August Heimer

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

August Heimer (August Hajmer), (1863 - 1930). Rođen je 3. novembra 1863. u Lundu, gdje je završio fakultet (1886), magistrirao (1891) i doktorirao (1893) na temu "Diplomatske veze između Švedske i Engleske 1633-1654". Nakon toga, radio je u više švedskih gradova, a najviše u Elskilstruni, Halmstadu i Jönköpingu kao predavač iz oblasti historije i geografije.

Kao geolog i geograf učestvovao je u više internacionalnih kongresa i ekskurzija koje su bile organizirane u raznim područjima. U toku tih putovanja, August Heimer je zapisivao vlastite utiske i kombinirao ih sa poznatim činjenicama nakon putovanja, objavljujući potom interesantne knjige - putopise o njima. Jedna od tih ekskurzija bila je kroz Bosnu i Hercegovinu 1903. Svoje utiske i doživljaje opisao je u knjizi "Genom Bosnien och Hercegovina" (Kroz Bosnu i Hercegovinu), koju je tačno stotinu godina kasnije preveo i uredio dr. Izet Muratspahić.

August Heimer sa ostalim članovima ekskurzije po Bosni i Hercegovini obišao je Brčko, Tuzlu, Doboj, Zenicu, Sarajevo, Travnik, Jajce, Donji Vakuf, Bugojno, Jablanicu, Konjic, Mostar, Popovo polje i Gravos (mjesto na Jadranskoj obali). O svim tim gradovima, ljudima i običajima on je napisao svoje zapažanja, a usput je od ostalih učesnika doznao mnogo o životu Bosanaca, njihovim običajima i naravima. I ta zapažanja on je objavio u knjizi.

Zanimljivo je da je švedski geolog za narode koji su živjeli, ali i sada žive na prostorima BiH koristio po tri imena. Tako je za Bošnjake pisao da su "muhamedanci, Turci i muslimani", za Srbe da su "ortodoksi, grčki katolici i serberi", a za Hrvate "katolici, rimokatolici i rimski katolici".

Svuda gdje je boravio, nastojao je pribaviti što više zanimljivosti o životu gradova i ljudi i to opisati na sebi svojstven način, kao Evropljanin koji nije bio opterećen nikakvim predrasudama. Jer BiH je tada, to slobodno možemo reći, po svemu bila dio Evrope za čiji se povratak sada ponovo grčevito bori. Njegovo putovanje po BiH trajalo je oko dva mjeseca.

Kako je jedan Šveđanin vidio Bosnu i Hercegovinu prije 100 godina