Prokurator
Naziv prokurator (latinski: procurator, od glagola procurare: obavljati poslove u ime drugoga; upravljati) ima tri značenja. 1. Visoki državni funkcionar u starom Rimu, te kasnije u Veneciji idr. (Odatle i naziv Prokurative). 2. Onaj koji upravlja, upravitelj imanja u nekim zemljama. 3. Onaj koji kao opunomoćenik zastupa koga; posrednik. (Također: prokurist.)
 |
Predloženo je da se na ovoj stranici postavi razdvojbena stranica. (Rasprava)Provjerite što vodi ovamo. |
Zastupnik
urediU trećem značenju, onaj koji dobiva punomoć da sklapa poslove za drugoga nazivao se također prokurist. To je također bilo ime za poslovođu tvrtke ili banke (onog koji ju pravno zastupa).
U Francuskoj je državni prokurator (procureur de la République) ime za državnog tužitelja.
U Hrvatskoj, 'prokuratura je nekoć bio naziv za ured koji je zastupao državu u njezinim privatnopravnim poslovima. Tužilaštvo, pravobraniteljstvo.
Antički Rim
urediU rimskom pravu, prokurator je bio zastupnik ili punomoćnik kojega postavlja neka osoba s ovlaštenjem da vodi sve ili neke određene njezine poslove, osobito sudske. Prokurator je obično bio oslobođeni rob gospodara.
U doba carstva, od Oktavijana Augusta, prokurator je visoki dužnosnik u carskoj administraciji. On je odgovoran za ubiranje poreza i upravu nad manjim provincijama. Prokuratori su postavljani iz redova vitezova (drugi po značaju stalež u Rimu, iza senatora), kao i oslobođenika. (Maškin, str. 316) Obično se prevodi s "namjesnik".
Npr. Judeja je, zajedno s Idumejom i Samarijom, od 6. do 66. g.n.e. činila provinciju na čelu s prokuratorom, osim 41-44. kada je ponovo vazalska kraljevina. Nalazila se u sastavu provincije Sirije, kojoj je na čelu bio legat.
Venecija
urediU Republici Veneciji se prokuratorima nazivalo devet najviših državnih dužnosnika, koji među sobom biraju dužda.
Prokurative
urediOd riječi prokurator u prvom značenju dolazi naziv Prokurative ili Prokuracije (tal. Procuratie) za niz dvokatnih palača u Veneciji koje zatvaraju Trg Sv. Marka, u kojima su stanovali najviši državni dužnosnici (prokuratori). Sjeverni trakt, tzv. Stare prokurative građen je od kraja XV. st. u stilu renesanse. Južni trakt, tzv. Nove prokurative, građen je 1584-1640. U XIX st. Nove prokurative služe kao kraljevska palača, a danas je u njima muzej. Oba trakta spojena su na užem, zapadnom dijelu palačom (Fabbrica nouva) s tzv. napoleonskim dvoranana, sagrađenom 1810.
Po uzoru na Venecijanske Prokurative, istim imenom nazvan je dio grada u Splitu.
Literatura
uredi- N.A. Maškin: Istorija starog Rima, Beograd: 1982. (4. izdanje; 1. izdanje na ruskom 1947)