Alta
Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj. Grad je smješten na krajnjoj sjevernoj obali Norveške, u administrativnoj regiji Finnmark, čije je upravno središte.
| Alta | |
|---|---|
| Alta kommune | |
 Panorama Alte | |
| Država | Norveška |
| Regija | Finnmark |
| Okrug | Alta |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik (2007.-2011.) | Geir Ove Bakken (Ap) |
| Površina | |
| • Ukupna | 3.849,42 km2 |
| • Kopno | 3.664,64 km2 |
| • Voda | 184,78 km2 |
| Koordinate | 69°56′N 23°18′E / 69.933°N 23.300°E |
| Stanovništvo (2010.) | |
| • Entitet | 18.762 (5/km2) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Stranica | www.alta.kommune.no |
 | |
 Finnmark u Norveškoj | |
 Alta u Finnmarku | |
Alta je dobila ime po fjordu Altafjordenu, u čijem se zaljevu nalazi, na utoku rijeke Altaelva čiji je kanjon najveći u Skandinaviji.
Prapovijesni petroglifi Alte su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.
Povijest
urediJoš u kameno dobu se na području današnje općine Alta vadio kvarcit od kojega je rađeno oruđe i oružje koje se može pronaći širom sjeverne Norveške. Po uzoru na jedan vrh koplja koji je pronađen tu, 1976. godine je izrađen grb grada Alte[1]
U okolici grada nalaze se brojni petroglifi koji su rađeni od 4200. do 500. pr. Kr. Oni pripadaju kulturi Komsa koja je dobila ime po planini u općini Alta gdje su pronađeni prvi arheološki ostaci ove kulture.
1838. godine osnovana je općina Alta. 1854. godine, u Alti su pogubljeni vođe pobune Saamija (Kautokeino buna), Mons Somby i Aslak Hætta, koji su sahranjeni uz crkveno groblje u selu Kåfjordu nadomak Alte. Njihove glave su sahranjene uz njihova tijela, tek nakon protesta Saami aktivista 1997. godine, nakon što su 140 godina bile u Sveučilišnoj bolnici Kralj Fridrik u Oslu.
Tijekom Drugog svjetskog rata njemački bojni brod Tirpitz se poslužio fjordom Kåfjordenom kao lukom, gdje su ga oštetili saveznički avioni.
1979. godine, Saami aktivisti i borci za zaštitu prirode su tjednima demostrirali i borili se građanskim neposluhom protiv izgradnje brane za hidroelektranu na Altafjordenu (Altasaken). Brana je ipak naposljetku izgrađena i rijeka još uvijek pruža bogat ulov lososa.
1999. godine Alta je zbog konstantnog povećanja broja stanovnika postala gradom.
Znamenitosti
uredi| Petroglifi Alte | |
|---|---|
| Svjetska baština – UNESCO | |
| Država | |
| Godina uvrštenja | 1985. (9. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:352 |
Svjetska baština Petroglifi Alte (Helleristningene i Alta) su otkriveni 1972. godine, i od tada je pronađeno oko 5000 kamenja s urezanim crtežima. Najveći lokalitet je Jiepmaluokta, oko 4 km od središta grada Alta, gdje je pronađeno oko 3000 pojedinačnih petroglifa, te je taj lokalitet pretvoren u muzej na otvorenom (Alta muzej). Najstariji crteži potječu iz oko 4200. pr. Kr. dok su najmlađi iz oko 500. pr. Kr. Oni prikazuju prapovijesnu kulturu lovaca-sakupljača koji su lovili i kontrolirali krda sobova, pravili brodove, ribarili i prakticirali šamanske rituale kojima su obožavali medvjede i druge životinje. Ovi petroglifi su jedini spomenici iz kojih se može spoznati nešto o Komsa kulturi, za koju se vjeruje da je daleki predak naroda Saami.
-
Alta muzej na otvorenom
-
Ograđeno krdo jelena; dokaz pripitomljavanja sobova
-
Interakcija čovjeka i soba
-
Brodovi i apstraktni simboli
-
Obala Langfjordena
Gradovi prijatelji
urediAlta ima ugovore o partnerstvu s
Izvori
uredi- ↑ Norske Kommunevåpen, Nye kommunevåbener i Norden, 1990. Posjećeno 4. siječnja 2011. (norv.)
Vanjske poveznice
uredi- Službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. siječnja 2011. (Wayback Machine) (norv.)
- Alta - turistički vodič
- Fotografije Alte
Ostali projekti
uredi| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Alta |