Vladislav II, kralj Ugarske
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Vladislav II | |
|---|---|
 | |
| Kralj Češke | |
| Vladavina | 1471 - 1516 |
| Prethodnik | Juraj |
| Nasljednik | Ludovik |
| Kralj Ugarske i Hrvatske | |
| Vladavina | 1490 |
| Prethodnik | Matija I |
| Nasljednik | Ludovik II |
| Supružnik | Barbara Brandenburška Beatrice Napuljska Ana od Foixa |
| Djeca | Ana Jagelonka Ludovik II, kralj Ugarske |
| Dinastija | Jagelonci |
| Otac | Kazimir IV, kralj Poljske |
| Majka | Elizabeta Austrijska |
| Rođenje | 1. mart 1456 Kraków |
| Smrt | 13. mart 1516 Budim |
Vladislav II (1. mart 1456. - 13. mart 1516.), također poznat kao Vladislav Jagelović (češki: Vladislav Jagellonský; mađarski: Ulászló II; poljski: Władysław II Jagiellończyk; slovački: Vladislav Jagelovský; ukrajinski: Владислав ІІ Яґелончик), je bio kralj Bohemije (1471. - 1516.) i Ugarsko-hrvatski kralj (1490. - 1516.). Također je bio i vitez Zmajevog reda.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Vladislav se rodio u Krakówu u Poljskoj. Bio je najstariji sin poljskog kralja Kazimira IV iz dinastije Jagelonaca i austrijske nadvojvotkinje Elizabete, kćerke ugarskog kralja Alberta. Ime je dobio po svom djedu poljskom kralju Vladislavu II. Učitelj mu je bio Jan Dlugosz.
Vladavina
[uredi | uredi izvor]
Češka kraljica Ivana Rosentalska, udovica kralja Juraja, predložila je Vladislava za muževog nasljednika. Vladislav je okrunjen kao kralj Češke 22. augusta 1471. godine. Po smrti kralja Juraja Češka je pala u teško stanje. Stigao je u Prag kao petnaestogodišnjak pod snažnim utjecajem svojih savjetnika i nespreman da se suoči s problemima u Češkoj. Vladislavu se protivio ugarsko-hrvatski kralj Matija I, koji je sam tražio češku krunu. Godine 1479. sporazumom je određeno da će i Vladislav i Matija koristiti titulu kralja Češke, te da će Vladislav vladati Češkom, a Matija Moravskom, Šleskom i Lužicama. Prema istom ugovoru, Vladislav je mogao nakon Matijine smrti otkupiti njegove češke posjede.
Dana 18. septembra 1490. godine, okrunjen je za kralja Ugarske nakon što je izabran za nasljednika Matije I. Godine 1485. Vladislav je sporazumom s plemstvom izgubio gotovu svu ovlast, a dobilo ju je plemstvo. Njegova vladavina u Ugarskoj je bila relativno stabilna. Godine 1500. Vladislav je izgubio još više ovlasti u Češkoj kada je češki sabor usvojio novi ustav kojeg je Vladislav potpisao dvije godine kasnije.
Brakovi
[uredi | uredi izvor]Ženio se tri puta. Prvi put se oženio u Frankfurtu 1476. godine, a prva supruga mu je bila Barbara Brandenburška, kćerka brandenburškog kneza-izbornika Alberta III. Vladislav se od nje razveo pošto mu nije mogla roditi djecu. Nakon nje je oženio bivšu ugarsko-hrvatsku kraljicu Beatriciju Napuljsku, udovicu svoga protivnika Matije. Od nje se također razveo pošto ni ona nije mogla roditi djecu. Njegova treća supruga je bila Ana od Foixa i ona je uspjela roditi Vladislavu djecu. Dvoje djece je preživjelo do punoljetstva: Ana i Ludovik.
Smrt i nasljednici
[uredi | uredi izvor]Vladislav je umro 13. marta 1516. godine, a naslijedio ga je sin Ludovik. Nakon Ludovikove smrti ugarsku i češku krunu je preuzeo Vladislavov zet Ferdinand, suprug njegove kćerke Ane, čiji potomci su je držali sve do nestanka Kraljevine Češke u 20. stoljeću.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
