Natrijev hidrogenkarbonat

Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO₃, soda bikarbona, natrijev bikarbonat, jestiva soda, E500b ili 500ii) je bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi, a vodena otopina je slabo lužnata zbog hidrolize.
Najvažnije soli ugljične kiseline su natrijev hidrogenkarbonat i natrijev karbonat. Te soli su od izuzetne važnosti u industrijskoj primjeni.
U kućanstvima je poznat pod nazivom soda bikarbona, dok mu je ime po IUPAC-u natrijev hidrogenkarbonat.
Zagrijavanjem se ne tali, već raspada na natrijev karbonat (Na₂CO₃), ugljikov(IV) oksid (CO₂) i vodu (H₂O).
Topljivost mu je 9.6 g u 100 mL H₂O (20 °C).
U prirodi se javlja kao mineral "trona" (Na₂CO₃NaHCO₃₂ x H₂O.

Dobivanje

Industrijski se dobiva Solvayevim postupkom, gdje prvo nastane bikarbonat koji se potom peče dok ne prijeđe u karbonat.
Osim po Solvayevu postupku natrijev hidrogenkarbonat se dobiva i uvođenjem ugljikovog(IV) oksida u vodenu otopinu natrijevog karbonata:

Na₂CO₃ + CO₂ + H₂O --> 2NaHCO₃

Uporaba

Koristi se u pekarstvu kao osnovni sastojak u proizvodnji raznih praškova za dizanje tijesta, prašaka za pecivo i pečenje, u kozmetici, u proizvodnji pjenušavih pića, u proizvodnji umjetnih mineralnih voda (soda voda), u proizvodnji tekstila, papira, keramike, kao punilo vatrogasnih aparata, itd.
Zbog svoje slabe lužnatosti u medicini se koristi kao neutralizirator suviška želučanih kiselina (ponajviše HCl), te za neutraliziranje kiselina, u raznim kemijskim procesima.^[1]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Natrijev hidrogenkarbonat

Izvori

↑ Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 7 (Mal-Nj), str. 602. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. ISBN 953-6036-37-1

Nedovršeni članak Natrijev hidrogenkarbonat koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Hrvatska_enciklopedija-1] Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 7 (Mal-Nj), str. 602. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. ISBN 953-6036-37-1

[1]