Kata Šoljić
Kata Šoljić (Vukšić Donji kod Brčkog, 23. veljače 1922. – Zagreb, 8. srpnja 2008.), majka četvorice poginulih branitelja i junakinja Domovinskog rata, bila je simbol patnje i hrabrosti hrvatske majke u Domovinskom ratu zbog čega je dobila nadimak Majka hrabrost.[1]
| Kata Šoljić | |
 Kata Šoljić | |
| Pseudonim(i) | Majka hrabrost |
|---|---|
| Rođenje | 23. veljače 1922. |
| Smrt | 8. srpnja 2008. |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Poznat(a) po | junakinja Domovinskog rata |
| Portal o životopisima | |
U Domovinskom je ratu izgubila četvoricu sinova: Niku, Ivu, Miju i Matu.
Životopis
urediMladost
urediKata Šoljić rođena je u Donjem Vukšiću kod Brčkog, 1922. godine, u siromašnoj obitelji Tikvić.[2] Njezina patnja počela je još u Drugom svjetskom ratu kad su joj strijeljani brat i tri polubrata. Oca je izgubila kad je imala 13 godina, a majku malo kasnije.[3]
Rodila je šestero djece: Niku, Ivu, Miju i Matu, te kćeri Maru i Anu.
Domovinski rat
urediNajstariji sin Niko ubijen je u Srijemskoj Mitrovici, za njim ostala tri sina sa svojim obiteljima. Mijo je ubijen u kukuruzištu, u Srijemskim Čakovcima od "komšijine“ ruke, a do jučer su zajedno radili. Ivo, zapovjednik Mitnice, nestao je u proboju u Dunavu. Za njim ostalo je troje malodobne djece. Mato je ubijen u napadu na vojarnu. U ratu bili su i kći Marija i zet Stjepan Barišić, zet Ivan Vukojević, unuci Zoran, Franjo, Anto i Toni. Kći Marija sa svojom obitelji prošla je teško zatočeništvo Srijemske Mitrovice. Drugog zeta zahvatila je smrt u proboju. Kći Ana ostala je sama s dva sina.[2] Mediji su ju svojedobno nazvali Vukovarska majka hrabrost.
Katine su riječi koje će ostati upamćene.[5]
Trebalo joj je dvanaest godina da pronađe i pokopa svu četvoricu sinova. Najstariji sin Niko (pronađen je gotovo slučajno na groblju u Srijemskoj Mitrovici u Srbiji) bio je posljednji kojeg su ekshumirali.[6]
Smrt
urediUmrla je 2008. godine u bolnici Sveti Duh u Zagrebu, a pokopana je na vukovarskom Novom groblju.[6]
Nagrade, priznanja i spomen
uredi- Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ju je redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge u promicanju moralnih društvenih vrijednosti.
- Godine 2004. godine primila je nagradu Junakinja hrvatskog Domovinskog rata koju je dodijelila Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata, koja joj je dodijeljena na poticaj Mladena Pavkovića, koji je o njoj snimio i nekoliko dokumentarnih filmova.[7]
- Jedan park u zagrebačkom naselju Trešnjevka nazvan je po njoj.[6]
- U Vukovaru je 17. studenoga 2022. godine otkriven spomenik Kati Šoljić i njezinim poginulim sinovima.[8]
Povezani članci
uredi- Objavljena knjiga "Kata Šoljić - Junakinja hrvatskog Domovinskog rata", autora Mladena Pavkovića (2004.)
- Junaci Domovinskog rata
- Snimljen dokumentarni film Mladena Pavkovića "Kata Šoljić" (snimatelj Vedran Šamanović), 2009.
Izvori
uredi- Bilješke i literatura
- ↑ Renata Rašović. 17. studenoga 2022. Kada je Kata Šoljić pronašla tijelo četvrtog ubijenog sina tiho je zajecala: 'Takvo što povijest još nije zapisala'. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 6. ožujka 2023.
- ↑ a b Pukovnik Mirko Čondić, Kata Šoljić, viktimologija.com.hr, 16. studenoga 2022., pristupljeno 31. prosinca 2022.
- ↑ Umrla Kata Šoljić, Hina, dnevnik.hr, 8. srpnja. 2008., (pristupljeno 16. ožujka 2013.)
- ↑ Majka Kata Šoljić: Za pravdu i ljubav, Zbornik radova Vukovar 2001. „Da se ne zaboravi“, ur. Zvonimir Šeparović, HŽD, 16. studenoga 2022., (pristupljeno 31. prosinca 2022.)
- ↑ Umrla Kata Šoljić, majka četiri sina poginula u ratu, 24sata.hr, 8. srpnja. 2008., (pristupljeno 16. ožujka 2013.)
- ↑ a b c Borna Marinić, Rođena „vukovarska majka hrabrost“ Kata Šoljić, hkm.hr, 23. veljače 2021., pristupljeno 31. prosinca 2022.
- ↑ Kata Šoljić - izgubila četvoricu sinova Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine), uvsjp-alfa.hr, 29. prosinca 2010., (pristupljeno 16. ožujka 2013.)
- ↑ Uoči obljetnice pada Vukovara otkriven spomenik Kati Šoljić, morh.hr, 17. studenoga 2022., pristupljeno 31. prosinca 2022.
- Marjan Diklić, Knjiga o majci hrvatskih vitezova i Junakinji Domovinskog rata // Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 50, listopad 2008., Hrčak, hrcak.srce.hr
Vanjske poveznice
uredi- Kristina Petrović: Majčina priča, HŽD, 16. studenoga 2022.