Kukavica

Kukavica
	Glasanje
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Red:	Cuculiformes;
Porodica:	Cuculidae;
Rod:	Cuculus;
Vrsta:	C. canorus;
Dvojno ime
	Cuculus canorus; (Linnaeus, 1758.)
Rasprostranjenost
	; Prisutan, gniježđenje Prisutan, prolazak Prisutan, bez gniježđenja Possibly Extant (breeding)
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Kukavica^[1] (obična kukavica, lat. Cuculus canorus) (u prošlosti nazivana i "Europska kukavica") je ptica iz porodica kukavica (Cuculidae), red kukavki (Cuculiformes). Nastanjuje područja sjeverne Afrike i Euroazije od Portugala i Irske pa na istok sve do Japana i Kamčatke. Velika je poput gugutke, a perje joj je najvećim dijelom sivo. Pored specifičnog glasanja koje zvuči kao "ku-ku" (što joj je i donijelo ime "kukavica"), vrsta je općepoznata i po parazitiranju tuđih gnijezda.

Obilježja

Mužjak u letu

Rasponom krila od 55 do 60 cm, dužinom tijela od 32 do 34 cm i težinom od 110 – 140 grama (mužjak) i 95 – 115 grama (ženka) kukavice su velike gotovo kao gugutke, no nešto su nježnije i vitkije građene.^[2] Krila su im šiljasta, a zaobljeni rep dug je 13 do 15 cm. U letu podsjeća na običnog kobca, ali ima šiljastije završetke krila. Dok sjedi, djeluje da ima kratke noge, rep često lepezasto širi a krila malo raširena pušta blago ovješena.^[3]

Postoje dva malo različita oblika ove vrste. Pored razlike u boji perja (jedan oblik je sivlji, drugi rđasto smeđ), razlikuju se bojom irisa, obruba oko očiju i baze kljuna. Ta boja je kod sive varijante svijetlo žuta, dok je kod rđaste svijetlo smeđa. Noge oba morfema i mladih ptica su žute, a kljun, osim kod korijena, rožnato siv.

Cuculus canorus canorus + Acrocephalus arundinaceus

Cuculus canorus bangsi + Phoenicurus moussieri

Životni prostor i rasprostranjenost

Kukavice nastanjuju sva klimatska područja zapadnog palearktika. Živi u kultiviranim područjima isto kao i u biotopima iznad i sjeverno od granice šuma, dina uz morsku obalu i gotovo svim životnim okolišima izmeđtu toga. Nema ih u arktičkim tundrama i prostranim gustim šumama. Pri tome, odlučujuća je pojavnost ptica koje pri gniježđenju koriste kao domaćine za svoja jaja. U Švicarskoj je dokazano da obitavaju do visine od oko 2400 m, a u Indiji je dokazano da u iznim slučajevima živi i na visini od 5250 m.^[4] U okolišu koji nastanjuju mora biti dovoljno raznovrsnih struktura kao što su travnjaci, živice, pojedinačna stabla, a česte su i na rubnim područjima gradova^[5]

Sjeverna granica pojavnosti kukavica poklapa se od prilike sa sjevernim polarnim krugom, a južna do Himalaja odnosno, do oko 40. stupnja zemljopisne širine.^[6]^[7]

Selidba

Kukavice se sele na velike razdaljine, prije svega noću. Zimovališta su im južno od ekvatora. Tamo daju prednost područjima uz vodene tokove ili savanama s brojnim stablima akacija. Odrasle i mlade ptice napuštaju srednju Europu početkom kolovoza, a vraćaju se uglavnom u drugoj polovici travnja.^[8]

Vrijeme povratka vezano je uz zemljopisnu širinu. Tako u južnu Europu kukavice stižu već u ožujku, a u Skandinaviju tek početkom lipnja.^[9]

Izvori

↑ Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (PDF). HAZU. Zavod za orntologiju HAZU. 2018
↑ Cramp & Simmons 1985., str. 402
↑ Glutz von Blotzheim & Bauer 1994., str. 182
↑ z. B. Arbeitsgemeinschaft Berlin-Brandenburgischer Ornithologen (ABBO) (2001): Die Vogelwelt von Brandenburg und Berlin. Natur & Text, Rangsdorf. S. 100
↑ npr. Radna skupina Berlin-Brandenburških ornitologa (ABBO) (2001.): Die Vogelwelt von Brandenburg und Berlin. (Ptičji svijet Brandenburga i Berlina) Natur & Text, Rangsdorf. str. 100
↑ Cramp & Simmons 1985, S. 404
↑ Hagemeijer, W. J. M. & Blair, M. J.:The EBCC Atlas of European Breeding Birds - their distribution and abundance. T & A D Poyser 1997, ISBN 0-85661-091-7, S. 396–397
↑ Wernham, C.; Toms, M.; Marchant, J.; Clark J. A.; Siriwardena, G. M.; Baillie S. (Editors)(2002): The Migration Atlas: Movements of the birds of Britain and Ireland. T. & A. D. Poyser, London
↑ Gärtner, K. (1981): Die Wechselbeziehungen zwischen dem Kuckuck (Cuculus canorus) und dem Sumpfrohrsänger (Acrocephalus palustris) als Beispiel einer Brutparasit-Wirt-Beziehung. Dissertation Universität Hamburg

Vanjske poveznice

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Cuculus canorus
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cuculus canorus
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Cuculus canorus

[zzo-1] Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (PDF). HAZU. Zavod za orntologiju HAZU. 2018

[2] Cramp & Simmons 1985., str. 402

[3] Glutz von Blotzheim & Bauer 1994., str. 182

[4] z. B. Arbeitsgemeinschaft Berlin-Brandenburgischer Ornithologen (ABBO) (2001): Die Vogelwelt von Brandenburg und Berlin. Natur & Text, Rangsdorf. S. 100

[5] r. Radna skupina Berlin-Brandenburških ornitologa (ABBO) (2001.): Die Vogelwelt von Brandenburg und Berlin. (Ptičji svijet Brandenburga i Berlina) Natur & Text, Rangsdorf. str. 100

[6] Cramp & Simmons 1985, S. 404

[7] Hagemeijer, W. J. M. & Blair, M. J.:The EBCC Atlas of European Breeding Birds - their distribution and abundance. T & A D Poyser 1997, ISBN 0-85661-091-7, S. 396–397

[8] Wernham, C.; Toms, M.; Marchant, J.; Clark J. A.; Siriwardena, G. M.; Baillie S. (Editors)(2002): The Migration Atlas: Movements of the birds of Britain and Ireland. T. & A. D. Poyser, London

[9] Gärtner, K. (1981): Die Wechselbeziehungen zwischen dem Kuckuck (Cuculus canorus) und dem Sumpfrohrsänger (Acrocephalus palustris) als Beispiel einer Brutparasit-Wirt-Beziehung. Dissertation Universität Hamburg

[1]