Luko Paljetak

Rodio se i odrastao u Dubrovniku u kojem je živio i radio. Studirao je hrvatski i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je kasnije i radio kao asistent. Bio je redatelj, dramaturg i umjetnički ravnatelj Zadarskoga kazališta lutaka te jedan od urednika Zadarske revije. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranom disertacije Književno djelo Ante Cettinea 1992. godine.

Bio je prevoditelj s engleskoga, francuskog i slovenskog jezika. Između ostalih preveo je i neka od Chaucerovih, Shakespearovih, Byronovih, Wildeovih, Joyceovih, Chestertonovih i Prešernovih djela. Preveo je (zajedno sa Zlatkom Tomičićem) i zbirku pjesama makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova.^[1]

Bio je redovni član HAZU-a i dopisni član SAZU-a, kao i više književnih društava u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je urednik časopisa Dubrovnik dubrovačkoga ogranka Matice hrvatske.

Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i ine). Pisao je dramske tekstove i igrokaze koji su, uprizoreni, bili namijenjeni djeci. Isto tako, napisao je razmjerno veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb). Napisan po opsadi Dubrovnika odnosno početkom Domovinskoga rata, kad je bio i prikazan u gradu Dubrovniku. Dramski tekstovi, poput farsi i drame Orfeuridika, obiluju intertekstualnim i multikulturnim sastavnicama te aluzijama i citatima vezanima za klasična književna djela iz svjetske i suvremene književnosti.

Neka njegova djela u svojoj antologiji Żywe źródła iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela je poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Dana 11. listopada 2017. godine u zgradi Društva hrvatskih književnika, zajedno s Milom Pešordom, uručena mu je povelja o članstvu u Europskoj akademiji znanosti, umjetnosti i književnosti „Leonardo da Vinci”.^[2] Dana 29. ožujka 2023. dobio je nagradu "Iso Velikanović" za životno djelo za književne prijevode.^[3] Preminuo je nakon duge i teške bolesti 12. svibnja 2024. godine, u 81. godini života.

• Nečastivi iz ruže, 1968.
• Tri farse, 1981.
• Jutarnja kocka, 1983.
• Na rubu tijela, 1987.
• Slike s izložbe, 1992.
• Nevenka Arbanas, 1997.
• Pjesni na dubrovačku, 1997.
• Hrvatske teme, 1999.
• Pojmovnik Malog čovjeka, 2001.
• Lapadski Soneti Iva Vojnovića 2002.
• Sastavljanje Orfeja: Studije, drame, pjesme, ogledi,2005.
• Skroviti vrt, 2004.
• Crna kronika, 2006.
• Grenlandski leptiri, 2006.
• Nevidljiva zastava, 2008.

Knjige za djecu:

• Miševi i mačke naglavačke, 1973., 1975.,1980., 1984., 1986., 1994.
• Slastičar orangutan, 1982.
• Ledomat tata, 1985.
• Roda u drugom stanju, 1988.
• Priče iz male sobe, 1989.
• Lavice na kavici, 1990.
• Duhovi sa Strahurna, 1995.
• Izabrane pjesme za djecu, 1996.

Prepjevi:

• Perla, 2022.

Neke od mnogobrojnih nagrada i priznanja:

• 1968.: Nagrada Fonda A.B. Šimić
• 1975.: Nagrada Ivana Brlić Mažuranić
• Župančičeva listina 1982.
• 1984.: Orden Republike s brončanim vijencem
• 1985.: Godišnja nagrada Vladimir Nazor
• 1988.: Nagrada Lastavica
• 1990.: Nagrada Tin Ujević
• 1995.: Goranov vijenac
• 1996.:
  • Maslinov vijenac, poeta oliveatus, Croatia rediviva u Selcima na otoku Braču
  • Godišnja nagrada HAZU
  • Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića
• 2001.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.^[4]
• 2002.: Časna listina IBI-ja, međunarodne udruge izdavača knjiga za djecu
• 2005.:
  • Zlatna povelja mira Linus Pauling
  • Bosanski stećak
  • Nagrada grada Dubrovnika za životno djelo
  • Godišnja nagrada Vladimir Nazor za roman Skroviti vrt
  • Godišnja nagrada Ksaver Šandor Gjalski za roman Skroviti vrt
  • Kiklop 2005. za najbolji roman godine - Skroviti vrt
• 2007.: Nagrada "Susreti pod starom maslinom" za cjelokupno stvaralaštvo za djecu; dodjeljuje Kulturni centar Bar, Crna Gora
• 2008.: Nagrada „Josip Sever” za zbirku pjesama Nevidljiva zastava
• 2009.: Nagrada „Dragutin Tadijanović” Zaklade HAZU za životno djelo
• 2012.: Nagrada UBIUDR Podravka "Zvonimir Golob"
• 2014.: Zlatna plaketa "Miljenko Smoje"
• 2019.: Povelja Visoka žuta žita, za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti - 30. Pjesnički susreti Drenovci 2019.

• Helena Peričić, “Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle”, Krležini dani u Osijeku 2000. („Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija“, I. dio), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-osijek, HAZU-HNK u Osijeku - Filozofski fakultet u Osijeku, 2001., 267-276.

• Helena Peričić, “Orfej - mitski topos post/modernog promišljanja urbaniteta, deja-vua, šutnje... a i šire? (Pokušaj tumačenja Paljetkove Orfeuridike)”, Književna revija (Dani Ivana Slamniga 2001.), ur. Branka Ban et al., osijek, Matica hrvatska - Osijek, 42, 2002., 3-4, 89-94.

• Helena Peričić, “Između stvaralačkog egzila i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, Dani hvarskog kazališta („Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.

• Helena Peričić, “Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the Works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. by Nicoletta Vasta et al., Udine, Forum, 2011, 251-260.

• Helena Peričić, “Hrvatska književnost u repertoaru zadarskoga Kazališta lutaka u devedesetim godinama”, Krležini dani u Osijeku 1999. (Hrvatska dramska književnost i kazalište i hrvatska književnost), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-Osijek, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku - Pedagoški fakultet - Osijek, 2000., 253–258.

• Helena Peričić, “Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle”, Krležini dani u Osijeku 2000. („Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija“, I. dio), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-osijek, HAZU-HNK u Osijeku - Filozofski fakultet u Osijeku, 2001., 267-276.

• Helena Peričić, “Orfej - mitski topos post/modernog promišljanja urbaniteta, deja-vua, šutnje... a i šire? (Pokušaj tumačenja Paljetkove Orfeuridike)”, Književna revija (Dani Ivana Slamniga 2001.), ur. Branka Ban et al., osijek, Matica hrvatska - Osijek, 42, 2002., 3-4, 89-94.

• Helena Peričić, “Između stvaralačkog ‚egzila’ i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, Dani hvarskog kazališta („Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.

• Helena Peričić,“Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the Works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. by Nicoletta Vasta et. al., Udine, Forum, 2011, 251-260.