Vidi kôd stranice Dioniz

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice, iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

{{dz|[[Dioniz iz Halikarnasa]]}}
{{Izdvojeni članak|rujan 2005.}}
{{Infookvir božanstvo
| ime = Dioniz
| mitologija = Grčka mitologija
| božanstvo = Bog vina, vegetacije, plodnosti, slavlja i kazališta
| slika = Dionysos Louvre Ma87 n2.jpg
| veličina = 200px
| opis = Rimski kip dioniza iz 2. st. po helenističkom modelu
| druga_imena = Bakhus (Dionizova epikleza Bakho)
| boravište = [[Olimp]]
| simbol = [[tirs]], [[vinova loza]], kazališne maske, [[falus]]
| suprug = [[Arijadna]]
| roditelji = [[Zeus]] i [[Semela]]<br />
[[Zeus]] i [[Demetra]] (po nekim izvorima)<br />
[[Zeus]] i [[Perzefona]] ([[Orfizam]])
| braća_i_sestre = mnoga polubraća i polusestre po ocu
| djeca = [[Prijap]], [[Himen]], [[Toant]], [[Stafil]], [[Oenopion]], [[Kom]], [[Harite]], [[Dejanira]]
| svetkovine = Grčke:
- Velike dionizije (ožujak i travanj)<br />
- Male (seoske) dionizije (prosinac i siječanj)<br />
Rimske:<br />
- bakanalije
| ekvivalent = Bakho (rimski)<br />
[[Oziris]] (egipatski)<br />
[[Akan]] (majanski)
}}
[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|mini|desno|250px|[[Michelangelo Merisi da Caravaggio]]: [[Bakho (Caravaggio)|Bakho]], [[1597.]]]]
'''Dioniz''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Διώνυσος}}, ''Diốnysos'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je plodnosti, veselja, vegetacije, [[vino|vina]], [[žena]], bog-[[bik]]. Također je poznat kao '''Bakho''' ({{lat.|Bacchus}}), '''Bah''', '''Bak''', '''Bako'''<ref name="HP5">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., {{ISBN|953-0-40017-9}}, str. 160. i 161. {{Crolist|id=D1401214002}}</ref> i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''.

== Etimologija ==

Dionizovo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] izvodi se od [[riječ]]i ''Dios'' - [[genitiv]] imena [[Zeus]] i ''nysos'' - tračke [[riječ]]i za sina. Druga je mogućnost da se dovodi u vezu s [[Nisa (mitologija)|Nisom]] - [[nimfa|nimfom]] koja ga je dojila ili [[planina|planinom]] gdje su ga posjetile nimfe [[Nisijade]] koje su ga nahranile i učinile besmrtnim, kako im je zapovjedio [[Hermes]].

== Kult ==

[[Datoteka:Meyers - Silène.png|mini|100px|lijevo|[[Satiri|Silen]] s malenim Dionizom, reprodukcija [[vatikan]]ske statue]]

Dioniz je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi ''bossoris'', [[lisica|lisičje]] krzno, koje simbolizira novi život.

[[Dionizijski misteriji]] ostali su jedni od najtajnijih mističnih kultova antičke Grčke. Mnogi povjesničari vjeruju da je Dioniz [[sinestezija]] lokalnog grčkog božanstva prirode i mnogo jačeg božanstva iz [[Tracija (kraljevstvo)|Trakije]] ili [[Frigija|Frigije]], kao što je Sabozios.

Općenito Grci vjeruju da je [[Dionizov kult|dionizijski kult]] u Grčku došao iz [[Anatolija|Anatolije]]. Po pričama, nakon rođenja [[Zeus]] odnosi Dioniza u zemlju [[nimfa]] [[Nisaida]]. Grčki koncept gdje se zemlja Nisaida nalazi dopušta da ona bude [[Anatolija]], [[Libija]], [[Etiopija]], [[Arabija]]. Sve u svemu, to nam sugerira da je namjerno postavljen u magičnu, daleku zemlju.

Tragovi istih ili vrlo sličnih božanstava mogu se pronaći u [[Mikena|Mikeni]] i [[Kreta|minojskoj]] kulturi. Dioniz je u kulturi Grčke i njezinih prethodnika dugo prisutan (prije [[1500. pr. Kr.]]), no uvijek ostaje donekle stran.

Tipična dionizijska obilježja jesu [[bik]], [[zmija]], [[bršljan]] i [[vino]]. Dioniz ima snažnu povezanost sa [[satir]]ima, [[kentaur]]ima i [[silen]]ima. [[Satiri]] su po Grčkoj mitologiji poluljudi, poluživotinje, koji opsjedaju šume i prate [[Pan (mitologija)|Pana]] ili Dioniza. [[Heziod]] ih naziva braćom planinskih nimfa te ''Kuretesa'', no beznačajnom i ništavnom rasom. Satiri su muški sljedbenici Dioniza, njegove su sljedbenice [[menada|menade]]. Satiri nisu besmrtni, nego mogu umrijeti. Seleni su tek stari satiri.

U grčkim je gradovima ulica spajala [[kazalište]] i Dionizov [[hram]], što je omogućavalo održavanje svečanih procesija koje su sjedinjavale [[kult]] u hramu i proslavu u kazalištu.

== Mitologija ==

=== Rođenje ===

Dolazak Dioniza na svijet je donekle čudan, čak i za grčku mitologiju, te izaziva teškoće u njegovu smještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova je majka [[Semela]], kći Kodmusa, sina kralja Fenikije i [[Europa (mitologija)|Europina]] brata. Semela je smrtnica, ljudskog je roda, a Dionizov je otac [[Zeus]], kralj bogova.

Postoji nekoliko inačica priče o Dionizovu dolasku u postojanje, no zajednička svima jest njegovo ponovno rađanje ([[uskrsnuće]]). To ponovno rađanje jest i glavni razlog njegova štovanja u religijskim misterijima - [[smrt]] i [[uskrsnuće]] bili su elementi mističkog otkrivenja.

Jedna od priča o Dionizu (iz orfičkih himna) govori kako je [[Hera]], [[Zeus]]ova žena, bila ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino, pa je poslala [[Titan (mitologija)|Titan]]e da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili [[igračka]]ma i rastrgali ga na komadiće te ga gotovo cijelog pojeli prije nego što ih je Zeus uspio rastjerati svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spašen bilo je njegovo [[srce]]. Zeus je srce usadio u Semelinu utrobu i Dioniz biva ponovo rođen.

=== Mladost ===

[[Datoteka:Leonardo da Vinci 001.jpg|mini|[[Leonardo da Vinci]]: Bakho, [[1511.]] – [[1515.]]]]

[[Legenda]] kaže da je [[Zeus]] uzeo malog Dioniza i povjerio ga na čuvanje [[kiša|kišnim]] [[nimfa]]ma [[Nisaide|Nisaidama]], koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je [[Zeus]] nagradio stavljajući ih kao [[Hejade]] među [[zvijezda|zvijezde]].

Kad je Dioniz odrastao, otkrio je kulturu [[vino|vina]] i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna [[Hera]] pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim dijelovima svijeta. U Frigiji božica [[Kibela]], u Grčkoj poznata kao [[Reja (mitologija)|Reja]], izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po [[Azija|Aziji]] učeći ljude uzgoju i obrađivanju [[vinova loza|vinove loze]]. Najpoznatije od njegovih putovanja njegova je ekspedicija u [[Indija|Indiju]], za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po [[stara Grčka|Grčkoj]]. No, nekoliko mu se knezova usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj Pentej i Lierg)

Kao mladić Dioniz je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prigodom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su ga pokušali oteti i iskoristiti za svoje [[seks]]ualno zadovoljstvo. No, Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u [[dupin]]e, ali poštedio je kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i pokušao zaustaviti mornare.

=== Olimp ===

Dioniz je gospodar živih i mrtvih, na [[Olimp]]u je zdesna [[Zeus]]u, a pridaju mu se mnogi [[epitet]]i:

* ''Megapenthes'' ("onaj od velike patnje"), 
* ''Kissos'' ("bršljan"), 
* ''Oinops'' ("vino")

== Dioniz i kršćanstvo==

Dionizijska mitologija poslije će naći svoje mjesto unutar [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Postoje mnoge paralele između legenda o Dionizu i [[Isus]]u. Obojici je majka smrtna žena, a otac vrhovno božanstvo. Obojica su se vratila iz mrtvih i pretvorila [[voda|vodu]] u [[vino]]. 

Dioniz je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s [[Olimp]]a po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dioniza na kršćanstvo, za Dionizove sljedbenike kao i za sljedbenike [[Pan (mitologija)|Pan]]a govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje [[Sotona|Sotone]]).

== Dionizijski misteriji ==

[[Datoteka:LevequeBacchanalia.jpg|mini|250px|[[Auguste Léveque]]: ''Bacchanalia'']]

Značajno mjesto u mitovima Grčke zauzimaju dionizijski kult i dionizijski misteriji. U originalnom se obliku na dionizijski kult gleda kao na kult zadužen za uzgajanje [[vinova loza|vinove loze]] te dobivanje [[vino|vina]], a u praktičnom smislu za razumijevanje životnog ciklusa vina – utjelovljenje živućeg boga – pravljenje i fermentacija vina – mrtvi bog u podzemlju – opijajući učinak samog pića za koje se smatra da posjeduje božanski duh.

U svom početku kult nije bio zaokupljen samo učenjima o [[vino|vinu]] i njegovom tradicijom, već i jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino nekoć uključivalo mnoge druge sastojke, začine, razne biljke, koji su pridonosili okusu, kvaliteti, medicinskom učinku samog pića. Uzgajanje svog tog bilja orginalno podpada pod dionizijsko učenje tvoreći ga općim kultom vegetacije i travarskom školom. [[Med]] i [[pčela|pčelinji]] [[vosak]] također su dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu s još starijim kultom medovine i pčela u [[neolit]]skoj Europi. Rojevi pčela u dionizijskoj tradiciji predstavljaju čistu životnu silu. Kako je rečeno, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i [[bršljan]], za koji se smatralo da potiskuje učinke pijanstva i da je suprotnost vinu, te [[fikus]] i [[šišarka|šišarke]].

=== Mjesto nastanka ===

[[Datoteka:Dionysos panthère satyre.jpg|mini|desno|Dioniz s [[pantera|panterom]], [[satir]]om i [[grožđe|grozdom]], [[2. stoljeće]], [[Rim]]]]

Mjesto nastanka dionizijskih misterija nepoznato je. Gotovo je sigurno da su nastali izvan [[Stara Grčka|Grčke]], u koju ulaze s dolaskom [[vino|vina]], za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionizova odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke.

Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina [[Arg (planina)]] na granici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]] ili drevne divlje loze na padinama [[Libija|libijskih]] planina. Stanovnici [[Kreta|Krete]] preuzimaju [[vino]] iz [[Egipat|Egipta]] i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. prije Krista. Vino je također vjerojatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz [[Mala Azija|Malu Aziju]], no vjerojatno su iz [[Minos|minojske]] [[Kreta|Krete]] došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult.

=== Osnovne postavke ===

Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema [[smrt]]i i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim [[ples]]om, obično uz [[bubanj|bubnjeve]] i [[frula|frule]] te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja [[trans]]a.

Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda sudionici su bili opsjednuti [[životinja|životinjskim]] duhovima i entitetima te su se mogli i pretvoriti u životinje. No, najpoželjinja je Dionizova opsjednutost. Razlog postojanja takvog kulta kontroverzan je. Neki ga vide kao ritualizirano otpuštanje potisnutih elemenata civilizirane [[psihologija|psihologije]] i privremenu inverziju, da bi se ti elementi sačuvali. Drugi ga vide kao povratak kaotičnim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok pak treći u njemu vide njegovu magičnu povezanost s kaotičnim moćima. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta.

Kao i [[vino]], i Dioniz je imao različite "okuse" u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama.

Činjenica da su Grci u svoja [[vino|vina]] dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i "čarobni napitak", tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni [[bršljan]]. Također znamo da su [[šaman]]i tog područja upotrebljavali [[datura|daturu]] i [[bunika|buniku]].

== Unutarnje poveznice ==
* [[bikla]]

== Literatura ==

* [[Livije]]: ''[[Povijest Rima]]'' (39/13.)
* [[Pauzanija (zemljopisac)|Pauzanija]]: ''[[Opis Grčke]]''
* [[Lewis Richard Farnell|Farnell, Lewis Richard]]: ''The Cults of the Greek States: Volume V'', Adamant Media Corporation, 2002. (1896.) (IV: Cults of Dionysos; V: Dionysiac Ritual, VI: Cult-Monuments of Dionysos; VII: Ideal Dionysiac Types.)
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''Dionysos: Archetypal Image of Indestructible Life'',  Princeton University Press, Princeton, 1976.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Commonscat|Dionysos}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.theoi.com/Olympios/Dionysos.html Dioniz u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20020202161137/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Dionysus2.html Dioniz u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}
* [http://www.baubo5.com/dionysos.html Dioniz, poveznice i informacije] {{eng oznaka}}

{{Olimp}}

[[Kategorija:Olimpski bogovi]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Commonscat (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Crolist (uredi)
Predložak:Dz (uredi)
Predložak:Eng oznaka (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:ISBN (uredi)
Predložak:Ifempty (uredi)
Predložak:Ikona za vrh (uredi)
Predložak:Infookvir božanstvo (uredi)
Predložak:Izdvojeni članak (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Jezikk (uredi)
Predložak:Lat. (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Olimp (uredi)
Predložak:Polytonic (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Top icon (uredi)
Predložak:Void (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Check isxn/1 (uredi)
Modul:Jezik (uredi)
Modul:Jezik/podaci (uredi)

Vrati se na Dioniz.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Dioniz"