Maraton lađa

Po broju izravnih sudionika natjecanja jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj. U prosjeku sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što daje brojku od preko 600 natjecatelja svake godine. Po gledanosti, jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Računa se da ga uživo gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja duž cijele rute, što uz obalu Neretve, što u turističkim i privatnim brodovima, kao i iz (za tu prigodu) posebno organiziranog vlaka.^[4]

Pobjednička posada dobiva zlatne medalje, prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja težak 37 kilograma i mali štit u trajno vlasništvo te novčanu nagradu. Drugoplasirana i trećeplasirana posada dobivaju medalje te male štitove u trajno vlasništvo i novčane nagrade.^[3] Iznimno, ako posada ostvari pobjede na tri uzastopna maratona, dobiva veliki pobjednički štit u trajno vlasništvo.

Startne pozicije se određuju na brzinskim utrkama, tjedan dana prije maratona. Brzinske utrke (utrke za startne pozicije) održavaju se u Opuzenu, na Maloj Neretvi, na stazi dugoj 300 metara (s jednim okretajem). Sve posade veslaju u istoj lađi, s istim parićem i veslima. Najprije voze debitanti, a onda posade prošlog maratona, i to obrnutim redoslijedom od lanjskog poretka u maratonu. Najbrža posada prva bira poziciju za start, i tako redom do posljednje.^[5][3]

Početak je maratona pod Lučkim mostom u Metkoviću, a nastavlja se nizvodno rijekom Neretvom kroz mjesta: Kula Norinska - Krvavac - Opuzen - Komin - Banja - Šarić Struga - Rogotin - Čeveljuša - Stablina - Ploče. Dužina rute iznosi 22.500 metara.^[3] Početkom kolovoza 2011. godine Upravni odbor odlučio je predložiti promjenu rute, jer se nekim dijelovima događao veliki broj problema u svezi s regularnošću natjecanja, ponajviše u Crnoj rijeci od Rogotina do Ploča, dužine oko 3,5 kilometra, zbog čega su odlučili ukinuti tu rutu. Problematični dio Crne rijeke je prolazio kroz Čeveljušu i Stablinu i bio dosta uzak. Na dionicama gdje je nekoliko mostića, zbivali su se zastoji, a zabilježeno je da su se lađari čak i fizički obračunavali. Situaciju je pogoršala izgradnja čvora Čeveljuša, čime je Crna rijeka na pojedinim mjestima postala još plića nego prije, tako da je postojao rizik da u slučaju oseke lađe neće moći proći. I prije se namjeravalo promijeniti rutu, ali je postojala bojazan potapanja lađa izlaskom na otvoreno more. Lađarska iskustva na La Mancheu te po Jadranu odagnala su te strahove te se odredila nova trasa, koja bi prolazila kroz Rogotin, jezerom Vlaškom i kanalom do mora. U pločko bi se pomorje u��lo iz pravca luke Ploče.^[6] Prijedlog ipak nije usvojen te se maraton i dalje odvija prvobitnom rutom.^[3]

Lađa mora biti tradicijskog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drveta, s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, od drveta kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m.^[7] Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,5 m, na kojem se nalazi zastava posade, zastava sponzora i zastava sa startnim brojem.^[7]

S obzirom na to da je tijekom godina bilo nedozvoljenih pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga je lađara odlučila, uz pomoć sponzora, izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik maratona. Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. Ostale momčadi, koje se na utrkama za startne položaje plasiraju iza 33. mjesta, dužne su same osigurati lađu istih svojstava i veslaju izvan konkurencije.^[4][3]

Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja dopuštena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da momčad ima najmanje 12, a najviše 18 natjecatelja. Ako posada ne napravi zamjene, mora proći kroz koridor predviđen za to.^[7] Veslači sjede raspoređeni na rubu obje strane lađe, s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Zamjene se vrše na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar se nalazi na provi (pramcu) ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača po potrebi tijekom utrke. Tijekom utrke dopuštena je međusobna zamjena u lađi.^[4] Pravo sudjelovanja imaju osobe muškog spola s navršenih 15 godina života.^[8]

Iako je prvotna ideja bila da na maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovog velikog natjecanja, od 2005. godine dopušten je nastup svima koji to žele. Do sada su nastupile tri posade Hrvata iz dijaspore, posada Sinovi Neretve, potomci naših iseljenika iz Australije (2000. i 2001. godine), posada Molise del communa croata hrvatske manjine u Italiji iz pokrajine Molise (čiji su predci iz Neretve)^[9] i Salašari Somborski, članovi HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora u Vojvodini.^[9] Nastupile su i tri momčadi s Neretve iz susjedne BiH: Čapljina,^[10] Čeljevo^[9] i Gabela,^[11] a 2014. i 2015. posada iz latvijske Rige.

Domagojevi gusari iz Vida u vlasništvu imaju najstariju ploveću lađu sagrađenu 1895. godine, a u njoj su sudjelovali na maratonu 2000. i 2003. godine.^[12] Iste te godine prvi put je nastupila i mješovita muško/ženska posada lađe Žabe i komari iz Metkovića u lađi iz 1903. godine, koja je veliki uspjeh polučila samim dolaskom na cilj u Pločama, a kao zanimljivost stoji i podatak da oni drže "rekord" najduže odveslanog maratona - 4h 2'.^[13] Nakon toga je na maratonu sudjelovalo i nekoliko ženskih posada, a od 2006. godine na maratonu grad Metković redovito predstavlja i ženska posada - Metkovke.

Rezultati natjecanja lađara dostupni na stranicama Udruge.

Najuspješnija u povijesti maratona je posada Gusara iz Komina sa sedam pobjeda, od kojih je pet uzastopnih od 2009. do 2013. godine te šest drugih i tri treća mjesta. Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti iz Rogotina, šest je puta osvojila prvo mjesto, jednom drugo te tri puta treće. Obje udruge u trajnom vlasništvu imaju štit kneza Domagoja. Treća udruga koja je tri puta zaredom osvojila Maraton i tako osvojila štit kneza Domagoja u trajno vlasništvo je udruga lađara iz Zagreba, koja je to uspjela 2024. godine.

Argo iz Bjelovara prva je pobjednička posada izvan doline Neretve. O njihovoj neočekivanoj pobjedi snimljen je dokumentarni film Zlatno runo, Argonauti s ribnjaka.^[19]

U okviru održavanja 17. maratona, 7. kolovoza 2014. godine prvi je put održano zasebno natjecanje za žene, na relaciji Opuzen - Metković, dugoj 10 km.^[20] Kao i za muškarce, utrka za žene je međunarodnog karaktera. Od petog maratona 2018., natjecanje se odvija od Metkovića do Opuzena.

Rezultati natjecanja lađarica dostupni na stranicama Udruge.

• u srpnju 2008. godine jedna posada neretvanskih lađara sudjelovala je na Svjetskoj izložbi mora i mornara u francuskom Brestu^[21]
• 26. lipnja 2009. godine reprezentativna momčad neretvanskih lađara preveslala je kanal La Manche između britanske i francuske obale u vremenu od 3 sata i 40 minuta^[22][23]
• 19. lipnja 2010. godine posada neretvanskih lađara u sklopu projekta Tragovima pradjedova - lađom preko Jadrana preveslala je Jadransko more na relaciji Metković - Termoli, dugoj oko 140 milja neprekidno veslajući oko 35 sati^[24]
• 29. lipnja 2013. godine neretvanski lađari kao prva međunarodna posada sudjeluju na međunarodnoj regati "Palio del Medeterraneo", utrci tradicionalnih čamaca gozzo koja je održana u Tarantu^[25]
• Hrvatska pošta pustila je 8. srpnja 2024. u opticaj prigodnu poštansku marku s motivom neretvanskih lađara tijekom natjecanja nominalne vrijednosti 1,80 €, te izdala prigodnu omotnicu prvog dana.^[26]

Kao rezultat ciljeva Maratona lađa za revitalizacijom, očuvanjem i promocijom neretvanske lađe, može se ubrojiti i još nekoliko tradicijskih natjecanja koja su nastala na ideji Maratona, a koji su svojevrsna uvertira Maratonu:

• Kup sv. Ilije u Metkoviću vozi se od 2014. godine na dan grada Metkovića, sv. Iliju.^[27]
• Lađarski kup Župe Bagalović, uspostavljen 2005. godine, vozi se svake godine 15. srpnja na 15 kilometara dugoj dionici od Krvavca preko Kule Norinske do Metkovića i nazad, dan uoči blagdana Gospe od Karmela, zaštitnice župe Bagalović.^[28]
• Kup kneza Domagoja, uspostavljen 2005. godine, vozi se svake godine 4. kolovoza na Norinu u Vidu dan uoči blagdana Ledene Gospe, zaštitnice župe Vid.^[29]
• Utrka malih trupa, održava se svake godine zadnje subote mjeseca srpnja.^[30]
• Međunarodna regata neretvanskih lađa od Kleka do Neuma, uspostavljena 2012. godine, vozila se početkom srpnja.^[31]

Uspjeh Maratona lađa i njegov utjecaj na revitalizaciju neretvanske lađe dao je vjetar u leđa organizaciji regata u drugim tipovima tradicijskih plovila na vesla diljem obale.

• Lošinjska regata pasara na vesla (od 2013. godine), Mali Lošinj
• Ženska veslačka regata "Dlan i veslo" (obnovljena 2012. godine), Betina
• Ženska veslačka regata "U susret Gospi od Anđela" (od 2012.godine), Krapanj

• Službena stranica
• Maraton na stranicama TZ Metković  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. travnja 2014. (Wayback Machine)