Vidi kôd stranice Duh (zagrebački biskup)

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

{{drugo značenje2|[[Duh (razdvojba)]]}}

{{Infookvir biskup
| ime_biskupa           = Duh
| slika                 = Slika biskupa Duha.JPG
| slika_širina          = 200px
| slika_opis            = ''Biskup Duh predaje krunu kralju Ladislavu'',<br> oltarna slika [[Bernardo Bobić|Bernarda Bobića]] iz 17. stoljeća.
| datum_rođenja         =
| mjesto_rođenja        =
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| svećenik              =
| biskup                =
| nacionalnost          = [[Čeh]] ili [[Slovak]]
| titula                = [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački biskup]]
| služba                = 
| prethodne_službe      =
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb                   =
| geslo                 =
}}
'''Biskup Duh''' prvi je [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački biskup]], kojega je na tu dužnost oko [[1094.]] imenovao utemeljitelj biskupije, ugarski kralj [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|Ladislav I.]] Po narodnosti je bio [[Čeh]], dok neki tvrde da je bio [[Slovak]].<ref>[http://www.cesi-zagreb.hr/Aktualnosti-hr-duh.asp Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba/Rada české menšiny města Záhřebu] Vlatka Banek: Nova knjiga o biskupu Duhu, U Zagrebu, 2006. godine</ref> Nisu poznate godine i mjesto rođenja i smrti, no vjerojatno nije dugo bio zagrebačkim biskupom jer se za njegova nasljednika [[Bartolomej, zagrebački biskup|Bartolomeja]] kaže da je biskupovao još za [[život]]a [[kralj]]a Ladislava, koji je umro [[1095.]] godine. Duh je za biskupa najvjerojatnije posvećen u ugarskom crkvenom središtu Ostrogonu jer je zagrebačka biskupija bila podređena ostrogonskoj metropoliji. Biskupa Duha [[Česi u Hrvatskoj|zagrebački Česi]] redovito ističu kao prvog poznatog Čeha u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj i uobičajeno se kaže da s biskupom Duhom počinju neprekinute hrvatsko-češke veze.

== Osnutak Zagrebačke biskupije ==

[[Zagrebačka biskupija]] osnovana je nakon [[1090.]], a uobičajenom godinom osnutka smatra se [[1094.]], tako da je i 900. godišnjica biskupije proslavljena [[1994.]] O samom osnutku ima vrlo malo povijesnih podataka, a nije sačuvana niti povelja o osnutku biskupije, već o tome događaju govori ''Felicijanova povelja'' iz [[1134.]] U njoj doznajemo da se prvi zagrebački biskup zvao Duh i da je po narodnosti bio [[Čeh]]. Citat iz Povelje glasi: "Da, dakle, pouči neznanje toga puka, (kralj Ladislav) pronašao je prikladnoga Čeha, muža časna života koji se zvao Duh. Njega je po svojem kapelanu Fanciki postavio pastirom iste [[crkva|Crkve]], a ovaj je izabrao za njezine djelatnike [[čovjek|ljude]] iz Šomođske i Zaladske županije".<ref> Marijan Lipovac: Biskup Duh, Hrvatsko-češko društvo i Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba, Zagreb, 2006., str. 15</ref> Ta rečenica je ujedno sve što [[povijest|povijesni]] izvori govore o prvom [[zagreb]]ačkom [[biskup]]u Duhu: utemeljitelj biskupije ugarski kralj Ladislav postavio je Čeha Duha, koji se odlikovao sposobnošću i časnim [[život]]om, za prvog pastira zagrebačke crkve, a u službu ga je uveo kraljev dvorski kapelan Fancika (spominje se i kao Francika). Iz daljnjeg teksta povelje saznajemo da je Ladislav novoj biskupiji darovao posjed [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravu kraj Čazme]], zajedno sa stanovništvom, [[Zemlja|zemljom]] i [[šuma|šumom]]. Duha je u posjed uveo drugi dvorski kapelan koji se zvao Kupan. Ladislav je novoj biskupiji darovao i ribnjake ispod [[katedrala|katedrale]] (današnji park Ribnjak), te na [[Medvednica|Medvednici]] jednu šumu i svetošimunski posjed, što nam potvrđuju neke kasnije isprave.

Razlog zbog čega je za biskupa nove biskupije na [[Hrvatska|hrvatskom]] području ugarski kralj postavio upravo Čeha najvjerojatnije je to što se on zbog sličnosti [[jezik]]a mogao sporazumijevati s domaćim stanovništvom, među kojim je bilo teško naći osobu pogodnu za biskupa jer je duhovni život zbog nepovoljnih [[rat]]nih okolnosti po svemu sudeći bio zamro.

== Podrijetlo biskupa Duha ==

O podrijetlu [[biskup]]a Duha postoji više teza, no sigurno je da je bio [[Češka|češke]] narodnosti, jer se to izričito navodi u Felicijanovoj povelji, dok za tezu da je bio [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovak]] nema nikakvih potvrda u povijesnim izvorima. Smatra se i da je bio [[Benediktinci|benediktinac]], za što, međutim, također nema potvrda u povijesnim izvorima. Povjesničari još od 19. [[stoljeće|stoljeća]] istražuju je li Duh bio [[svećenik]] [[latinski jezik|latinskog]] obreda ili glagoljaš i iz kojeg češkog [[samostan]]a potječe. Ako je bio glagoljaš, u tom slučaju njegov matični samostan mogao bi biti onaj u Sazavi kraj [[Prag]]a u kojem su do [[1056.]] živjeli [[glagoljaši]] koji su zatim protjerani{{pojasniti|Kojim povodom?}} u Ugarsku. Ako Duh nije bio glagoljaš nego svećenik latinskog obreda, smatra se da je došao iz benediktinskog samostana u [[Břevnovo|Břevnovu]] kraj Praga s kojim je [[kralj]] Ladislav održavao veze. 

Postoji teza da Duh nije stigao izravno iz Češke, nego iz [[selo|sela]] Čehi u okolici [[Zagreb]]a koje su osnovali češki doseljenici. U tom slučaju Duh bi bio glagoljaš jer postoji mišljenje da su selo osnovali Česi protjerani krajem 9. stoljeća nakon progona glagoljaša u Velikoj Moravskoj.
Budući da je liturgijski jezik Zagrebačke biskupije od početka bio latinski i da je biskupija osnovana kao dio ugarske [[crkva|crkve]], vjerojatnije je da je i Duh bio svećenik latinskog obreda.

== Zasluge biskupa Duha ==

Iako nije dugo bio [[biskup]], kao prvi pastir [[zagreb]]ačke [[crkva|Crkve]] Duh je ostavio dubok i neizbrisiv trag ne samo u vjerskom nego i kulturnom [[život]]u Zagreba i sjeverozapadne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zagreb dolaskom biskupa Duha postaje biskupsko sjedište što će imati presudnu ulogu u njegovom daljnjem razvoju tijekom stoljeća kada je prerastao u političko, kulturno, duhovno i gospodarsko središte cijele Hrvatske.

Usporedno s osnutkom biskupije nastaje i Stolni kaptol zagrebački, čiji su članovi vjerojatno bili svećenici iz Zaladske i Šomođske županije koje spominje Felicijanova povelja. Oni su naime bili dodijeljeni Duhu da mu pomažu u crkvenim obredima, crkvenoj upravi i svim drugim poslovima koji su čekali pastira nove biskupije, što su bile dužnosti članova kaptola. S tim svojim suradnicima [[Duh]] je po tadašnjim odredbama [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] živio kao u [[samostan]]u pa se i zagrebački kaptol u prvim [[stoljeće|stoljećima]] naziva Samostanom svetog Stjepana kralja. Život u toj zajednici bio je podređen kaptolskim statutima pa su Duh i njegovi kanonici morali zajedno moliti [[brevijar]], zajednički jesti, spavati u zajedničkim spavaonicama i sve probleme zajedno rješavati. 

Vjerojatno je upravo biskup Duh započeo i izgradnju [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] koja je završena i posvećena tek [[1217.]] godine. Budući da je kao biskup trebao imati svoju stolnu crkvu, najvjerojatnije je bio prisiljen koristiti neku od postojećih crkava kao privremenu katedralu. Prema predaji, upravo je Duh u Zagreb donio najstarije sačuvane crkvene [[knjiga|knjige]] koje se danas čuvaju u [[Metropolitana|Metropolitanskoj knjižnici]] Zagrebačke nadbiskupije. To su ''Sacramentarium sanctae Margaretae'', pisan između [[1082.]] i [[1092.]] za benediktinsku opatiju Sv. Margarete de Hahòt kod Samogyvara, obrednik i pontifikal ''Missale antiquissimum'' (ili ''Agenda pontificalis''), pisan za [[Jura (Mađarska)|đurskog]] biskupa Chartwirga-Arduina u 11. stoljeću te ''Benedictionale'', pisan za Ostrogonsku nadbiskupiju. Sve do [[1788.]] godine u liturgiji u Zagrebačkoj biskupiji koristio se tzv. zagrebački obred, nešto drugačiji od [[rim]]skog koji se danas upotrebljava u svim rimokatoličkim crkvama. Smatra se da su upravo spomenuta [[tri]] kodeksa bili temelj zagrebačkog obreda čiji začetnik bi tako također bio biskup Duh. 

[[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|Kralj Ladislav]] Duha je vjerojatno obdario nužnim crkvenim potrepštinama pa se smatra da se od Duhova [[vrijeme|vremena]] u Zagrebu nalaze [[Bjelokosni plenarij|bjelokosni plenarij]] (tzv. diptihon) te zvonolika misnica, prema tradiciji izrađena od krunidbenog plašta kralja Ladislava koji se danas čuvaju u riznici katedrale. Iako misnica doista potječe iz vremena Duha i Ladislava, ipak je vjerojatnije da je u Zagreb stigla kasnije, kad je Ladislav već bio proglašen svetim, kao njegova svetačka relikvija.

U ''Agendi pontificalis'' nalaze se i tekstovi crkvenih [[drama]] podrijetlom iz [[Francuska|Francuske]]: ''Uskrsna igra'' i ''Igra Triju kraljeva'' (ili ''Tractus stellae'') koja je zanimljiva i jer se u njoj nalaze i [[glazba|glazbene]] notacije pisane neumama, primjerice u replikama koje izgovaraju tri kralja.  Ako je Duh spomenutu knjigu donio u Zagreb, može mu se u zasluge upisati da je donio ne samo prve crkvene, nego i prve glazbene i dramske tekstove.

Za hrvatsku [[kultura|kulturu]] i pismenost najznačajnije djelo koje se pripisuje Duhu jesu glose u Radonovoj [[biblija|bibliji]] koje bi mogle biti najstariji [[spomenik]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. Spomenuta biblija pisana je krajem 8. ili početkom 9. stoljeća za opatiju Saint Vaast u [[Arras]]u u Francuskoj, nakon čega su ju [[benediktinci]] u 11. stoljeću donijeli u [[Ugarska|Ugarsku]], zatim je došla u Zagreb, a od [[1576.]] nalazi se u [[Beč]]u. Biblija je za slavistiku zanimljiva stoga što su u njoj zabilježene glose, tj. zabilješke, pisane latinicom na hrvatskom jeziku iznad latinskih riječi, između redaka i sa strane. Budući da u glosama ima dosta [[bohemizam]]a, očito ih je pisao neki Čeh, a postoji teorija da je autor glosa sam biskup Duh kojem su te zabilješke trebale pomoći u pripremama za propovijedi koje je svojim vjernicima [[Hrvat]]ima držao na hrvatskom jeziku.

Budući da se najstariji spomenik hrvatskog jezika, [[Baščanska ploča]], uobičajeno datira s godinom [[1100.]], ako je autor glosa upravo Duh, one bi bile starije od Baščanske ploče za nekoliko godina i bile bi najstariji spomenik hrvatskog jezika uopće. Duh bi u tom slučaju bio [[čovjek]] koji je svojom rukom napisao prve poznate hrvatske riječi.

==Spomen==
[[Datoteka:Stube biskupa Duha- slika.jpg|mini|Svečano imenovanje ''Stuba biskupa Duha''.]] 
[[Duh]]a kao prvog zagrebačkog [[biskup]]a spominju svi kroničari i povjesničari [[Zagreb]]ačke biskupije, a njegov lik nalazio se i na dvije slike oltara svetog Ladislava s kraja 17. stoljeća koji se nekada nalazio u zagrebačkoj [[katedrala|katedrali]], a danas je u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]]. I na današnjem oltaru svetog Ladislava Duh je prikazan na dvije slike.

===Stube biskupa Duha===
Unatoč svojoj važnosti, Duh sve do [[2005.]] u Zagrebu nije imao javnu površinu sa svojim imenom. Tek u prosincu te [[godina|godine]] Gradska skupština je odlučila da stube koje povezuju Tkalčićevu ulicu i park pokraj Opatovine dobiju ime Stube biskupa Duha. Prijedlog za imenovanje podnijelo je [[Hrvatsko-češko društvo]]. Imenovanje stuba svečano je proslavljeno u listopadu [[2006.]], kada je zagrebački pomoćni biskup [[Josip Mrzljak]] kao izaslanik 75. Duhovog nasljednika kardinala [[Josip Bozanić|Josipa Bozanića]] otkrio ploču s imenom stuba. Tim povodom [[Hrvatsko-češko društvo]] i Vijeće češke nacionalne manjine [[Grad]]a Zagreba izdali su knjigu ''Biskup Duh'' Marijana Lipovca.

U [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravi]] je 2014. godine, povodom 920. obljetnice osnutka Zagrebačke nadbiskupije, podignut spomenik biskupu Duhu.<ref>Marijan Lipovac, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/8072/89490/hrcak.srce.hr/file/349261.pdf ''Čeh Duh, prvi zagrebački biskup''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210818010531/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/8072/89490/hrcak.srce.hr/file/349261.pdf |date=18. kolovoza 2021. }}, ''[[Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU]]'' 37/2019.</ref>

==Bibliografija==
* ''Kulturno poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije 1094. – 1944.'', [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|HIBZ]], Zagreb, 1944.
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5595 Duh, zagrebački biskup], ''[[Hrvatski biografski leksikon]]''
* ''Zagrebački biskupi i nadbiskupi'', [[Školska knjiga]], Zagreb, 1995., ISBN 9530605978
* [[Marijan Lipovac]], ''Biskup Duh'', [[Hrvatsko-češko društvo]] i Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba, Zagreb, 2006., ISBN 9539546206
* Marijan Lipovac, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/8072/89490/hrcak.srce.hr/file/349261.pdf ''Čeh Duh, prvi zagrebački biskup''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210818010531/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/8072/89490/hrcak.srce.hr/file/349261.pdf |date=18. kolovoza 2021. }}, ''[[Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU]]'' 37/2019.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.zg-nadbiskupija.hr/default.aspx?id=6912 Duh (1094.)], životopis na stranicana [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]]

{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-new|diocese}}
{{s-ttl|title=[[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački biskup]]|years=[[1094.]]}}
{{s-aft|after=[[Bartolomej, zagrebački biskup|Bartolomej]]}}
{{s-end}}
{{Zagrebački biskupi}}

[[Kategorija:Zagrebački biskupi i nadbiskupi]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:DatumFormat (uredi)
Predložak:Drugo značenje2 (uredi)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Infookvir biskup (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Pojasniti (uredi)
Predložak:S-aft (uredi)
Predložak:S-end (uredi)
Predložak:S-new (uredi)
Predložak:S-rel (uredi)
Predložak:S-start (uredi)
Predložak:S-ttl (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Webarchive (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Zagrebački biskupi (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)

Vrati se na Duh (zagrebački biskup).

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Duh_(zagrebački_biskup)"