Šipovo
Šipovo (stari hrvatski naziv: Plivski Grad[nedostaje izvor]) je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Administrativno pripada Republici Srpskoj.
| Šipovo | |
|---|---|
 Šipovo | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet |  Republika Srpska |
| Vlast | |
| • Načelnik | Milan Kovač |
| Površina | |
| Općina | 510 km2[1] |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 10.293 |
| Naseljeno mjesto | 3.856 |
| Stranica | sipovo.net |
 | |
 Položaj općine Šipovo u Bosni i Hercegovini | |
Zemljopis
urediOpćina Šipovo je prvenstveno brdsko-planinsko područje ispresijecano dolinama Janja i Plive, kao i rječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniža točka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440 metara, a najvisa točka je vrh planine Vitorog (1905 m).
Ukupna površina općine iznosi 510 km². Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22.000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15.550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6.500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2.000 ha ili oko 4%.
Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.
Povijest
urediU blizini Šipova nalazio se Soko Grad, središte Plivske župe. Vjerojatno nastao krajem prve polovine 13. stoljeća.
Stanovništvo
uredi
Popisi 1971. – 1991.
uredi| Stanovništvo općine Šipovo | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 12.333 (79,16%) | 12.844 (79,50%) | 14.970 (83,00%) | |||
| Muslimani | 2.965 (19,03%) | 2.831 (17,52%) | 2.952 (16,36%) | |||
| Hrvati | 31 (0,19%) | 25 (0,15%) | 35 (0,19%) | |||
| Jugoslaveni | 155 (0,99%) | 324 (2,00%) | 9 (0,04%) | |||
| ostali i nepoznato | 95 (0,60%) | 130 (0,80%) | 69 (0,38%) | |||
| ukupno | 15.579 | 16.154 | 18.035 | |||
Šipovo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
uredi| Šipovo | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 3.828 (74,04%) | 2.211 (62,47%) | 659 (49,43%) | |||
| Muslimani | 1.155 (22,34%) | 1.026 (28,99%) | 621 (46,58%) | |||
| Hrvati | 14 (0,27%) | 16 (0,45%) | 24 (1,80%) | |||
| Jugoslaveni | 117 (2,26%) | 239 (6,75%) | 3 (0,22%) | |||
| ostali i nepoznato | 56 (1,08%) | 47 (1,32%) | 26 (1,95%) | |||
| ukupno | 5.170 | 3.539 | 1.333 | |||
Popis 2013.
uredi
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naseljena mjesta
urediOpćinu Šipovo sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta[3] :
Babići, Babin Do, Bešnjevo, Brdo, Brđani, Čifluk, Čuklić, Donji Mujdžići, Dragnić, Dragnić Podovi, Duljci, Đukići, Gorica, Gornji Mujdžići, Grbavica, Greda, Hasanbegovci, Hotkovci, Hrbine, Jusići, Kneževići, Kozila, Krčevine, Lipovača, Lubovo, Lužine, Ljuša, Majevac, Močioci, Natpolje, Odžak, Olići, Podobzir, Podosoje, Popuže, Pribelja, Pribeljci, Sarići, Sokolac, Stupna, Šipovo, Todorići, Vagan, Vodica, Volari i Vražić.
Naseljena mjesta Hasanbegovci, Hotkovci, Gapići, Hrbine, Odžak i Pribelja ranije su pripadala općini Glamoč koja je ušla u sastav Federacije BiH. Naseljeno mjesto Ljuša ranije je pripadalo općini Donji Vakuf koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Poznate osobe
uredi- Simo Šolaja, narodni heroj iz 2. svjetskog rata.
- Nedjeljko Bajić Baja, pjevač
Kultura
uredi- Dani Šipova, kulturna manifestacija
Izvori
uredi- ↑ Geografski položaj, sipovo.net, preuzeto 27. ožujka 2020.
- ↑ a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 27. ožujka 2020.