakova isključilo kao nasljednika krune, a u nasljednu liniju uključi [[James Scott, vojvoda od Monmoutha]], izvanbračni sin [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] s Lucy Walter. Torijevci (konzervativci) bili su protiv isključenja, a vigovci (liberali) za isključenje. Bojeći se da ovaj zakon ne bi prošao u parlamentu [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]] je u prosincu [[1679.]] raspustio parlament. I sljedeća dva parlamenta (jedan iz [[1680.]] i drugi iz [[1681.]]) su također bili raspušteni iz istih razloga. Zbog svega je [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]] [[1680.]] godine morao Jakova udaljiti iz Engleske pa ga je imenovao visokim kraljevskim predstavnikom u [[Škotska|Škotskoj]] pa je Jakov preselio u [[Edinburgh]].

Zbog [[Karlo II., kralj Engleske|Karlovog]] sukoba s parlamentom oko mogućeg Jakovljevog nasljeđivanja krune, neke [[Protestantizam|protestantske]] pristalice su [[1683.]] skovale urotu kojoj je bio cilj ubojstvo [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] i Jakova. Zavjera nije uspjela a urotnici su optuženi za veleizdaju i smaknuti. Jakov se [[1684.]] godine vratio u [[London]] ponovno se aktiviravši kao kraljevski visoki admiral.

== Vladavina ==
Jakovljev brat [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]] umro je bez zakonitog potomstva [[6. veljače]] [[1685.]] godine preobrativši se na samrtnoj postelji na [[Katolicizam|katoličanstvo]]. Jakov ga je naslijedio pod imenom Jakov II., a za kralja je okrunjen u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]] [[23. travnja]] [[1685.]] godine.

U samom početku vladavine Jakov nije naišao na veliku opoziciju, a novi parlament koji se okupio u svibnju [[1685.]] bio je prilično naklonjen Jakovu, te je Jakov čak s parlamentom postigao sporazum oko povećanja svojih prihoda. Ubrzo, već [[20. lipnja]] [[1685.]] Jakov se suočio s velikim izazovom. [[James Scott, vojvoda od Monmoutha]], izvanbračni sin [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] s Lucy Walter digao je ustanak s ciljem svrgavanja Jakova ali je ubrzo poražen u bitci kod Sedgemoora, Jakov se s ustanicima brutalno obračunao a vođa ustanka, Jakovljev nećak, James Scott je utamničen u [[Londonski Tower|londonskoj tamnici Tower]] i pogubljen.<ref>[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61943 enciklopedija.hr - Tower - "''Ondje su bili zatvoreni i smaknuti Th. More (1535), žene Henrika VIII. Anne Boleyn (1536) i Catherine Howard (1542), lady Jane Grey, u srpnju 1553. nekoliko dana neokrunjena kraljica (1554), Robert Devereux, grof (earl) od Essexa (1601), James Scott, vojvoda od Monmoutha (1685).''"], pristupljeno 29. lipnja 20016.</ref> Da bi se zaštitio od novih ustanaka Jakov je organizirao veliku stajaću vojsku na čije čelo je postavio zapovjednike [[Katolicizam|katolike]] zbog čega je ubrzo došao u sukob s parlamentom čije je zasijedanje bilo u studenom [[1685.]] odgođeno i nije se više dogodilo za vrijeme kratke Jakovljeve vladavine.

[[Datoteka:James2coin.jpg|mini|300px|Kovanica s likom Jakova II. iz 1686.]]
[[1686.]] godine nove vjerske napetosti izazvalo je nekoliko kontroverznih Jakovljevih odluka. Prva je bila odluka koja je [[Katolicizam|katolicima]] omogućavala rad u najvišim kraljevim uredima, a koja odluka je ubrzo i provedena. Sljedeći postupak koji je iritirao [[Protestantizam|protestante]] bio je prijem u dvor prvog papinskog nuncija od doba [[Marija I. Krvava|Marije I.]] Nadalje, Jakov je kao svog vjerskog ispovjednika doveo [[Isusovci|isusovca]], oca Edvarda Petra, a naročit izazov protestantima bila je suspenzija nekoliko [[Engleska crkva|anglikanaca]] iz Jakovljevog političkog ureda čime je bila izgubljena politička podrška sa samog početka vladavine.  

''Deklaracijom o oprostu'' (''Declaration of Indulgence'') i ''Deklaracijom o slobodi savjesti'' (''Declaration for Liberty of Conscience'') iz [[1687.]] Jakov je stavio izvan snage zakone kojima su se kažnjavali katolici i protestanti koji su se preobratili na drugu vjeru. Te deklaracije uz još neke političke poteze kojim se u prvi plan guraju katolici pregrijalo je političku scenu i izazvalo protestantski protuodgovor.

== Slavna revolucija i kraj vladavine ==
U travnju [[1688.]] Jakov je izdao zapovjed da se ''Deklaracija o oprostu'' ima od strane anglikanskih svećenika pročitati u crkvama. To je izazvalo reakciju canterburyjskog nadbiskupa i šest drugih biskupa koji su se Jakovu obratili sa zahtjevom za preispitivanje kraljevske vjerske politike, zbog čega su bili uhićeni pod optužbom klevete. Opću uzbunu u protestantskim redovima izazvalo je rođenje Jakovljevog sina Jakova Franje Edvarda u lipnju [[1688.]], mogućeg katoličkog nasljednika [[Engleska|engleske]] krune. U strahu od katoličke dinastije nekoliko utjecajnih protestanata stupilo je u kontakt i počelo pregovorati s Jakovljevim zetom i protestantom [[Vilim III. Oranski|Vilimom III. Oranskim]] od kojeg su zahtijevali vojnu intervenciju protiv Jakova.   

Do rujna [[1688.]] [[Vilim III. Oranski|Vilim]] se odlučio na intervenciju. Jakov je odbio pomoć [[Francuska|francuskog]] kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] bojeći se reakcije naroda, te smatrajući da će se moći oduprijeti intervenciji s vlastitom vojskom. Kada se [[Vilim III. Oranski|Vilim]] [[5. studenog]] [[1688.]] iskrcao u [[Engleska|Engleskoj]] svi zapovjednici engleske vojske koji su bili protestanti prešli su na [[Vilim III. Oranski|Vilimovu]] stranu. Čak je i Jakovljeva kći [[Ana, kraljica Velike Britanije|Ana]] napustila dvor. 

[[11. prosinca]] Vilim je s vojskom ušao u [[London]] a Jakov se pokušao spasiti skokom u rijeku [[Temza|Temzu]] ali je ubrzo uhvaćen. Ne želeći od Jakova napraviti mučenika [[Vilim III. Oranski|Vilim]] ga je [[23. prosinca]] pustio da pobjegne u [[Francuska|Francusku]] gdje ga je [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] primio velikodušno davši mu palaču i visoku mirovinu.  

[[Datoteka:James_II_statue_1.jpg|mini|desno|200px|Kip Jakova II. na [[Trafalgar Square]]u u [[London]]u podignut 1686.''']]  
[[Vilim III. Oranski|Vilim]] je ubrzo sazvao (na neregularan način) parlament koji je [[12. veljače]] [[1689.]] proglasio da je Jakov, pobjegavši iz [[Engleska|Engleske]] u stvari abdicirao i proglasio je prijestolje upražnjenim, a nije ga, po normalnom slijedu nasljeđivanja ponudio Jakovljevu sinu, nego njegovoj kćeri [[Marija II., kraljica Engleske|Mariji]]. [[Marija II., kraljica Engleske|Marija]] je proglašena kraljicom, a utvrđeno je da će vladati zajedno s mužem [[Vilim III. Oranski|Vilimom III. Oranskim]] kao [[Marija II., kraljica Engleske|Marija II.]] Parlament je sve to ozakonio posebnim zakonom (''Bill of Rights''). Istim zakonom Jakov je optužen za zlouporabe za vrijeme svoje vladavine te su stavljeni izvan snage zakoni kojima su bila ukinuta ograničenja za [[Katolicizam|katolike]]. Također je utvrđeno da niti jedan katolik više neće moći naslijediti englesko prijestolje, a propisana je i linija nasljeđivanja engleske krune prema kojoj bi krunu trebali naslijediti potomci [[Vilim III. Oranski|Vilima III.]] i [[Marija II., kraljica Engleske|Marije II.]], a ako oni ne budu imali potomaka onda će krunu naslijediti Jakovljeva mlađa kći [[Ana, kraljica Velike Britanije|Ana]] i njezini potomci.

== Život nakon vladavine i smrt == 
Uz pomoć [[Francuska|francuske]] vojske Jakov se u ožujku [[1689.]] iskrcao u [[Irska|Irsku]]. Irski parlament nije u svojim odlukama slijedio odluke engleskog parlamenta nego je proglasio da Jakov ostaje kralj te proglasio važećim sve propise koji se tiču vjerskih sloboda za [[Katolicizam|katolike]]. Međutim [[Vilim III. Oranski]] pokrenuo je vojsku kojom je [[1. srpnja]] [[1690.]] u bici kod Boynea porazio Jakova koji se tom prilikom pokazao kukavicom.

Nakon poraza Jakov je živio u [[Francuska|Francuskoj]] u kraljevskom dvorcu Saint-Germain-en-Laye. Još je jednom, pokušavši sa zavjerom protiv [[Vilim III. Oranski|Vilima III.]] [[1696.]] godine, pokušao doći na vlast. Zavjera nije uspjela. [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV]] je Jakovu ponudio krunu [[Poljska|poljskog]] kralja no ta inicijativa nije se ostvarila.  Svoje zadnje godine života Jakov je proveo povučeno i pokajnički. Umro je od moždanog udara [[1701.]] godine u dvorcu Saint-Germain-en-Laye. Pokopan je u [[Pariz]]u u kapeli svetog Edmunda u crkvi engleskih [[Benediktinci|benediktinaca]] u ulici St. Jacques. Tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] njegov grob je oskrnavljen a Jakovljevi ostaci izgubljeni.

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II., kralj Engleske]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis engleskih i britanskih vladara|Kralj Engleske]]
|nasljednik = [[Marija II., kraljica Engleske|Marija II.]] i [[Vilim III. Oranski| Vilim III. Oranski ]]
}}

==Izvori==
{{Izvori}}

{{Engleski vladari}} 
{{Britanski vladari}}
[[Kategorija:Engleski kraljevi]]
[[Kategorija:Škotski vladari]]
[[Kategorija:Irski vladari]]
[[Kategorija:Stuarti]]
Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:
Predložak:Both (uredi)
Predložak:Britanski vladari (uredi)
Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Drugo značenje2 (uredi)
Predložak:Engleski vladari (uredi)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Infookvir monarh (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Monarh (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Nedostaje izvor (uredi)
Predložak:Otheruses2 (uredi)
Predložak:Redoslijed (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Vrati se na Jakov II., kralj Engleske.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Jakov_II.,_kralj_Engleske"