Rakovi

Tijelo im je člankovito, izgrađeno od većeg broja kolutića, među kojima se razlikuju kolutići glave, prsa i zatka. Od ostalih se člankonožaca razlikuju po tome što dišu škrgama. Najčešće imaju dva para ticala koja služe kao osjetilni organi, ali i za kretanje i pridržavanje.

U škrgonožaca (Branchiopoda) i tankoljuskara (Leptostraca) tijelo se sastoji od triju dijelova:

• glave,
• prsiju i
• zatka.

U ostalih je skupina glava srasla s prsnim segmentima u glavopršnjak. Trbušni segmenti su odijeljeni te svaki, osim posljednjega, nosi par nogu. U nametničkih oblika noge su zakržljale, prvi i drugi par pretvoreni su u ticala i služe kao osjetila za opip i miris. U pričvršćenih (sesilnih) vrsta prva dva para nogu pretvorena su u organ za pričvršćivanje, a ostala tri para ekstremiteta na glavi služe za prihvaćanje i drobljenje hrane.

Tijelo rakova je zaštićeno hitinskim oklopom koji, očvrsnut kalcijevim karbonatom i fosfatom, čini jak vanjski kostur (egzoskelet). Oklop prilikom presvlačenja rakovi odbacuju i zamjenjuju novim.

Rakovi, osobito kopneni, imaju veliku moć regeneracije izgubljenih dijelova, a u viših rakova postoji mogućnost samoosakaćivanja npr. odbacivanja nogu ako su za njih uhvaćeni.

Duljina života u rakova je različita, od nekoliko mjeseci do više od 50 godina (jastog).

Rakovi se hrane sitnim životinjama ili životinjskim ostatcima u raspadanju (čistači vode), neki se hrane i biljem.

Osim nekoliko izuzetaka rađanja živih mladunaca, rakovi se legu iz jaja. Većinom zaštićuju potomstvo; ženka nosi oplođena jaja na trbušnim nožicama. Vrlo su plodni: ženka jastoga ispusti do 9 000 jaja, a neke vrste i do 2 milijuna. Iz jajeta se razvije ličinka nauplij, a iz nje naprednija ličinka zoea. Presvlačenjem ličinka mijenja oblik i približava se obliku odrasla raka.

Po jednoj zastarjeloj podjeli dijelili su se u dvije skupine:

• niži raci (Entomostraca) i
• viši raci (Malacostraca).

Zajedničko je obilježje viših rakova jednak broj segmenata.

Takozvani niži rakovi, su podijeljeni u :

• današnji razred listonošci (Branchiopoda: Phylopoda i Sarsostraca),
• današnji razred dvoljušturci (Ostracoda),
• današnji podrazred veslonošci (Copepoda); pripada razedu Maxillopoda
• današnji podrazred škrgorepci (Branchiura); pripada razedu Maxillopoda
• današnji infrarazred vitičari (Cirripedia).^[1] Pripada u razred Maxillopoda

Rakovi, subphylum se danas dijele na:

• Sjevernoatlanski jastog (Homarus americanus) i rak pljačkaš (Birgus latro) mogu živjeti dulje od 50 godina.
• Babure su jedini rakovi koji su se uspješno prilagodili životu na kopnu.
• Jato svjetlara može pokriti površinu od 440 četvornih kilometara i težiti više od milijun tona.
• Jedna vrsta račića, pankarid, nađena je samo u jednoj maloj bari u Tunisu.