Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić rodio se u Zagrebu ali je odrastao u Zadru gdje i počinje košarkašku karijeru u KK Zadru 1965. godine. Nastupao je i za Cibonu te igrao u Sloveniji i Italiji. Prvi treneri bili su mu Enzo Sovitti i prof. Leonardo Bajlo. Za europsku reprezentaciju igrao je 6 puta a proglašen je najboljim igračem europskih prvenstava 1971. i 1975. godine. Državno prvenstvo Jugoslavije osvojio je 6 puta a košarkaški kup 4 puta. S Cibonom je osvojio Kup pobjednika kupova (1982.). S državnom reprezentacijom Jugoslavije, za koju je nastupio 303 puta, osvojio je na europskom prvenstvu prvo (1973., 1975., 1977.), drugo (1969., 1971., 1981.) i treće mjesto (1979.), na svjetskom prvenstvu prvo (1970., 1978.) i drugo mjesto (1967., 1974.), a na Olimpijskim Igrama zlatnu (1980. u Moskvi.) i srebrnu medalju (1968. u Mexico Cityju., 1976. u Montrealu). Nakon povratka iz Amerike u Europu sa Zadrom osvaja još dvije titule prvaka Jugoslavije, 1974. i 1975. godine.^[1]

Prema ostvarenim rezultatima riječ je o vjerojatno najboljem košarkašu bivše Jugoslavije, ali i jednom od najboljih košarkaša Europe u povijesti.

U periodu od 1969. do 1973. godine igrao je u SAD-u za Sveučilište Brigham Young. Bio je prvi neamerikanac kojeg su uzeli na draft u NBA. Godine 1972. Portland Trail Blazersi izabrali su ga kao broj 1 u 10. rundi drafta. Zatim je sljedeće godine izabran je od Los Angeles Lakersa u 5. rundi kao 15. izbor drafta.^[2] Iako je imao nekoliko ponuda iz profesionalne NBA lige, Ćosić se odlučio za povratak u Europu. Mnogi stručnjaci smatraju kako je Ćosić mogao igrati zapaženu ulogu u NBA ligi, i to u vrijeme kada ondje uopće nije bilo ne-američkih igrača. Bio je prvi Europljanin u sastavu All American (All Stars).^[3] Na Sveučilištu Brigham Young je dres s njegovim imenom i brojem 11 umirovljen 4. ožujka 2006. godine,^[4] na počasnom mjestu gdje su samo dva košarkaška dresa umirovljena u povijesti te škole, Ćosićev dres i dres Danny Aingea, igrača Boston Celticsa iz slavnih osamdesetih.^[5]

Trenersku karijeru počinje 1976. godine u slovenskom klubu Olimpiji iz Ljubljane kao igrač/trener.^[1] Nakon završetka igračke karijere bio je uspješan i kao trener državne reprezentacije Jugoslavije. Kao trener reprezentacije Jugoslavije debitirao je na Europskom prvenstvu 1985. godine u Njemačkoj.^[1] Jugoslavenska reprezentacija pod njegovim vodstvom osvaja srebro na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine. Uvršten je, 1996. godine, u prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame),^[6] i to kao tek treći neamerikanac u povijesti,^[7] čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu koji je ujedno i kolijevka košarkaške igre.

Za vrijeme studija na Brigham Young Universityju u gradu Provou u američkoj saveznoj državi Utah Krešo Ćosić postao je sljedbenik Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana^[5][8] (poznata kolokvijalno kao Mormonska crkva). Kasnije je po povratku u Hrvatsku kao vjerni sljedbenik, 1975. godine, osnovao je mormonsku zajednicu u Hrvatskoj. Uz pomoć katoličkog svećenika Krešo Ćosić preveo je Mormonovu knjigu s engleskog na hrvatski jezik.^[5][8] Mormonova knjiga je izdana 1979. godine i taj Ćosićev prijevod se još uvijek koristi u Hrvatskoj.^[8]

Po stjecanju neovisnosti Hrvatske (1992.) radio je u diplomatskoj službi kao ministar savjetnik u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Washingtonu u SAD-u.

Krešimir Ćosić preminuo je 25. svibnja 1995. godine,^[5] nakon kratke bolesti od raka limfoma, u Baltimoreu u SAD, prerano, s nepunih 47 godina života. Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju pod arkadama,^[9] 2. lipnja 1995. godine.

• 1996.: uvršten je prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame), i to kao tek treći ne-amerikanac.
• Hrvatski nacionalni košarkaški kup u spomen na Krešu Ćosića od 1998. godine nosi naziv Kup Krešimira Ćosića.
• 2002.: posmrtno je za životno djelo dobio Državnu nagradu za šport "Franjo Bučar".
• Deset godina nakon smrti u Zagrebu je imenovan trg po njemu, Trg Krešimira Ćosića, kod doma športova.
• Dokumentarni film Krešo – Čovjek ispred vremena športskog novinara Slavka Cvitkovića emitiran je na desetu godišnjicu Krešine smrti.^[4]
• 2006.: na Sveučilištu Brigham Young umirovljen je dres s njegovim imenom i brojem 11.
• Nova košarkaška dvorana u Zadru koja se nalazi u športskom kompleksu na Višnjiku od 3. listopada 2008. godine nosi ime Dvorana Krešimira Ćosića.
• U Zadru jedna ulica nosi njegovo ime.

• Popis hrvatskih osvajača olimpijskih medalja
• Popis članova Košarkaške Kuće slavnih