Izvorni kôd stranice Svjetski kup u biatlonu

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Istaknuti članak}}
{{About|Svjetskom kupu u biatlonu|sezonu u Svjetskom kupu u biatlonu 2023/24.|Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.}}
[[Datoteka:Bailly-Wilhelm-Akhatova.jpg|mini|desno|[[Sandrine Bailly]], [[Kati Wilhelm]] i [[Albina Ahatova]]]]
'''Svjetski kup u biatlonu''' je niz takmičenja u [[biatlon]]u, koja se organiziraju u zimskom periodu pod okriljem [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Prvo službeno takmičenje održano je u konkurenciji muškaraca [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1978]], a u ženskoj [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987]].{{Napomena|Sezone Svjetskog kupa [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] do [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] službeno se vode kao Evropski kup. Ovo imenovanje je kontradiktorno jer su u takmičenjima učestvovali takmičari iz čitavog svijeta. U zavisnosti od definicije, takmičenja u ženskoj konkurenciji vode se od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1982/83.|1982/83]], odnosno [[Svjetski kup u biatlonu 1987/88.|1987/88.]]}} Osim vrednovanja u ukupnom plasmanu, od 1998. vode se rezultati i određuju pobjednici u pojedinim disciplinama, kao i u Kupu nacija, tabeli sa zbirom svih bodova po nacionalnim biatlonskim savezima.

== Organizacija ==
Svjetski kup sastoji se od 9 takmičenja, na kojima se održavaju utrke u najmanje dvije, obično tri [[Biatlon#Discipline|discipline]]. U sezoni se prosječno održavaju 22 pojedinačne i 4 štafetne utrke. Za Svjetski kup boduju se i takmičenja na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]], kao i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetskim prvenstvima]]. U usporedbi s prvim godinama kupa, broj takmičenja postepeno se povećavao, sve do [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezone 2008/09]], kad je u kalendaru bilo 10 takmičenja, nakon čega je [[IBU]], zbog protesta trenera, smanjio broj na trenutnih devet.<ref>Viktoria Franke: ''[http://www.biathlon-online.de/news-89/newsarchiv-132/2446-weltcupkalender-fste-saison-wird-arbeitet.html Weltcupkalender für nächste Saison wird überarbeitet]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}'', Biathlon-Online.de, 17. mart 2008, pristupljeno: 15. august 2012.</ref>

=== Kvalifikacioni kriteriji ===
Za nastup u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj utrci]] i [[Biatlon#Discipline|štafeti]] u Svjetskom kupu, te na Svjetskim prvenstvima i Olimpijskim igrama, potrebno je ostvariti određene kvalifikacione kriterije, koji se odnose na tekuću i proteklu sezonu Kupa. Biatlonac stječe pravo nastupa u kupu, ako u [[Biatlon#Discipline|sprintu]] ili pojedinačnoj utrci u [[Evropski kup u biatlonu|Evropskom kupu]] ili na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskom prvenstvu]], ostvari vrijeme, koje prosječno vrijeme trojice prvoplasiranih, ne prelazi više od 20% ili, alternativno, ako je biatlonac na [[Juniorsko prvenstvo u biatlonu|Juniorskom prvenstvu]] ostvario plasman u prvoj polovini tabele.

Za održanje prava nastupa u tekućoj sezoni, svaki biatlonac mora u takmičenjima Kupa, u sprintu i pojedinačnoj konkurenciji ostvariti vrijeme, koje nije veće od 20% od prosječnog vremena trojice prvoplasiranih. U ženskoj konkurenciji ova je granica 25%. Izuzetno, a na zahtjev nacionalnog biatlonskog saveza, u slučajevima kada je npr. biatlonac ozlijeđen, ili je biatlonka trudna, može se dodijeliti pravo nastupa nekom drugom biatloncu, da bi se ispunila maksimalna kvota u broju biatlonaca u pojedinoj utrci.

=== Startna mjesta ===
==== Od sezone 2015/16. ====
Raspodjela startnih mjesta se od strane IBU stalno mijenja, tako da su od [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezone 2015/16]]. određene nove kvote i pravila za odabir takmičara. Od ove sezone pravo stalnog nastupa ima sama 25 najboljih nacionalnih saveza, dok najbolji savezi iz IBU kupa, ako nisu među prvih 25, dobijaju jedno startno mjesto. Umjesto tri, od ove sezone dodjeljuju se četiri [[pozivnica (sport)|pozivnice]] ({{jez-en|wildcards}}). Ukupan broj takmičara povećan je sa 108 na 110 u disciplinama sprint i pojedinačno.
<center>
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="border:1px solid #C0C0C0; border-collapse:collapse; font-size:90%; margin-top:1em; text-align:center"
|- bgcolor="#E0E0E0"
! colspan="7" | Maksimalan broj učesnika po nacionalnom savezu od sezone 2015/16.
|-
! bgcolor="#F8F8F8" width="200" | Plasman u Kupu nacija
| width="50" | 1–5.
| width="50" | 6–10.
| width="50" | 11–17.
| width="50" | 18–23.
| width="50" | 24+25.
| width="50" | IBU
|-
! bgcolor="#F8F8F8" | Broj startnih mjesta
| 6
| 5
| 4
| 3
| 2
| 1
|}
</center>

==== Pravilo do sezone 2014/15. ====
Svakom biatlonskom nacionalnom savezu, na prvom takmičenju u sezoni u disciplinama sprint i pojedinačnoj utrci, pripadaja dva mjesta, dok po tri mjesta dobijaju 22 najbolja saveza po rezultatima iz prošle sezone. Osim toga svaki savez može prijaviti onaj broj biatlonaca, koji su u protekloj sezoni bila među prvih 50 na listi Svjetskog kupa. Pri tome ne smiju biti prekoračena sljedeća ograničenja: 
<center>
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="border:1px solid #C0C0C0; border-collapse:collapse; font-size:90%; margin-top:1em; text-align:center"
|- bgcolor="#E0E0E0"
! colspan="7" | Maksimalan broj učesnika po nacionalnom savezu 
|-
! width="200" bgcolor="#F8F8F8" align=left | Plasman u Kupu nacija
| width="50" | 1–5.
| width="50" | 6–10.
| width="50" | 11–15.
| width="50" | 16–20.
| width="50" | 21–25.
| width="50" | 26–30.
|-
! bgcolor="#F8F8F8" align=left | Broj startnih mjesta
| 6
| 5
| 4
| 3
| 2
| 1
|}
</center>
Od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]], usporedno sa bodovanjem takmičara u Svjetskom kupu, razvijen je dodatni bodovni sistem, sa ciljem određivanja i ograničavanja učesnika u takmičenjima Kupa. Po tom se modelu u disciplinama sprint, potjera i pojedinačna utrka dodjeljuju tzv. ''IBU bodovi'' po sljedećim kriterijima:

Zadnji takmičar dobija 1 bod, predzadnji 2 itd. sve do devetog mjesta, svaki takmičar dobija bod više od prethodnog. Između devetog i petog mjesta dva boda više, plasman na četvrto mjesto se boduje sa 3 boda više nego peto mjesto, a razlika između četvrtog i trećeg mjesta je 5 bodova, te 6 bodova između trećeplasiranog, drugog i pobjednika.

Na osnovu ovih rezultata prvog takmičenja, na drugom i trećem takmičenju, samo prvih 90 takmičara, na osnovu zbira ''IBU bodova'' imaju pravo nastupa. Preostali takmičari prelaze u takmičenje [[Evropski kup u biatlonu|Evropskog kupa]], u kojem se bodovi računaju po istim bodovnom sistemu.

Prvih 85 takmičara nakon tri takmičenja imaju automatski pravo nastupa u takmičenjima u januaru, a njima se pridružuju 8 najboljih iz Evropskog kupa, ako ograničenja o maksimalnom broju takmičara po nacionalnim savezima nije prekoračeno.

Nakon šestog takmičenja pravo nastupa na daljim takmičenjima ima samo 80 najboljih. Tri najbolje plasirana biatlonca iz Evropskog kupa stiču pravo na start i ne podliježu limitu nacionalnih saveza. Takmičari od četvrtog do desetog mjesta mogu nastupiti u utrkama, ali maksimalno jedan po nacionalnom savezu, ali samo ako broj učesnika ne prelazi limit nacionalnog saveza i ako oni ne pripadaju nekima od triju prvoplasiranih saveza.

Za utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]], pravo nastupa imaju 60 najboljih iz prošle kvalifikacijske utrke ([[Biatlon#Discipline|sprinta]] ili [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]]).

U utrkama [[Biatlon#Discipline|masovnog starta]] pravo nastupa ostvaruje prvih 25 sa ljestvice Svjetskog kupa, te pet najboljih s prošlih utrka održanih na tom takmičenju. Kod odustajanja kvota od 30 takmičara se popunjava na osnovu ljestvice Svjetskog kupa.

U štafetnim utrkama pravo nastupa imaju 30 nacionalnih saveza, po plasmanu u Kupu nacija iz protekle sezone.

== Bodovanje ==
Sistem bodovanja u utrkama Svjetskog kupa određuje plasman u pojedinim disciplima u ženskoj i muškoj konkurenciji. Za razliku od takmičenja koje organizuje [[FIS]] u alpskom i nordijskom skijanju, sistem bodovanja [[IBU]]-a je prilagođen i podoban za sportaše, koji kontinuirano osvajaju bodove, te podstiče takmičare na učestvovanje u Svjetskom kupu. Tako na primjer, jedan biatlonac, koji od ukupno deset utrka pobijedi u pet, a u 5 ostalih izostane, u odnosu na drugoga, koji je u svih deset utrka osvojio 10 mjesto, može imati slabiji plasman na ljestvici (300 u odnosu na 310) - dok bi po sistemu FIS-a imao gotovo dvostruko više bodova nego skijaš, koji je učestvovao u svih deset takmičenja (500 osvojenih bodova za 5 pobjeda u odnosu na 260 bodova).

Po uzoru na biciklističke utrke [[Tour de France]]a, u Svjetskom kupu postoje [[žuta majica|žuta]] i [[crvena majica]], koje se dodjeljuju za vodećeg u pojedinoj disciplini, odnosno za vodećeg u svjetskom kupu. Osim ovih dviju, postoji i žuto-crvena kombinacija, koju u utrci nosi biatlonac, koji je vodeći u ukupnom plasmanu i u nastupajućoj disciplini. Na kraju takmičenja, biatonci dobijaju tzv. male ili velike kristalne kugle, za pobjedu u pojedinoj disciplini ili u za pobjedu u ukupno plasmanu.

Takmičenja na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] i na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] se također boduju po istom principu, mada sa pojedinim izuzecima, kada utrke nisu bodovane:

* [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu ]]: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|1988]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]]
* [[Zimske olimpijske igre]] do uključivo [[Biatlon na ZOI 1994.|1994.]] i od [[Biatlon na ZOI 2014.|2014]];

=== Način bodovanja ===
{{Biatlon bodovi masovni start 2}}
{{Biatlon bodovi masovni start}}
{{Biatlon bodovi 6}}
{{Biatlon bodovi 5}}
{{Biatlon bodovi 4}}
{{Biatlon bodovi 3}}
{{Biatlon bodovi 2}}
{{Biatlon bodovi 1}}

=== Poništavanje bodova ===
[[Datoteka:Andrea Henkel.JPG|desno|mini|[[Andrea Henkel]], višestruka pobjednica u takmičenjima Svjetskog kupa]]
Specifičnost obračuna bodova u Svjetskom kupu jest poništavanje najslabijih rezultata. Na kraju sezone tri najslabija rezultata svakog biatlonca poništavaju se te se nakon toga određuje ljestvica Kupa. U plasmanu po disciplinama u kojima su bila samo 4 nastupa briše se samo jedan najniži plasman. Ovaj način računanja plasmana u pravilu ne mijenja plasman na ljestvici jer se obično brišu rezultati utrke koju je biatlonac propustio ili osvojio vrlo mali broj bodova. Međutim, ako biatlonac nije osvojio nijedan bod u manje od 3 utrke, postoji mogućnost da se konačni plasman pokvari jer se onda briše 1 plasman. Budući da je gubitak plasmana direkno vezan za prihode biatlonaca, ova metoda je diskutabilna i nije od svih takmičara prihvaćena kao pozitivna.

Tako je, npr, u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni kupa 2004/05.]] norveški biatlonac [[Ole Einar Bjørndalen]], dobrovoljno odustao od nastupa u 7 utrka, dok je njegov direktni protivnik, Nijemac [[Sven Fischer]], po ovom pravilu izgubio 17 bodova, što je omogućilo Bjørndalenu da osvoji Svjetski kup.<ref>[http://docs.biathlonresults.com/0405/BT/SWRL/SMTS.pdf Ukupni rezultati Svjetskog kupa za muškarce (sezona 2004/05)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} (PDF; 147&nbsp;kB)</ref> Sa druge strane, ovo pravilo omogućava biatloncima koji iz opravdanih razloga ne mogu nastupiti u jednoj ili više utrka da ostvare dobar plasman na ljestvici ako imaju dobre plasmane u nastupu.

U [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni kupa 2006/07.]] [[Andrea Henkel]], iako je zbog bolesti propustila četiri utrke, ali nakon obračuna i oduzimanja slabih rezultata, zbog boljeg prosjeka bodova, te oduzetih bodova [[Kati Wilhelm]] i [[Anna Carin Olofsson]], osvojila je Svjetski kup.<ref name="gesamt-za žene06-07">[http://docs.biathlonresults.com/0607/BT/SWRL/SWTS.pdf Ukupni rezultati Svjetskog kupa za žene (sezona 2006/07)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140503025415/http://docs.biathlonresults.com/0607/BT/SWRL/SWTS.pdf |date=3. 5. 2014 }} (PDF; 198&nbsp;kB)</ref>

Bodovi se više ne oduzimaju od [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|sezone kupa 2010/11]], dok su izuzetno u sljedećoj [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni kupa 2011/12]], oduzeta samo dva najslabija plasmana. Nasuprot tome, rezultati u pojedinačnim disciplinama se i dalje oduzimaju.<ref>{{Cite web |url=http://biathlon.xc-ski.de/152-biathlon-kurznews-weltcup-fixstarter-und-probleme-in-oberhof.html |title=Biathlon-Kurznews: Weltcup-Fixstarter, Probleme in Oberhof und Streichergebnisse |access-date=13. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120114073918/http://biathlon.xc-ski.de/152-biathlon-kurznews-weltcup-fixstarter-und-probleme-in-oberhof.html |archive-date=14. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref>

=== Kup nacija ===
Pored bodova, koji odlučuju o plasmanu biatlonaca, u takmičenjima se dodijeljuju bodovi za Kup nacija. Ukupan broj bodova i plasman određuje broj biatlonaca iz pojedinog nacionalnog saveza, koji imaju pravo nastupa u Svjestkom kupu. Za Kup nacija broje se rezultati u sprintu, pojedinačnoj utrci, štafeti i mješovitoj štafeti, ali se bodovi računaju po posebnom modelu. Bodovi iz mješovite štafete, dijele se na bodove za mušku i na bodove za žensku konkurenciju.

{{Biatlon bodovi KN}}
{{Biatlon bodovi štafeta}}
{{Biatlon bodovi mješovita štafeta}}

=== Novčane nagrade ===
{| class="wikitable" style=font-size:90%; width=50%
|-
! width="100"| Plasman
! width="150"| Disciplina<br /><small>(sprint, pojedinačno, potjera, masovni start)</small>
! width="150"| Štafeta<br /><small>(muškarci, žene, mješovito)</small>
! width="150"| Svjetska prvenstva<br /><small>(muškarci, žene)</small>
! width="150"| Ukupni poredak<br /><small>(muškarci, žene)</small>
|-
!colspan="8" align="center"| Novčane nagrade za sezonu [[Svjetski kup u biatlonu 201/2015.|2014/15.]]<ref>{{Cite web |url=http://cdn.biathlonworld.com/files/IBU_Guide_2014_2015.pdf |title=IBU Biathlon Guide 2014/2015 {{Simboli jezika{{!}}en{{!}}engleski}} |access-date=13. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150316152038/http://cdn.biathlonworld.com/files/IBU_Guide_2014_2015.pdf |archive-date=16. 3. 2015 |url-status=dead }}</ref>
|- align="right"
|align="center"| 1.||13.000 €||20.000 €||28.000 €||44.000 €
|- align="right"
|align="center"|2.||10.000 €||14.000 €||23.000 €||39.000 €
|- align="right"
|align="center"|3.||7.000 €||11.000 €||18.000 €||34.000 €
|- align="right"
|align="center"|4.||5.000 €||8.000 €|15.000 |€||29.000 €
|- align="right"
|align="center"|5.||4.000 € ||6.000 €||13.000 €||24.000 €
|- align="right"
|align="center"|6.||3.500 €||4.000 €||10.000 €||19.000 €
|- align="right"
|align="center"|7.||3.000 €|| ||9.000 €||17.000 €
|- align="right"
|align="center"|8.||2.000 €|| ||8.000 €||14.000 €
|- align="right"
|align="center"|9.||1.500 €|| ||7.000 € ||11.000 €
|- align="right"
|align="center"|10.||1.000 €|| ||6.000 € ||9.000 €
|-
!align="center"| '''Fond nagrada''' || '''50.000 €''' || '''63.000 €''' ||''' 137.000 €''' || '''€ 240.000'''
|-
!align="center"| Fond nagrada<br />(za sezonu) || 2.500.000 € || 882.000 € || 274.000 € || 480.000 €
|}

== Discipline ==
=== Pregled ===
==== Sprint ====
Sprint je najčešća disciplina u Svjetskom kupu i održava se skoro na svakom takmičenju. Biatlonci startuju svakih 30&nbsp;sekundi, a staza je duga 10&nbsp;km za muškarce, a 7,5&nbsp;km za žene. Gađa se dva puta najprije iz ležećeg, zatim iz stojećeg stava, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150&nbsp;m, što iznosi dodatno oko 20&nbsp;sekundi. U sprintu biatlonac sam odabire mjesto na strelištu od kojeg gađa u metu.

==== Potjera ====
Potjera je druga disciplina po učestalosti u Svjetskom kupu. Vezana je direktno na prethodnu utrku, koja je obično sprint, a ponekad i pojedinačna utrka. U potjeri takmičari počinju trku po plasmanu iz prethodne trke, u vremenskom zaostatku iz trke, zaokruženog na cijelu sekundu. Biatlonci su sami odgovorni za pravila start, te ako startuju ranije, dobijaju kaznene sekunde. Ako se rezultati uzimaju iz pojedinačne utrke, zaostatak se polovi. Dužina staze je 12,5&nbsp;km za muškarce, odnosno 10&nbsp;km za žene. Gađa se 4 puta, a prva dva gađanja su ležeća, posljednja dva iz stojećeg stava. Za svaki promašaj se trči dodatnih 150&nbsp;m u kaznenom krugu. Kako ne bi bilo gužve na stazi i na gađanju, po pravilima svjetskog kupa, učestvuje samo 60 prvoplasiranih iz prethodne trke. Ako neko od kvalificiranih biatlonaca, odustane, njegovo mjesto ostaje upražnjeno. Mjesto na strelištu je po redosljedu stizanja do meta.

==== Pojedinačno ====
Pojedinačna utrka je pored masovnog starta najrjeđa u Svjetskom kupu, ali u njoj nastupa najviše takmičara. Trka duga 20&nbsp;km u muškoj konkurenciji (15&nbsp;km za žene) je najstarija disciplina. Gađa se 4 puta naizmjenično u ležećem i stojećem stavu, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatno vrijeme od 1&nbsp;minute, koje se dodaje na vrijeme trčanja. Takmičari počinju trku uobičajeno s 30 sekundi razmaka.
==== Masovni start ====
Masovni start je najmlađa disciplina Svjetskog kupa. Od [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezone 2014/15.]] startuje se istovremeno u deset redova sa po tri biatlonca. Ranije je start bio u tri reda sa po deset takmičara, a takmičari su morali skijati klasičnim stilom u startom području. Klasični stil je početkom 2014. godine zamijenjen slobodnim stilom. Staza je duga 15&nbsp;km za muškarce, 12,5&nbsp;km za žene. Četiri su gađanja (2 ležeća, pa 2 stojeća). Prvo gađanje se gađa na meti sa startnim brojem takmičara, a ostala gađanja po redoslijedu dolaska na mete. Kao i u sprintu, kazneni krug je 150&nbsp;m za svaku promašenu metu. Po pravilima Svjetskog kupa, učestvuje samo 30 takmičara (upola manje od potjere, jer kreću svi u isto vrijeme). Pravo nastupa imaju 25 prvoplasiranih na aktuelnoj ljestvici ukupnog plasmana, te 5 takmičara, koji su na tom takmičenju u prethodnim disciplinama osvojili najviše bodova.<ref name=VF>Viktoria Franke: ''[http://www.biathlon-online.de/news-89/4714-neue-massenstartreglung-groessere-chancen-fuer-aktuell-gute.html Neue Massenstartreglung – Größere Chancen für aktuell Gute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130320055736/http://www.biathlon-online.de/news-89/4714-neue-massenstartreglung-groessere-chancen-fuer-aktuell-gute.html |date=20. 3. 2013 }}'', Biathlon-Online.de, 7. januar 2011; pristupljeno: 12. februar 2011.</ref> Po starom pravilu, pravo nastupa su imali samo prvih 30 sa ljestvice.<ref name=VF/>{{Napomena|Na Svjetskim prvenstvima pravo nastupa imaju 15 najboljih iz Svjetskog kupa, zatim svi branitelji naslova (ukupno 9) sa prošlog prvenstva u disiplinama sprint, potjera i pojedinačna utrka, ako nisu već među prvih petnaest. Ostala mjesta se dodjeljuju na osnovu osvojenih bodova na aktuelnom prvenstvu u proteklim disciplinama. Po nacionalnom savezu, moguć je nastup maksimalo 4 takmičara. Bez ograničenja, mogu nastupiti aktuelni svjetski prvak u masovnom startu, kao i aktuelni olimpijski pobjednik (usp. [http://www.biathlonworld.com/media/files/downloads/IBU_Rules_2012_cap3.pdf Ziff. 12.6.1.3 der IBU-Regeln 2012])}}

Ako neko od takmičara odustane 2 sata prije početka utrke, njegovo mjesto zauzima sljedeći biatlonac sa ljestvice.

==== Štafeta ====
Pored individualnih utrka, u Svjetskom se kupu održavaju i štafetna takmičenja. Ukupno su tri varijante štafete:
* '''Klasična štafeta''' u kojoj učestvuju 4 takmičara, održava se u muškoj konkurenciji na 7,5&nbsp;km, a u ženskoj na 6&nbsp;km. Gađa se 2 puta, a od toga prvo u ležećem položaju, zatim u stojećem. Za svako gađanje u 5 meta takmičar ima 8 metaka, od kojih 5 idu u okvir, a preostala tri, ako budu potrebni, moraju se ručno pojedinačno napuniti. Ako nakon 8 gađanja ostane jedna nepogođena meta trči se dodatni kazneni krug u dužini od 150&nbsp;m. Prvi trkači svih timova kreću u isto vrijeme, a svaki sljedeći, zavisno od toga kojim redom njegov prethodnik iz tima stigne na mjesto, predaje štafeta. Predaja se vrši dodirivanjem, na bilo kom mjestu na tijelu, u "zoni" predaje dugoj 50 metara. Predaju nadgledaju posebne sudije. Prvo gađanje, prvog takmičara je na meti koja odgovara startnom broju. Drugo gađanje prvog i sva gađanja preostalih takmičara u timu, odvijaju se na metama po redosljedu stizanja na gađanje.
* '''Mješovita štafeta''' je štafeta u kojoj učestvuju 2 biatlonca i 2 biatlonke. Žene trče 6&nbsp;km i nastupaju u prve dvije izmjene, a nakon njih biatlonci na 7,5&nbsp;km u sljedeće dvije izmjene. Sva ostala pravila su ista kao i u klasičnoj štafeti.
* '''Pojedinačna mješovita štafeta''' je najnovija disciplina i probno je izvedena u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni 2014/15.]] Štafeta se sastoji od jednog biatlonca i jedne biatlonke. U prvoj izmjeni trči biatlonka na 6&nbsp;km i ima dva gađanja kao u klasičnoj štafeti, zatim je zamjenjuje biatlonac, koji trči 7,5&nbsp;km. Nakon njega trči ponovo ista biatlonka, a u četvrtoj izmeni ponovo isti takmičar.
* '''Tim''' je disciplina, koja se više ne trči u Svjetskom kupu. U utrci je učestvovalo četvoro takmičara od kojih je samo jedan gađao na strelištu, dok su eventualni kazneni krug trčali svi zajedno. Održavana je u obje konkurencije.

=== Razvoj ===
==== Pojedinačne discipline ====
[[Datoteka:Raphaël_Poiree.jpg|desno|mini|Raphaël Poiree, pobjednik prve zvanične trke u disciplini masovni start]]
[[Datoteka:Sven Fischer 2003.jpg|desno|mini|Sven Fischer, pobjednik prve zvanične trke u disciplini potjera]]
U prvim godinama Svjetskog kupa, sprint u ženskoj konkurenciji trčao se na 5&nbsp;km, a pojedinačna utrka sa tri gađanja na 10&nbsp;km. Već [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1989]]. godine utrka u sprintu je produžena na 7,5&nbsp;km, a pojedinačna utrka na 15&nbsp;km sa 4 gađanja.

Uvođenjem dohvatne utrke ili potjere polovinom 1990-ih uvedena je prva disciplina u kojoj se takmičari direktno ogledaju u jednoj utrci. Prvi put je ova disciplina uvedena u [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|sezoni 1996/97.]] U takmičenju u norveškom [[Lillehammer]]u pobjednici su bili [[Simone Greiner-Petter-Memm]] i [[Sven Fischer]].

Zbog velikih zaostataka u kvalifikacionim utrkama, moguće je da utrka, zbog velike prednosti prvoplasiranih ne bude zanimljiva. Tako je na primjer u [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|sezoni 2001/02.]] [[švedska]] biatlonka [[Magdalena Forsberg]] u potjeri u [[Hochfilzen]]u, decembra 2001. godine uspjela prednost od 59,4&nbsp;sekundi iz sprinta, povećati na 3:13&nbsp;minute u odnosu na drugoplasiranu [[Olena Subrilova|Olenu Subrilovu]]. Međutim, ovakve su utrke rijetkost, kako zbog izjednačenosti takmičara, te zbog velikog pritiska pri gađanju, te promašaja i samim tim dodatih kaznenih krugova. Ovu razliku Forsbergova je uspjela ostvariti, jer je bila najbrža u utrci, i jedina je bila bez promašaja na gađanju.<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT0102SWRLCP01SWPU Rezultati potjere u Hochfilzenu (sezona 2001/02)] {{de simbol}}</ref>

Unatoč tome, čest je slučaj, da pobjednik sprinta uprkos prednosti, ne osvoji neko od boljih mjesta. Posebno su uzbudljive utrke u kojima su zaostaci mali, a razlike između takmičara neznatne. Ako je zaostatak veliki, šanse za dobar plasman su niske, ali se u mnogim utrkama ova praksa pokazala netačnom. Na početku [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezone 2005/06.]] francuski je biatlonac [[Julien Robert]] startovao kao zadnji, nakon sprinta u [[Östersundu]], kao 60-i, a svoj je plasman popravio u potjeri za 50 mjesta i završio na desetom mjestu.<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT0506SWRLCP01SMPU Rezultati potjere u in Östersund (sezona 2005/06)]</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2009.]] godine Bjeloruskinja [[Darja Domračeva]], je uspjela sa 53 mjesta u sprintu, osvojiti 5 mjesto u potjeri, dok je francuska biatlonka [[Marie Laure Brunet]], startovala kao 52-ga, osvojila sedmo mjesto bez i jednog promašaja na gađanju.

Sljedeća nova disciplina, masovni start, predstavljena je u Svjetskom kupu na finalu [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|sezone 1996/97.]] u ruskom [[Novosibirsk]]u. Prvi pobjednik bio je [[Austrija]]nac [[Wolfgang Perner]], a prva pobjednica, postala je [[Anna Sprung]], koja je tada nastupala za Rusku biatlonsku federaciju. Kao regularna disciplina, masovni start je uveden tek od [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezone 1998/99.]]. Na prvoj trci 13. januara 1999. godine pobijedio je Francuz [[Raphaël Poirée]] i Njemica [[Uschi Disl]].

Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]], kvalifikacioni kriteriji za masovni start su drugačiji nego u Svjetskom kupu: Pravo nastupa imaju prvih petnaestoplasiranih na ljestvici Svjetskog kupa, a ostalih 15 mjesta se dopunjuje sa biatloncima, koji su na prvenstvu ili Olimpijadi ostvarili najveći broj bodova. Ujedno je to i zadnja disciplina na ovim sportskim takmičenjima. Ovaj modus omogućuje slabijim takmičarima da učestvuju u ovoj disciplini, koji dobrim rezultatima stiču pravo učestvovanja. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|Svjetskom prvenstvu 2009.]] Slovakinja [[Anastasija Kuzmina]] osvojila je srebrnu medalju, mada je do tada osvojila samo 34 boda, ali se zbog dobrih plasmana u proteklim disciplinama Svjetskog prvenstva uspjela kvalificirati za ovu utrku.

Uvođenjem disciplina potjera i masovni start, broj takmičara u disciplini pojedinačno na 20 i 15&nbsp;km je smanjen. Zbog televizijskih prenosa, te činjenice da ova disciplina nije posebno atraktivna, ova se disciplina sve rjeđe organizira, te je obično na programu na početku sezone, kao i na velikim takmičenjima. Da bi se smanjilo trajanje utrke razmišlja se o smanjenju broja biatlonaca, koji imaju pravo nastupa u ovoj disciplini.

==== Štafete ====
Za razliku od pojedinačnih disciplina, u utrkama štafeta pobjednici su najčešće velike biatlonske nacije: Norveška, Njemačka i Rusija, koje imaju mnogo veći broj kvalitetnih biatlonaca, nego manji biatlonski savezi. Uprkos toj činjenici, trke štafete su napete, te se pobjednik često odlučuje u zadnjoj izmjeni. Tako je na primjer u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06]]. pobjednika u ženskoj štafeti, između ruske i njemačke štafete, odlučio [[fotofiniš]] između [[Olga Aleksejevna Zajceva-Augustin|Olge Zajceva]] i [[Simone Denkinger]]. Ruska je štafeta imala samo jedan promašaj.<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT0506SWRLCP05SWRL Rezultati štafete u Ruhpoldingu (sezona 2005/06)]</ref> U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] njemačka štafeta u zadnjoj izmjeni, koju je trčala [[Kati Wilhelm]] sa 51,1&nbsp;sekundom zaostatka u odnosu na norvešku biatlonu [[Ann-Kristin Flatland]], je uspjela dostići 70&nbsp;sekundi i pobijedila sa prednošću od 26&nbsp;sekundi, te sa ukupno tri promašaja.<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT0708SWRLCP05SWRL Rezultati štafete u Ruhpoldingu (sezona 2007/08)]</ref>

Dužina utrke se u ženskoj štafeti mijenjala. U početku od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezoni 1982/83.]] su trčale tri takmičarke na 5&nbsp;km, a [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1989.]] godine je dužina promijenjena na 7,5&nbsp;km. Dvije godine kasnije [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1991.]] trčale su četiri biatlonke, te je u to vrijeme štafeta bila jedina disciplina u kojoj su muškarci i žene trčali istu razdaljinu. Od [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2003.]] godine dužina utrke je smanjena na 6&nbsp;km. Ova promjena je sprovedena na inicijativu [[IBU]]-a, da bi se težište takmičenja prebacilo na gađanje, što bi omogućilo slabijim biatlonskim savezima, da postignu dobre rezultate.

Sljedeći korak u reformi štafete, je bilo uvođenje mješovite štafete u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05]]. Ovu su novinu nacionalni savezi i biatlonci uzeli različito. U [[Antholz]]u se švedska štafeta intenzivno pripremala za ovu utrku, dok vrhunski biatlonci kao [[Kati Wilhelm]], [[Magdalena Neuner]], [[Ole Einar Bjørndalen]] i [[Nikolaj Kruglov]] nisu nastupli u njoj. Uvođenjem mješovite štafete na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]], važnost i sudjelovanje biatlonaca u ovoj disciplini je povećana, tako da u njoj učestvuju skoro svi bolji biatlonci. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] ova je disciplina uvedena [[Biatlon na ZOI 2014.|2014.]] godine.

== Biatlonci ==
[[Datoteka:Bjoerndalen_cutout.JPG|[[Ole Einar Bjørndalen]], norveški biatlonac sa najviše pobjeda u Svjetskom kupu|desno|mini]]
[[Datoteka:Magda_Forsberg_Antholz_2006.jpg|[[Magdalena Forsberg]], švedska biatlonka s najviše pobjeda u Svjetskom kupu|desno|mini]]
{{Glavni|Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu}}
U Svjetskom kupu u biatlonu, za razliku od drugih sportova je kvalitet takmičara prilično visok. U [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] su u muškoj konkrenciji ukupno 85 takmičara, a u ženskoj 82 biatlonke, plasirale se među prvih 30 i osvojili bodove u najmanje jednoj utrci Kupa.<ref>[http://docs.biathlonresults.com/0607/BT/SWRL/SMTS.pdf Ukupni rezultati Svjetskog kupa za muškarce (sezona 2006/07)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111002922/http://docs.biathlonresults.com/0607/BT/SWRL/SMTS.pdf |date=11. 1. 2014 }} (PDF; 199&nbsp;kB)</ref> Neki od biatlonaca, po broju pobjeda u pojedinim disciplinama spadaju u najbolje sportiste u zimskim sportovima uopće. Najbolji biatlonac je [[Ole Einar Bjørndalen]] s ukupno 94 pobjede (od kojih su 93 u biatlonu, a jedna u skijaškom trčanju).

Njemački biatlonci [[Michael Greis]], [[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]], Norvežani [[Halvard Hanevold]], [[Ole Einar Bjørndalen]] i [[Emil Hegle Svendsen]], te Rus [[Nikolaj Konstantinovič Kruglov|Nikolaj Kruglov]] su biatlonci, koji su osvojili Svjetski kup i medalje na Svjetskim prvenstvima i Olimpijadama. Osim toga su [[Ole Einar Bjørndalen]] i [[Emil Hegle Svendsen]] osvojili najmanje zlatnu medalju u svim disciplinama biatlona.

U ženskoj konkurenciji sa brojem pobjeda, vodi [[Magdalena Forsberg]], koja je u sezonama od 1997-2002. pobijedila. Nju slijede Njemica [[Magdalena Neuner]] sa tri pobjede i jednim drugim mjestom, te Ruskinja [[Anfisa Anatoljevna Rescova|Anfisa Rescova]] i Finkinja [[Kaisa Mäkäräinen]] sa dvije pobjede. Ovih pet biatlonki su jedine koje su dosad Svjetski kup osvojile više od jedanput, dok je Kup po jednom osvojilo još 14 biatlonki. Najviše pobjeda (42) ima Šveđanka [[Magdalena Forsberg]], a slijede je [[Magdalena Neuner]] s 34 i [[Uschi Disl]] s 30 pobjeda.

Na Svjetskim prvenstvima i Olimpijadama, pobjedu u svim disciplinama, kako pojedinačno, tako i u štafeti ostvarile su do sada (mart 2015.) samo tri biatlonke: [[Kati Wilhelm]], [[Andrea Henkel]] i [[Tora Berger]]. [[Andrea Henkel]] je jedina biatlonka, koja je postala svjetska prvakinja u svim disciplinama.

=== Pobjednici Svjetskog kupa ===
==== Ukupni plasman ====
Najviše pobjeda, ukupno 6, u ukupnom plasmanu Svjetskog kupa imaju norveški biatlonac [[Ole Einar Bjørndalen]], Francuz [[Martin Fourcade]] i švedska biatlonka [[Magdalena Forsberg]].
{{col-begin|width=80%}}
{{col-break}}
{| class="wikitable" style="font-size: 90%;" widht=40%
! 
! Ime
! Period
! Pobjede
|-style="background:lightgreen;"
|rowspan ="2"| '''1'''
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} 
| '''1998-2009'''
|rowspan ="2" align=center|'''6'''
|-style="background:lightgreen;"
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} 
| '''2011-2017'''
|-
|rowspan ="2"| 3
| {{flagathlete|[[Frank Ullrich]]|DRNJ}} 
| 1978-1982
| rowspan="2" align="center" | 4
|-
| {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} 
| 2000-2004
|-
| colspan="4" align="center" | ''Stanje do 15. marta 2017.''
|}
{{col-break}}
{| class="wikitable" style="font-size: 90%;" widht=40%
! 
! Ime
! Period
! Pobjede
|-style="background:lightgreen;"
| align="center"| '''1'''
| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} 
| '''1997-2002'''
| align=center|'''6'''
|-
| 2
| {{flagathlete|[[Magdalena Neuner]]|NJE}}
| 2008-2012
| align=center| 3
|-
| colspan="4" align="center" | ''Stanje do 4. decembra 2016.''
|}
{{col-end}}
===== Pojedinačne pobjede =====
Najviše pobjeda, ukupno 94, u pojedinačnim disciplinama Svjetskog kupa imaju norveški biatlonac [[Ole Einar Bjørndalen]] i švedska biatlonka [[Magdalena Forsberg]] (42). 
{{col-begin|width=80%}}
{{col-break}}
{{SKB 2020 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
{{SKB 2020 pobjede žene}}
{{col-end}}

=== Egzoti ===
Kao ''egzoti'' u Svjetskom se kupu označavaju sportisti iz slabijih biatlonskih saveza. Zbog jake konkurencije u Kupu, oni obično nemaju velike mogućnosti za osvajanje dobrih plasmana, kao i za osvajanje bodova u Kupu. Tako postoje slučajevi, u kojima biatlonci ostvare prilično loše rezultate, kao na primjer Mađarica [[Éva Szemcsák]], koja je u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] u [[Bad Gastein]]u promašila svih deset meta,<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9394SWRLCP01SWSP Rezultati sprinta u Bad Gastein (sezona 1992/93)]</ref> ali i u sljedećim utrkama uprkos boljem gađanju, zbog lošeg trčanja, mada čak sa 10 pogodaka, nije uspjela ostvariti bolje mjesto od zadnjeg.<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCP02SWSP Rezultati sprinta u Osrblie (sezona 1998/99)]</ref><ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9899SWRLCP05SWSP Rezultati sprinta u Antholzu (sezona 1998/99)]</ref>

Moldavijski biatlonac [[Ion Bucsa]] je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] na [[Pokljuka|Pokljuki]] pogodio samo jednu metu.<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT0102SWRLCP02SMIN Rezultati pojedinačne trke u Pokljuka (sezona 2001/02)]</ref> Također Moldavac [[Igor Bacal]] je u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u pojedinačnoj utrci u [[Bad Gastein]]u zauzeo zadnje mjesto sa zaostatkom 32:41.0&nbsp;minuta u odnosu na pobjednika [[Sergej Petrovič Tarasov|Sergeja Tarasova]],<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9394SWRLCP01SMIN Rezultati pojedinačne trke u Bad Gasteinu (sezona 1993/94)]</ref> a Argentinka [[Natalia Lovece]] u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni 2000/01]]. u pojedinačnoj utrci u [[Antholz]]u imala je zaostatak od 33:23.5&nbsp;minute u odnosu na pobjednicu [[Corinne Niogret]].<ref>[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCP01SWIN Rezultati pojedinačne trke u Antholzu (sezona 2000/01)]</ref>

Reorganizacijom takmičarskog sistema od [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|sezone 2010/11.]] broj ovih takmičara drastično je smanjen.

== Mjesta održavanja ==
{{Glavni|Spisak biatlonskih borilišta}}
[[Datoteka:Ski center of Khanty-Mansiysk.jpg|mini|desno|Biatlonski stadion u [[Hanti-Mansijsk]]u]]

Mada se mjesta održavanja Svjetskog kupa svake godine posebno određujuj, neka su mjesta stalna u svakoj sezoni Svjetskoh kupa. Zbog vremenskih situacija i sigurnosti da borilišta budu pod snijegom, početak Svjetskog kupa obično je u nordijskim zemljama, kao, npr, u [[Kontiolahti]]ju ([[Finska]]) ili [[Östersund]]u ([[Švedska]]). Prije novogodišnje pauze takmičenja se često održavaju u [[Hochfilzen]]u ([[Austrija]]) ili [[Pokljuka|Pokljuki]] ([[Slovenija]]), zatim u [[Osrblie|Osrbliju]] ([[Slovačka]]). U januaru se održavaju na [[DKB-Ski-Arena Oberhof|DKB-Ski-Areni]] u [[Oberhof]]a ([[Njemačka]]), na [[Chiemgau-Arena|Chiemgau-Areni]] u [[Ruhpolding]]u ([[Njemačka]]), kao i u italijanskom centru [[Rasen-Antholz|Antholz]] na [[Južnotirolska arena|Južnotirolskoj areni]], na borilištima, koja su zbog velikog interesa publike i dobre posjećenosti, stalna mjesta, te se tu ne održavaju samo u slučajevima kad se na nekim od ta tri borilišta održava [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko prvenstvo]]. U februaru su po pravilu Svjetska prvenstva, koja se održavaju uglavnom u stalnim mjestima održavanja, ili [[Zimske olimpijske igre]], na kojima se po pravilu takmičenja održavaju na novim stazama. Ove olimpijske staze kasnije se rijetko koriste za Svjetski kup, a nepisano je pravilo da se godinu dana prije početka ZOI-a na ovim stazama održavaju takmičenja Svjetskog kupa. Vrhunac sezone, tj. finale Svjetskog kupa obično je u Skandinaviji, te izuzetno u Sjevernoj Americi. Posljednja finala održana su u [[Holmenkollen]]u ([[Oslo]]) ili u [[Hanti-Mansijsk]]u ([[Rusija]]).

== Marginalije ==
Za razliku od drugih sportova, biatlonska takmičenja u konkurenciji žena i muškaraca održavaju se u istom mjestu i u isto vrijeme. Stoga su česte ljubavne veze između takmičara, od kojih su najpoznatije sljedeće: [[Raphaël Poirée]] (Francuska) i [[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]] (Norveška), [[Ole Einar Bjørndalen]] (Norveška) i [[Nathalie Santer-Bjørndalen|Nathalie Santer]] (Italija) ili [[Günther Beck (biatlonac)Günther Beck]] (Austrija) i [[Martina Beck]] (rođ. Glagow) (Njemačka). Norvežanin [[Halvard Hanevold]] bio je zajedno sa [[Sabrina Buchholz|Sabrinom Buchholz]], a trenutno je u vezi s Kanađankom [[Sandra Keith|Sandrom Keith]]. Njemica [[Andrea Henkel]] vjenčana je s američkim biatloncem [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]].

== Također pogledajte ==
* [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
* [[Biatlon na Olimpijskim igrama]]

== Napomene ==
<references group="N"/>
<references group="lower-alpha"/>

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Biathlon World Cup}}
{{Biatlon portal}}
* [http://www.biathlonworld.com Službena web stranica IBU-a {{Simboli jezika|de|njemački}} {{en simbol}} {{ru simbol}}]
* [https://web.archive.org/web/20130121235307/http://cdn.biathlonworld.com/files/IBU_Guide_2012-2013.pdf ''IBU Biathlon Guide 2012/2013''] {{en simbol}} [[PDF]]: 30,1 MB

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:Takmičenja u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu|*]]
[[Kategorija:Svjetski kupovi u zimskim sportovima]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:About (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Biatlon bodovi 1 (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi 2 (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi 3 (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi 4 (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi 5 (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi 6 (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi KN (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi masovni start (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi masovni start 2 (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi mješovita štafeta (uredi)
Šablon:Biatlon bodovi štafeta (uredi)
Šablon:Biatlon portal (uredi)
Šablon:Category handler (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Col-begin (uredi)
Šablon:Col-break (uredi)
Šablon:Col-end (uredi)
Šablon:Commonscat (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:De simbol (uredi)
Šablon:Država zastavabio (uredi)
Šablon:Efn (uredi)
Šablon:En simbol (uredi)
Šablon:Fix (uredi)
Šablon:Fix/kategorija (uredi)
Šablon:Flagathlete (uredi)
Šablon:Glavni (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Istaknuti članak (uredi)
Šablon:Jez-en (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Mrtav link (uredi)
Šablon:Napomena (uredi)
Šablon:Naslov ikona (uredi)
Šablon:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Navkutija (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:PCT (uredi)
Šablon:Plain link (uredi)
Šablon:Plainlist/styles.css (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi AUT (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Austrija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi BJE (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi BUG (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Bjelorusija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Bugarska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi DRNJ (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi FIN (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi FRA (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Finska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Francuska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ITA (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Istočna Njemačka (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Italija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi KAN (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi KIN (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Kanada (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Kina (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi LAT (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Latvija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi NJE (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi NOR (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Njemačka (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Norveška (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi POL (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Poljska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi RUM (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi RUS (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Rumunija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Rusija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SAD (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SLK (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SLO (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SSSR (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Sjedinjene Američke Države (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Slovačka (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Slovenija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Sovjetski Savez (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi UKR (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Ukrajina (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ZND (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Z NJE (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Zajednica nezavisnih država (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Zapadna Njemačka (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ČEH (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ČEŠ (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Čehoslovačka (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Češka (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ŠVE (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ŠVI (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Švedska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Švicarska (uredi)
Šablon:Portal (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Ru simbol (uredi)
Šablon:SKB 2020 pobjede muškarci (uredi)
Šablon:SKB 2020 pobjede žene (uredi)
Šablon:Sezone Svjetskog kupa u biatlonu (uredi)
Šablon:Side box (uredi)
Šablon:Simboli jezika (uredi)
Šablon:Sporedni okvir (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Webarchive (uredi)
Šablon:ZD (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:ZD/core (uredi)
Modul:About (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Category handler (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Hatnote list (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Main (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Namespace detect (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Namespace detect/config (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Namespace detect/data (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Portal (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Portal/images/b (uredi)
Modul:Side box (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Side box/styles.css (uredi)
Modul:Unsubst (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Webarchive (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Webarchive/data (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Svjetski kup u biatlonu.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetski_kup_u_biatlonu"