Obična borovica

Obična borovica
	Juniperus communis
Status zaštite
	; Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Pinophyta;
Razred:	Pinopsida;
Red:	Pinales;
Porodica:	Cupressaceae;
Rod:	Juniperus;
Vrsta:	J. communis;
Dvojno ime
	Juniperus communis; L.
Rasprostranjenost
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smrika, latinski: Juniperus communis) je razgranan grm visok 1 – 2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1 – 2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu. U pazušcima listova razvijaju se sitni dvodomni cvjetovi. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine.

Narodna imena za običnu borovicu: smreka, obična borovica, kleka, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smrič, smrička, smriška, borovica, brin, smrek, smrekva črna, smrkovina, smrkva, šmrč, šmreka, šmrika.^[1]

Rasprostranjenost

Rasprostranjenost borovice je od sjeverne Amerike, preko južnog Grenlanda, Europe, sjeverne Afrike do istočne Azije. Raste po klisurastom neplodnom tlu i bjelogoričnim i cmogoričnim šumama. Često se nalazi u velikim grupama na kamenitoj, krškoj podlozi - od primorskog područja do brdskih i planinskih predjela. Raste na sunčanim, suhim mjestima, na vapnencem bogatom tlu.

Podvrste

Juniperus communis var. depressa Pursh
Juniperus communis var. megistocarpa Fernald & H.St.John
Juniperus communis var. nipponica (Maxim.) E.H.Wilson
Juniperus communis var. saxatilis Pall.

Sinonimi

Juniperus communis Thunb.
Juniperus communis subsp. alpina (Suter) Celak.
Juniperus communis var. alpina Suter
Juniperus communis var. arborea Suter
Juniperus communis var. arborescens Gaudin
Juniperus communis var. aurea G.Nicholson
Juniperus communis f. aurea (G.Nicholson) Rehder
Juniperus communis var. aureospica Rehder
Juniperus communis f. aureospica (Rehder) O.L.Lipa
Juniperus communis var. brevifolia Sanio
Juniperus communis subsp. brevifolia (Sanio) Pénzes
Juniperus communis var. canadensis (Lodd. ex Burgsd.) Loudon
Juniperus communis var. caucasica Endl.
Juniperus communis var. communis
Juniperus communis var. compressa Carrière
Juniperus communis f. compressa (Carrière) Rehder
Juniperus communis f. crispa Browicz & Ziel.
Juniperus communis subsp. cupressiformis Vict. & Sennen ex Pénzes
Juniperus communis subsp. depressa (Pursh) Franco
Juniperus communis var. erecta Pursh
Juniperus communis var. fastigiata Parl.
Juniperus communis var. hemisphaerica (J.Presl & C.Presl) Parl.
Juniperus communis subsp. hemisphaerica (J.Presl & C.Presl) Nyman
Juniperus communis var. hispanica Endl.
Juniperus communis var. intermedia (Schur) Sanio
Juniperus communis var. macrocarpa (Sm.) Spach
Juniperus communis subsp. megistocarpa (Fernald & H.St.John) Silba
Juniperus communis var. montana Aiton
Juniperus communis var. montana Neilr.
Juniperus communis var. nana (Willd.) Baumg.
Juniperus communis subsp. nana Syme
Juniperus communis var. nana (Willd.) Loudon
Juniperus communis var. oblonga Loudon
Juniperus communis var. oblonga-pendula Loudon
Juniperus communis f. oblonga-pendula (Loudon) Beissn.
Juniperus communis subsp. pannonica Pénzes
Juniperus communis var. pendens Sudw.
Juniperus communis var. pendula Carrière
Juniperus communis f. pendula (Carrière) Formánek
Juniperus communis var. pendula-aurea Sénécl.
Juniperus communis f. pendulina Kuphaldt
Juniperus communis f. pungens Velen.
Juniperus communis subsp. pygmaea (K.Koch) Imkhan.
Juniperus communis var. reflexa Parl.
Juniperus communis subsp. saxatilis (Pall.) A.E.Murray
Juniperus communis var. sibirica (Burgsd.) Rydb.
Juniperus communis var. stricta Carrière
Juniperus communis f. stricta (Carrière) Rehder
Juniperus communis var. suecica (Mill.) Aiton
Juniperus communis f. suecica (Mill.) Beissn.
Juniperus communis var. variegata-aurea Carrière

Karakteristike

Obična borovica ili šmrika raste kao grm. Obzirom na veličinu, oblik, rast i oblik iglica, šmrika je vrlo promjenljiva biljka. Igličasti listovi stoje po tri u pršljenu. U početku su svijetlozelene boje, a poslije potamne. S gornje strane lista nalazi se plavkasto-bijela crta. Listovi su dugački 8 do 10 mm. Muški cvjetovi su žuti i nalik klasu, a ženski su cvjetovi češeri s izgledom boba. Plod je crna, modrikastim prahom posuta bobica, što dozrijeva tek druge godine u jesen. Svi dijelovi borovice imaju fini aromatičan miris. Plodovi su gorko-slatkog okusa, a iglice gorke i smolaste.

Kemijski sastojci

Osnovni sastojci biljke: plodovi sadrži eterično ulje (Aetheroleum Juniperi bacarum). Sadržaj eteričnog ulja u drogi uglavnom iznosi do 0,5 do 2 %. Zavisno od porijekla i vremena berbe može sadržati i do 2,5 %. Glavni sastojci eteričnih ulja su: izobroneol, kadinen, pinen, kamfen, terpentinski alkohol, kamfor borovice i još neke dodatne supstance u manjim količinama. Sadrži i gorke tvari (amara), taninglikozid juniperin, dosta invertnoga šećera, tanine, vosak, mravlju i octenu kiselinu. Također soli jabučne kiseline. Prema nekim izvorima sadrži kalcij, kalij i mangan. Vodite računa kod kupovine eteričnog ulja ako planirate da ga koristite oralno. Mali broj proizvođaca destilira eterično ulje obične borovice za oralnu upotrebu.

Prema ruskim izvorima od makroelemenata (mg/g) plodovi sadrže kalij (12,70), kalcij (7,00), magnezij (1,00), i željezo (0,14). Od mikroelemenata (KBN) sadrži mangan (0,19), bakar (0,46), cink (0,39), krom (0,17), aluminij (0,04) selen (9,30), ]nikal (1,35), stroncij (0,21), olovo (0,03) i bor (89,20).^[2]

Upotreba

Obična borovica ili šmrika je začin prisutan u europskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjavaju jela od kiselog kupusa i meso, naročito divljač. Dobro se kombinira s paprom, majoranom i lovorom, ali i voćem. Drvo borovice koristi u proizvodnji sitnog namještaja i za rezbarenje, zbog lijepih boja drveta, koje se od svijetložute, pri kori, mijenjaju u crvenosmeđu u sredini.

Od plodova se proizvodi rakija brinjevača.

Kontraindikacije

Nefritis, upalni procesi, jaki gastritis, kolitis, čir na želucu i dvanaestercu, trudnoća.

Narodno vjerovanje

Pred Božić se grančice borovice stave iznad vrata štale da otjeraju vračeve i vještice. Borovica je Drvo godine 2002.

Izvori

↑ Vrste pinusa, juniperusa i picea u HR. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2016. Pristupljeno 27. listopada 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Putirskij, I. N. , Prohrov, V. N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij, Moskva 2000., str. 199–200.

Dodatna literatura

R. Wilfort, Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.

Vanjske poveznice

PFAF database Juniperus communis

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Obična borovica
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi obična borovica
	Wikivrste imaju podatke o taksonu običnoj borovici

[my-bonsai.com-1] Vrste pinusa, juniperusa i picea u HR. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2016. Pristupljeno 27. listopada 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[2] Putirskij, I. N. , Prohrov, V. N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij, Moskva 2000., str. 199–200.

[1]

Obična borovica
Juniperus communis
Status zaštite
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Pinophyta
Razred:	Pinopsida
Red:	Pinales
Porodica:	Cupressaceae
Rod:	Juniperus
Vrsta:	J. communis
Dvojno ime
Juniperus communis L.
Rasprostranjenost

Baze podataka
GBIF Flora Croatica
wikivrste WD wikislike wikigalerija