Kladanj

Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh, s jedne strane te podnožja planine Javornik sa druge strane.

Upravno pripada Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlanskoj županiji.

Brateljevići, Brdijelji, Brgule, Brlošci, Buševo, Crijevčići, Dole (dio), Gojakovići, Gojsalići, Goletići, Jelačići, Jošje, Kaštjelj (dio), Kladanj, Konjevići, Kovačići, Krivajevići, Lupoglavo, Mala Kula, Matijevići, Mladovo, Noćajevići, Novo Naselje-Stupari, Obrćevac, Olovci, Pauč, Pelemiši (dio), Pepići, Plahovići, Prijanovići, Prijevor, Ravne, Rujići, Starić, Stupari-Centar, Stupari-Selo, Suljići, Tarevo, Trnovo (dio), Tuholj, Turalići (dio), Velika Kula, Vranovići, Vučinići i Zagrađe.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kladanj, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušlo je naseljeno mjesto Majdan i dijelovi naseljenih mjesta: Dole i Pelemiši. U sastav općine Kladanj ušli su manji dijelovi naseljenih mjesta: Kaštijelj i Trnovo, koja su se do rata nalazila u sastavu općine Šekovići, kao i veći dio naseljenog mjesta Turalići koje se do rata nalazilo u sastavu općine Vlasenica.

Ime grada izvedeno je od riječi „klada” (balvan). Prema jednoj od predaja, prilikom osmanskog zauzimanja grada, kako bi prešli rijeku Drinjaču, osmanska vojska je izgradila improvizirani most od klada.^[1]

Prvi put se pominje u 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika. Srednjovjekovno se naselje spominje i u Dubrovačkim spisima od 2. kolovoza 1431. godine. Franjevac Marinić u svom putopisu iz 1366. godine navodi kako je Kladadnj najveće mjesto u tuzlanskom kraju.

U osanskim se izvorima Kladanj prvi put spominje 1469. godine. U gradu se nalazio trg „Četvrkovište” na kojem se četvrtkom održavao veliki sajam. Godine 1557. spominje se u okviru Sarajevskog kadiluka, da bi zatim postao samostalan kadiluk.^[1]

Za vrijeme Austro-Ugarske uprave Kladanj postaje kotar u sastavu Tuzlanskog okruga.^[1]

Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije kladanjski kotar je pripadao Drinskoj banovini. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske Kladanj ulazi u sastav nove države. Avdaga Hasić je tada obavljao dužnost kotarskog predstojnika.

Nositelj razvoja grada je drvna industrija. Eksploatacija šuma započela je još za vrijeme Austro-Ugarske.

Grad je poznat i po brojnim mineralnim vrelima kojima su pripisivana ljekovita svojstva.

Na popisu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kladanj nalaze se sljedeći spomenici:

Za vrijeme Jugoslavije mjesna katolička crkva pretvorena je u skladište. Kasnije je crkva vraćena te je na njezinom mjestu podignuta nova crkva sv. Ivana Krstitelja.^[4]

Blziu grada naazi se spomenik prirode Djevojačka špilja.

• Akif Šeremet, komunistički aktivist
• Avdaga Hasić, časnik, zapovjednik vojne jedinice „Avdagina Legija”
• Sulejman Kupusović, filmski i kazališni redatelj

• Službene stranice Općine Kladanj