Vidi kôd stranice Fran Lhotka

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

{{Skladatelj
|ime=Fran Lhotka
|opis_slike=
|puno_ime=František Lhotka
|slika=Fran Lhotka.jpg
|datum_rođenja=[[25. prosinca]] [[1883.]]
|mjesto_rođenja=[[Mlada Vožice]], [[Češka]]
|datum_smrti=[[26. siječnja]] [[1962.]]
|mjesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|djela=''[[Minka i more]]''<br>''[[Đavo u selu]]''<br>''[[Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi]]''
|period=
|utjecaj=
|suradnici=
|nagrade=
|}}
[[Datoteka:Fran Lhotka Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|260px|Detalj s nadgrobne ploče Frana Lhotke na [[Mirogoj]]u]]
'''Fran Lhotka''' ([[Mladá Vožice]], [[25. prosinca]] [[1883.]] – [[Zagreb]], [[26. siječnja]] [[1962.]]), [[hrvat]]ski [[skladatelj]] i [[dirigent]] i [[glazba|glazbeni]] [[pedagog]] [[Česi u Hrvatskoj|češkog]] podrijetla. Kao nastavnik [[Harmonija (glazba)|harmonije]] odgojio je gotovo sve hrvatske suvremene skladatelje. Skladao je orkestralna, scenska, komorna i klavirska djela, [[filmska glazba|glazbu za filmove]] te zborove i pjesme. [[Skladba|Skladbe]] su mu formalno jednostavno i pregledno građene, ritamski bogate i pune velikih zvučnih kontrasta. [[Melodija|Melodika]] mu se oslanja na [[hrvat]]ski [[folklor]], koji je motivski spretno razrađen. Po njemu nazvana i Glazbena škola u [[Sisak|Sisku]] njemu u čast nosi njegovo ime. Hrvatski skladatelj [[Ivo Lhotka-Kalinski]] je sin, a violončelist [[Bojan Lhotka]] unuk Frana Lhotke.

== Životopis ==
Fran Lhotka je od 1899. studirao na [[Konzervatorij]]u u [[Prag]]u kompoziciju i [[Rog (glazbalo)|rog]] kod [[Karel Stecker|Karela Steckera]], [[Josef Klička|Josefa Kličke]] i [[Antonín Dvořák|Antonína Dvořáka]]; diplomirao je 1905. Godine 1908. djelovao je kao [[nastavnik]] u Glazbenoj školi u Jekaterinoslavu ([[Dnjipro (grad)|Dnjipru]]) Godine 1909. dolazi u Zagreb gdje biva angažiran kao kornist i [[korepetitor]] opernog ansambla [[HNK u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta]]. Od 1910. bio je nastavnik u školi [[HGZ|Hrvatskoga glazbenog zavoda]], od 1922. do 1962. [[profesor]] na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] (od 1941. do 1945. umirovljen) te njezin [[rektor]] (od 1923. do 1940. i 1948. do 1952.). Ravnao studentskim orkestrom i zborom Akademije, od 1913. do 1921. Hrvatskim pjevačkim društvom »Lisinski« te od 1923. do 1929. Društvenim orkestrom HGZ-a. Skladati je počeo nadovezujući se na tradiciju čeških romantičara; dolaskom u [[RH|Hrvatsku]] priključio se novonacionalnomu smjeru, prihvativši obilježja glazbenoga folklora te novije skladateljske tehnike, a dijelom i elemente ekspresionističkoga izraza. Zarana je očitovao sklonost za glazbenoscenska djela, napose smisao za spajanje glazbe s [[Ples|plesnom ritmikom i pokretima]]. U zagrebačkom su mu kazalištu izvedene 1909. »scenska bajka« s pjevanjem i plesom ''Zlatokosi kraljević'' (tekst [[Milan Ogrizović]]), 1918. [[opera]] ''Minka'', a 1920. opera ''More'', »glazbena vizija« na [[libreto]] [[Milutin Cihlar Nehajev|Milutina Cihlara Nehajeva]] i stihove [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], u kojoj je glazbena građa zasnovana na hrvatskim folklornim elementima. Godine 1935., surađujući s autorima libreta, baletnim umjetnicima [[Pia Mlakar|Pijom]] i [[Pino Mlakar|Pinom Mlakarom]], glazbu kraćega [[balet]]a ''Đavo i njegov šegrt'' (praizvedba 1931. u zagrebačkom HNK, libreto [[Zlatko Grgošević]]) ugradio je u svoje najpoznatije djelo, balet ''[[Đavo u selu]]'' (praizveden 1935. u züriškom Državnom kazalištu i 1937. u zagrebačkom HNK), te ostvario jedinstven primjer scenske moderne u nas. Predstavljajući glavne likove znakovitim glazbenim motivima te suprotstavljajući lirske i dramatske prizore, u njemu je za svaku situaciju pronašao prikladno rješenje: majstorska stilizacija narodnih napjeva i bogatstvo ritmike povezani su jedinstvenim harmonijskim tkivom i znalačkom [[orkestracija|orkestracijom]] u umjetnički zaokruženu cjelinu. Izvođen na mnogim domaćim i svjetskim pozornicama, ''Đavo u selu'' stekao je trajnu popularnost, postavši uz operu ''[[Ero s onoga svijeta]]'' [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]] najpopularnijim glazbenoscenskim ostvarenjem novonacionalnoga smjera u [[Hrvatska glazba|hrvatskoj glazbi]]. U orkestralnim i komornim skladbama Lhotka se pridržava klasičnih oblika te stvara jezgrovitu, ritmički čvrstu tematiku i bogatu harmonijsku građu, ali uvijek ostaje u okvirima [[tonalitet]]nosti, uza znalački izvedenu instrumentaciju. Zborske skladbe, ponajviše za muški zbor, izvorno su skladane u narodnom duhu ili su obradbe pučkih napjeva. Skladao je glazbu za [[igrani film|igrane filmove]] ''Živjet će ovaj narod'' (N. Popović, 1947.), ''Major Bauk'' (Popović, 1951.) i ''[[Svoga tela gospodar (1957.)|Svoga tela gospodar]]'' ([[Fedor Hanžeković|F. Hanžeković]], 1957.) te dokumentarne ''Cement'' (s M. Ciprom, I. Tomulić, 1947.), ''Na novom putu'' ([[Krešo Golik|K. Golik]], 1948.), ''Jugoslavenski Jadran'' (M. Katić, 1950.) i (Dubrovnik, Katić, 1952.). Instrumentirao je skladbe drugih hrvatskih skladatelja. Kao dirigent orkestra Muzičke akademije (od 1922. do 1941.) odgojio je »sve naše istaknute instrumentaliste« ([[Slavko Zlatić|S. Zlatić]]), a kao [[zborovođa]] uzdignuo HPD »Lisinski« u najbolji hrvatski zbor onoga doba. Autor je udžbenika "Dirigiranje" (Zagreb 1931., 1981.) i "Osnovi homofonog sloga", 1–2 (Zagreb 1934; Harmonija, 1948., više izd. do 1986.). Djela su mu tiskana i u zagrebačkim izdanjima "Album popjevaka hrvatskih suvremenih skladatelja" (1943.), "Zbirka muških zborova" (1952.), "Zborovi" (1956.), "Album zborova" (1957.) i "Hrvatska popijevka od B. Berse do Z. Grgoševića", 4 (1985.) te snimljena na kasete ''Lijepa naša'' (Orfej, 1990.) i ''Pizzicato'' (Zg Zoe Music, 1997.), [[Jugoton]]ove [[LP]] [[gramofonska ploča|ploče]] ''Antologija hrvatske glazbe'', 5 (1973.), ''Đavo u selu'' (1983.) i ''Marijana Radev'' (1991.), [[CD]] ''Hrvatska komorna glazba 20. st.'', Zagrebački puhački trio (oba [[Croatia Records]], 1992.), ''Antologija hrvatske glazbe za rog'' ([[Hrvatsko društvo skladatelja]] i [[Muzički biennale Zagreb]], 1997.) i ''Minijature za rog'' ([[Cantus Records|Cantus]], 2010.). U fonoteci [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]] sačuvano je 97 snimka njegovih djela. Napisima o svojim radovima surađivao je u časopisima ''Muzika'' (1928.), ''[[Jutarnji list (Zagreb, 1912.)|Jutarnji list]]'' (1932.), ''Muzički glasnik'' (1932.), ''Kulisa'' (1937.), ''[[Novo doba (Split)|Novo doba]]'' (1938.) i ''Novosti'' (1938.). Radom i svestranošću svrstao se među vodeće osobnosti hrvatske glazbene kulture 20. stoljeća. Veći dio njegove ostavštine pohranjen je u [[NSK|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] i [[HDA|Hrvatskom državnom arhivu]] u Zagrebu.

Zaslugom [[Vlatka Banek|Vlatke Banek]] 1987. je u zagrebačkom naselju [[Prečko]]m postavljeno poprsje u njegovoj ulici.<ref name="hcdzg">[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan54.htm Hrvatsko-češko društvo Zagreb] Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
{{slobodna uporaba|1=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11774|2=Hrvatskog biografskog leksikona|3=hbl.lzmk.hr/}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36322 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Lhotka, Fran] (životopis)
*[http://proleksis.lzmk.hr/34518/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Lhotka, Fran] (životopis)
*[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133001181 HDS ZAMP – Fran Lhotka] (popis djela)
*[http://www.discogs.com/artist/2219474-Fran-Lhotka Discogs.com – Fran Lhotka] (diskografija)
*[http://www.imdb.com/name/nm0508311/ IMDb.com – Fran Lhotka]   


{{GLAVNIRASPORED:Lhotka, Fran}}
[[Kategorija: Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija: Hrvatski dirigenti]]
[[Kategorija:Česi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija: Klasični skladatelji 20. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski zborovođe]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Both (uredi)
Predložak:Infookvir skladatelj (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Skladatelj (uredi)
Predložak:Slobodna uporaba (uredi)
Modul:OTRS dopusnica (uredi)
Modul:String (uredi)
Modul:VRTS dopusnica (uredi)

Vrati se na Fran Lhotka.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Fran_Lhotka"