Trnava (Slovačka)
Ovo je glavno značenje pojma Trnava (Slovačka). Za Okrug pogledajte Okrug Trnava.
Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke. Zemljopisno leži u Podunajskoj nizini na rijeci Trnávka, 50 kilometara sjeveroistočno od Bratislave. Trnava, koja ima oko 68.000 stanovnika i površinu 71,54 km2, središte je pokrajine Trnave.
Trnava | |
---|---|
![]() Pogled na katedralu | |
Država | ![]() |
Pokrajina | ![]() |
Vlast | |
• Gradonačelnik | Peter Bročka |
Površina [1] | |
• Ukupna | 71,53 km2 |
Visina | 144[2] |
Koordinate | 48°22′N 17°35′E / 48.367°N 17.583°E |
Stanovništvo (2023) [3] | |
• Entitet | 62 955 (880,02 stan./km2)[4] |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 917 00[2] |
Pozivni broj | +421 33[2] |
Registarska oznaka | TT |
Stranica | www.trnava.sk |
![]() | |
Grad je od 1978. sjedište nadbiskupije. Zbog svoje bogate katoličke baštine naziva ga se "slovačkim Rimom".[5]
Povijest
urediPrva povijesna nalazišta s prostora Trnave potječu još iz mlađeg kamenog doba. U srednjem vijeku grad je bio važno trgovačko središte. Kroz grad je prolazila cesta koja je povezivala Češku i Mađarsku.
Prvi pisani izvori o gradu potječu iz 1211. U 13. st. mađarski kralj je pozvao Germane da nasele grad. 1242. su pomagali u Bitci na rijeci Šaju. Nakon toga grad su naseljavali mnogi vladari.
U 15. st. u grad su stigli husiti. 1492. grad je potpao pod Mađarsku. Poslije su ga osvojili Osmanlije. Grad je potpao pod Ostrogonsku nadbiskupiju i izgrađene su crkve Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Nikole. U 16. i 17. st. grad je bio središte protureformacije u Mađarskoj. 1561. je biskup u grad pozvao isusovce. U crkvi svetog Nikole sahranjen je primas Ugarske, Šibenčanin Antun Vrančić. U 17. st. u gradu su živjeli pobunjenici protiv Habsburgovaca Stjepan Bocskay, Gabrijel Bethlen, Juraj I. Rákóczi i Mirko Thököly.
Isusovci su osnovali Trnavsko sveučilište, prvo sveučilište u Mađarskoj. Nakon toga grad se počeo brzo razvijati, te je postao slovačko kulturno i obrazovno središte. U 18. st. grad je postao središte Slovačkog narodnog preporoda. Prvo slovački standardni jezik temeljio se na trnavskom dijalektu. 1844. je izgrađena željeznička pruga do Bratislave. 1848. se u blizini grada vojska Mađarske revolucije sukobila s austrijskom vojskom.
1870. u gradu je provođena mađarizacija, ali neuspješno. Krajem 19. i početkom 20. st. izgrađene su nove gradske zidine. Nakon osnivanja Čehoslovačke 1918. grad je bio jedan od najrazvijenijih u Slovačkoj. U gradu su se izgradile mnoge tvornice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u grad su došli mnogi Židovi. 1997. Trnava je postala nadbiskupija. 1996. je postalo glavni grad Trnavskog kraja
Znamenitosti
urediGrad nema mnogo znamenitosti. Najpoznatije su katedrale Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Nikole. Također je poznata stara gradska jezgra s mnogo građevina u baroknom stilu gradnje. Poznat je i glavni gradski trg s kipom sv. Josipa u središtu.
Stanovništvo
urediGodina: | 1993. | 2003. | 2013. | 2023. |
---|---|---|---|---|
Broj ljudi: | 72 703 | 69 488 | 65 978 | 62 955 |
Razlika: | -4,42 % | -5,05 % | -4,58 % |
Godina: | 2022. | 2023. |
---|---|---|
Broj ljudi: | 62 806 | 62 955 |
Razlika: | +0,23 % |
Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad Trnava imao je 70.286 stanovnika, dok je po procjenama broj stanovnika 2006. godine iznosio 68.466.
Nacionalnost (popis 2001.):
Poznate osobe
uredi- Ludovik I. Anžuvinac Hrvatsko-ugarski kralj, vladao od 1342. – 1382.
- Taťána Kuchařová, Miss svijeta 2006. godine
- Juraj Haulik (Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. - Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal, zagrebački biskup.
- Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. - Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573., sahranjen u Trnavi u crkvi sv. Nikole), primas Ugarske i ostrogonski nadbiskup, potkralj Ugarske.
Gradovi prijatelji
urediIzvori
uredi- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 28. ožujka 2024. Pristupljeno 8. veljače 2025.
- ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 28. ožujka 2024. Pristupljeno 8. veljače 2025.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 28. ožujka 2024. Pristupljeno 8. veljače 2025.
- ↑ IKA/Laudato/N. B.: O Milosrđu na esperantu, laudato.hr, 26. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
- ↑ a b Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 28. ožujka 2024. Pristupljeno 8. veljače 2025.
Vanjske poveznice
urediOstali projekti
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trnava |