Juraj Mulih

Poslije pučke škole u Turopolju završio je gimnaziju u Zagrebu. Filozofski fakultet završio je u Beču, a četverogodišnji teološki studij u Trnavi. Stigavši iz Slovačke u Požegu, Mulih je već kao mladi svećenik propovijedao, ispovijedao, katehezirao, davao duhovne vježbe i organizirao bratovštinu. U to vrijeme počeo je pisati katekizme. Svojim misijskim radom povezivao je sve Hrvate katolike. Propješačio je cijelom u ono doba slobodnom Hrvatskom, od Senja do Osijeka i Varaždina, također hrvatskim selima u Mađarskoj sve do Budima. Posvuda je okupljao mnoštva, razumljivim jezikom propovijedao vjeru i čovječnost. Pješačio je bos od sela do sela, s kriškom kruha i komadićem sira u torbi, pazeći da ne bi svojim pothvatima ekonomski ugrozio siromašne mjesne župnike. Ulijevao je dušu, crkvenu i narodnu samosvijest narodu koji se tek oporavljao od teških rana turske okupacije. Suvremenici bilježe brojne slučajeve naglih i čudesnih neprotumačivih ozdravljenja bolesnika nad kojima je on molio.^[1]

Od svojih 27 apostolskih godina kao pučki misionar (od 1727. do 1754.) 20 godina posvetio je Zagrebačkoj biskupiji. Spominje se kao propovjednik u crkvi sv. Marka i u crkvi sv. Katarine, a bio je i upravitelj svetišta sv. Franje Ksaverskoga, pa upravitelj Bratovštine Muke Gospodnje i sv. Izidora. Na dan njegove smrti 31. prosinca 1754., zagrebački sabornici zatražili su od Družbe Isusove da učini iznimku od svojega uobičajenoga postupka s pokojnicima te da njegovo mrtvo tijelo izloži cijela četiri dana, da mu mnoštvo ožalošćenoga naroda iskaže počast. Mnoštvo svijeta došlo je u crkvu sv. Katarine na Gornjem gradu da ga vidi i iskaže mu svoje poštovanje i zahvalnost. Mulihovi posmrtni ostatci i danas počivaju u crkvi sv. Katarine.^[1]

Objavio je oko 20 knjiga. Jedan je od najplodnijih hrvatskih duhovnih pisaca.^[2]

• 1734. Pisanicza duhovna kerstianskoga nauka puna, izpisana po Jednomu Misniku od Druxbe Issusove Missionariusu Apostolskomu za Uzkers poklonjena plemenitoi gospodi senatorom, purgarom.
• 1736. Bogolyubne pjsme za probuditi u serdcu griscnika lyubav Boxju i Mariansku, sversceno pokajanye od griha, za naucsiti sva otajstva vire i poglavite kriposti kerstianske pivati.
• 1742. Poszel apostolszki vu navuku kerschanszkom posztavlen z-oblasztjum, volyum i dareslivosztjum preszvetloga i prepostuvanoga goszpodina goszpodina Juraja Branjug. 1.134 str.
• 1742. Zerczalo pravedno gdisze ima isztinito izpiszanye kada, kako i zasto gerchkoga zakona lyudi, iliti kako nekoji govore hrisztjani, od sztare kerschanske katholichanszke czirkve [...].
• 1742. Duhovno zerczalo.
• 1742. Zerczalo szpovedno vu koje budesze hasznovito vgledati, vszakoga szpola, i sztalissa lyudem, da ne szamo knigo-znanczi vide, kakszeje potrebno k-szpovedi dobro pripraviti.
• 1744. Skola Kristusseva kerschanszkoga navuka obilno puna.
• 1746. Zakon bratinztva i zavjetek chudnoga sitka dveh pobosneh hisneh tovarussev Sz. Isidora i maricze, za pravo zerczalo i naszleduvanye navlaztito tesachkem lyudem pred ochi dusse ... sz. Isidora i Maricze.
• 1748. Nebeszka hrana vu szveteh jesztvinah kruhu i vinu tojeto pobosneh molitvah, litaniah i popevkah mleku i medu tojeto: katolichanszkom navuku hasznovitom razgovoru.

• Poszel Apostolszki vu navuku kerschanszkom posztavlen (1742.), books.google.hr
• Skola Kristusseva, kerschanszkoga navuka obilno puna (1744.), digitalnezbirke.kgz.hr