Vidi kôd stranice Baranja

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make.

If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the Stewards Block Wizard.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

{{slično|Baranji kao zemljopisnoj cjelini u Hrvatskoj|šire značenje ovog pojma|Baranja (regija)}}
[[Datoteka:Slavonia.svg|mini|250px|desno|[[Slavonija]] (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto)]]
[[Datoteka:Beli Manastir, centar 01.jpg|desno|mini|250px|[[Beli Manastir]] gospodarsko i kulturno središte Baranje]]
[[Datoteka:Zlatna-Greda-Ekocentar.jpg|desno|mini|250px|[[Zlatna Greda]]]]
'''Baranja''' (mađ. ''Baranya'', njem. ''Branau'') izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
== Etimologija ==

Ime Baranje prema jednima dolazi od riječi Brangna.<ref>[http://mek.oszk.hu/03500/03506/03506.pdf Korai magyar helységnévszótár (mađ.)]</ref> Prema drugim izvorima kažu da Baranja bila je osobno ime Brana ili Brangna.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/35059 USPOREDNI PREGLED HRVATSKIH I MAĐARSKIH BARANJSKIH OJKONIMA]</ref>Ime možda i dolazi od slavenske/hrvatske riječi za područje bogato Barama, kako je to močvarni kraj.

== Zemljopisni položaj ==

[[Dunav]] i [[Drava]] tvore [[granica|među]] prema [[Bačka|Bačkoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]], a državna granica prema [[Mađarska|Mađarskoj]] povučena je kroz ravničarski kraj bez reljefne ili hidrografske prepreke. Taj prostor dio je šire, povijesne [[Baranja, županija|županije Baranje]]. Najstarija naselja spominju se već u XII. stoljeću ([[Branjin Vrh]]); ostala su zasnovana tijekom XIII. i XIV. stoljeća. Do podjele županije Baranje došlo je [[Trijanonski mir|Trijanonskim mirom]] 1920. godine. Manji, tada jugoslavenski, a sada hrvatski dio Baranje obuhvaća 1147 četvornih kilometara, dok mađarski dio obuhvaća 4541 četvorni kilometar.
== Promet ==

Glavna veza Baranje s ostalim područjima [[Hrvatska|Hrvatske]] jest željeznička i cestovna prometnica [[Beli Manastir]]-[[Osijek]]. Izgradnja cestovnog mosta kod [[Batina|Batine]] (1974.) pridonijela je boljem povezivanju sa susjednom Bačkom, a izgradnja cestovnog mosta kod [[Belišće|Belišća]] boljem povezivanju sa [[Slavonija|Slavonijom]]. Veza s [[Mađarska|Mađarskom]] ostvaruje se preko graničnog prijelaza [[Duboševica]]-[[Udvar (Mohački kotar, Mađarska)|Udvar]] (ranije: [[Kneževo]]-Udvar) cestom [[Beli Manastir]]-[[Mohač]] (0-24 sata) ili preko graničnog prijelaza [[Baranjsko Petrovo Selo]]-[[Beremend]] (7-19 sati) ili željezničkom prugom [[Beli Manastir]]-Mađarboja ([[Magyarbóly]]). Administrativno Baranja danas pripada [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], dok je za vrijeme [[SFRJ|Jugoslavije]] pripadala regiji zvanoj [[Slavonija i Baranja]], odn. [[Zajednica općina Osijek]].

== Prirodnozemljopisne osobine Baranje ==
[[Datoteka:Kopački rit wooden trail.JPG|lijevo|mini|250px|[[Park prirode Kopački rit]]]]

Baranja je pretežno nizinski kraj (najviši vrh Kamenjak ima 243 m, na [[Bansko brdo|Banskom brdu]]) s vrlo mladim reljefom. U sastavu i građi prevladavaju holocenski i pleistocenski sedimenti (les i lesolike naslage, pijesci i dr.). Ističu se ove morfološke cjeline: mlađe naplavne ravni, starija holocenska terasa [[Drava|Drave]], mlađa i starija virmska terasa Drave, mlađa virmska terasa [[Dunav]]a, lesne zaravni i Bansko brdo. Vrlo vlažne naplavne ravni (osobito u području [[Kopački rit|Kopačkog rita]]) zauzimaju 63 % područja Baranje. Ocjedita područja (riječne terase i lesne zaravni) najpogodnija su za naseljavanje i poljodjelstvo (černozjomi i smeđe tlo). Problemi poplavnih područja Drave, Dunava i [[Karašica (Baranja)|Karašice]] rješavaju se već gotovo stoljeće i pol. Do sada je u Baranji meliorirano oko 100.000 ha. Izgrađeno je oko 135&nbsp;km nasipa i preko 1000&nbsp;km kanala, a radi lakše plovidbe presječeni su i neki meandri Dunava i Drave. Najznačajniji vodeni tok je Dunav, koji je plovan čitave godine.

Baranja ima umjereno kontinentalnu klimu. Po prosječnoj godišnjoj količini oborina (642&nbsp;mm) ubraja se među najsuše dijelove Hrvatske. Prosječna je godišnja temperatura 10,7&nbsp;°C. Na području Baranje najčešće puše sjeverozapadni vjetar.

Od nekadašnjeg prirodnog vegetacijskog pokrova (hrastove šume i dr.) samo su u naplavnim ravnima mjestimično još sačuvani veći kompleksi hrasta lužnjaka, vrbe i johe. Osnovna vegetacija Kopačkog rita jest šaš, trstika i sl. Viši, ocjediti dijelovi terasa, zaravni i Banskog brda pretvoreni su u otvorene agrarne prostore. Manje površine pod šumom sekundarnog su podrijetla.

[[Datoteka:Baranya county map (1891).jpg|desno|mini|250px|Povijesna karta Baranje]]

== Stanovništvo Baranje ==

Najstariji su tragovi o naseljenosti Baranje iz [[neolitik]]a. Kad su došli [[Mađari]] (potkraj IX. st.), oni su uglavnom asimilirali Slavene. Srednjovjekovna Baranja bila je gusto naseljena. U tursko doba (1526. – 1687.) naseljavaju se u Baranji [[Srbi]]. Kad su se Turci poslije oslobođenja povukli, opustjelu Baranju naseljavaju [[Hrvati]] ([[Šokci]]) iz okolice [[Srebrenica|Srebrenice]] u Bosni (1689. – 1713.), a za seobe Crnojevića ([[Čarnojević]]a) doseljava se i mnogo Srba. Od 1720. naseljavaju se [[Nijemci]], ponajviše iz Austrije, Porajnja i Bavarske. Mađari su se zadržali uz Dunav i na [[Bansko brdo|Banskom brdu]].

Prema podatcima iz 1720. godine Baranja je imala 6900 stanovnika. Otada, osim u razdoblju I. svjetskog rata i 1948. – 1953. kada se (zbog ratnih stradanja i iseljavanja Nijemaca) stanovništvo prorijedilo, ono je stalno u porastu.

U Baranji je složena nacionalna struktura. Iz Baranje su potkraj II. svjetskog rata izbjegli i prognani Nijemci, a jugoslavenske vlasti su na te njemačke posjede kolonizirali 1945. – 48. stanovništvo iz pasivnih krajeva, nešto više Srbe iz Banovine, a u nešto manjem udjelu Hrvate iz Zagorja, Međimurja i Dalmacije.

----
'''Izvor:'''
*''"Enciklopedija Jugoslavije"'' (1 A-Biz), JLZ, Zagreb, 1980.

[[Datoteka:CroatiaOsijek-Baranja.png|mini|250px|[[Osječko-baranjska županija]]]]

== Naselja u Baranji ==
Općine u Baranji(prema popisu iz 2001. godine) su:

'''Grad''':
 
*[[Beli Manastir]] (''Pélmonostor'')  (10.986) 

'''Općine''':{{pojasniti|ima i njemačkih imena}}
*[[Darda]] (''Dárda'') (7062)
*[[Bilje]] (''Bellye'') (5480)
*[[Kneževi Vinogradi]] (''Herczegszöllös'') (5186)
*[[Draž]] (''Darázs'') (3356)
*[[Čeminac]] (''Laskafalu'') (2856)
*[[Petlovac]] (''Baranyaszentistván'') (2743)
*[[Jagodnjak]] (''Kácsfalu'') (2537)
*[[Popovac]] (''Baranyabán'')  (2427)
[[Datoteka:Drzavna-cesta-D517-Petlovac.jpg|mini|250px|Državna cesta D517 kod [[Petlovac|Petlovca]]]]
[[Datoteka:Wine route in Baranja.jpg|mini|250px|Baranjsko vinogorje, blizina [[Zmajevac|Zmajevca]]]]
Abecedni popis svih naseljenih mjesta u '''Baranji''' (bez obzira imaju li status samostalnog naselja, ili ne, i postoje li još uvijek), uključujući [[Baranjske pustare|pustare]] i salaše:

*[[Baranjsko Petrovo Selo]] ([[Baranja (ulice)#Baranjsko Petrovo Selo|ulice]])
*[[Batina]] ([[Baranja (ulice)#Batina|ulice]])
*[[Beli Manastir]] ([[Baranja (ulice)#Beli Manastir|ulice]])
*[[Bilje]] ([[Baranja (ulice)#Bilje|ulice]])
*[[Bolman]] ([[Baranja (ulice)#Bolman|ulice]])
*[[Branjina]] ([[Baranja (ulice)#Branjina|ulice]])
*[[Branjin Vrh]] ([[Baranja (ulice)#Branjin Vrh|ulice]])
*[[Brestovac]]
*[[Brod-Pustara]]
*[[Ciglana]]
*[[Čeminac]] ([[Baranja (ulice)#Čeminac|ulice]])
*[[Darda]] ([[Baranja (ulice)#Darda|ulice]])
*[[Draž]] ([[Baranja (ulice)#Draž|ulice]])
*[[Duboševica]] ([[Baranja (ulice)#Duboševica|ulice]])
*[[Gajić]] ([[Baranja (ulice)#Gajić|ulice]])
*[[Grabovac (Čeminac)|Grabovac]] ([[Baranja (ulice)#Grabovac|ulice]])
*[[Hatvan (Kneževo)|Hatvan]]
*[[Jagodnjak]] ([[Baranja (ulice)#Jagodnjak|ulice]])
*[[Jasenovac (Kneževi Vinogradi)|Jasenovac]]
*[[Kamenac (Kneževi Vinogradi)|Kamenac]]
*[[Karanac]]
*[[Karaševo (Petrijevci)|Karaševo]] (danas dio Petrijevaca)
*[[Kazuk]]
*[[Kneževi Vinogradi]]
*[[Kneževo]]
*[[Kopačevo]]
*[[Kotlina (Kneževi Vinogradi)|Kotlina]]
*[[Kozarac (Čeminac)|Kozarac]] ([[Baranja (ulice)#Kozarac|ulice]])
*[[Kozjak (Bilje)|Kozjak]]
*[[Krčevine (pustara)|Krčevine]]{{fact}}
*[[Luč]]
*[[Lug (Bilje)|Lug]] ([[Baranja (ulice)#Lug|ulice]])
*[[Majške Međe]] ([[Baranja (ulice)#Majške Međe|ulice]])
*[[Mece]]
*[[Malo Kneževo]]
*[[Mirkovac (Kneževi Vinogradi)|Mirkovac]]
*[[Mitrovac (Čeminac)|Mitrovac]]
*[[Novi Bezdan]]
*[[Novi Bolman]] ([[Baranja (ulice)#Novi Bolman|ulice]])
*[[Novi Čeminac]]
*[[Novo Nevesinje]]
*[[Petlovac]] ([[Baranja (ulice)#Petlovac|ulice]])
*[[Podolje (Draž)|Podolje]] ([[Baranja (ulice)#Podolje|ulice]])
*[[Podravlje]]
*[[Podunavlje (Bilje)|Podunavlje]]
*[[Popovac]]
*[[Sokolovac (Kneževi Vinogradi)|Sokolovac]]
*[[Sudaraš]]
*[[Suza (Kneževi Vinogradi)|Suza]]
*[[Šebešir]]
*[[Šećerana (Beli Manastir)|Šećerana]] ([[Baranja (ulice)#Šećerana|ulice]])
*[[Širine]]
*[[Šumarina]] ([[Baranja (ulice)#Šumarina|ulice]])
*[[Švajcarnica]]
*[[Tikveš (Bilje)|Tikveš]]
*[[Topolje (Draž)|Topolje]] ([[Baranja (ulice)#Topolje|ulice]])
*[[Torjanci]]
*[[Tvrđavica]]
*[[Uglješ]]
*[[Vardarac]]
*[[Zeleno Polje]]
*[[Zlatna Greda]]
*[[Zmajevac]]
*[[Zornice]]

== Vidi ==
*[[Baranjska lesna zaravan]]

== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija:Baranja| ]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Fact (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Nedostaje izvor (uredi)
Predložak:Pojasniti (uredi)
Predložak:Slično (uredi)

Vrati se na Baranja.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Baranja"