Šipovača
Šipovača je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]
| Šipovača | |
|---|---|
| Regija BiH | Zapadna Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Ljubuški |
| Koordinate | 43°16′N 17°23′E / 43.26°N 17.39°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 643 |
 | |
  Šipovača Šipovača na zemljovidu BiH | |
Zemljopisni položaj i značajke
urediNalazi se u sjeverozapadnom dijelu ljubuške općine, uz granicu s Republikom Hrvatskom. Površine je 7,88 km2. Dijeli na zaseoke Banja, Velika Šipovača i Mala Šipovača. U selu su dva groblja – manje Banjsko groblje i središnje u Jurinoj Lazini. Sjedište je župe Presvetoga Srca Isusova, kojoj još pripadaju Vojnići, Dole, Greda i Kašče. U mjestu je 2006. sagrađena nova škola, a dovršena je i gradnja vodovoda te igrališta na kojem se održava Šipovačka noć na kojoj nastupa lokalni sastav Šuplje stine.[2]
Stanovništvo
urediPopisi 1971. – 1991.
uredi| Šipovača | ||||||
| godina popisa | 1991.[3] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 617 (99,03%) | 684 (98,98%) | 757 (99,73%) | |||
| Srbi | 1 (0,16%) | 0 | 1 (0,13%) | |||
| Muslimani | 0 | 0 | 0 | |||
| Jugoslaveni | 0 | 1 (0,14%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 5 (0,80%) | 6 (0,86%) | 1 (0,13%) | |||
| ukupno | 623 | 691 | 759 | |||
Popis 2013.
uredi| Šipovača | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 643 (100%) | |||||
| Srbi | 0 | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 0 | |||||
| ukupno | 643 | |||||
Povijest
urediO životu u prapovijesno doba u Šipovači svjedoči više nalaza, ponajviše u jugozapadnom dijelu uz cestu prema Kašču. Na lokalitetima Mala i Velika Gomila nalazi se sedam kamenih gomila iz brončanog doba. Na koti Mala Gomila (193 m) nalazi se prapovijesna gradina i ispod nje jedna gomila promjera dvadesetak metara. Druga se nalazi na cesti prema Kašču na koti Gradina (340 m). U mjestu je 1959. pronađena prapovijesna kamena sjekira, koja se sada nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Na lokalitetu Latice nalazište je stećaka iz 14. – 15. st. Evidentirano je 17 primjeraka (11 škrinja i 6 ploča), orijentiranih u smjeru istok-zapad. Ukrašeno ih je 12 primjeraka, najčešći su središnji motivi mačevi, štitovi, križevi, polumjeseci, kružni vijenci i predstave jelena i psa. Dio ih je oštećen ili su utonuli u zemlju, a grobnica koja se nalazi ispod središnjeg stećka devastirana.[2]
U popisu katoličkoga pučanstva biskupa Marijana Bogdanovića 1768. u Šipovači su zabilježena sljedeća prezimena: Georgius Bebekovich, Joannes Bubalovich, Gregorius Erzegovich, Andreas Garbavçevich, Matthaeus Garbavçevich, Michael Vragnesevich i Stephanus Vukoevich.[2]
Poznate osobe
uredi- Luka Vukojević, hrvatski jezikoslovac
- Zdenko Herceg, molekularni biolog i genetičar
Izvori
uredi- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. lipnja 2019.
- ↑ a b c Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Šipovača, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 7, Ljubuški, 30. srpnja 2011., str. 22.-24.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.