Izvorni kôd stranice Srce

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Infokutija anatomija
| Ime  = Srce
| Latinski  = cor
| Grčki = Kardía (καρδία)
| GraySubject =
| GrayPage  =
| Width  =
| Image2 = Heart anterior exterior view.jpg
| Caption2  = Ljudsko srce
| ImageMap  =
| MapCaption =
| Precursor  =
| System = [[Cirkulatorni sistem|Cirkulacijski]]
| Artery = [[Aorta]],{{efn|Od srca ka tijelu}} [[Plućno stablo]], desna i lijeva [[plućna arterija]]{{efn|Arterije koje sadrže krv bez [[kisik]]a, od srca ka plućima}} [[Desna koronarna arterija]], [[lijeva glavna koronarna arterija]]{{efn|Podrška srca samoj krvi}}
| Vein  = [[Gornja šuplja vena]], [[Donja šuplja vena]],{{efn|Od tijela ka srcu}} Desna i lijeva [[plućna vena]],{{efn|Vene koje sadrže krv sa kisikom – od [[pluća]] ka srcu}} [[Velika srčana vena]], [[Srednja srčana vena]], [[Mala srčana vena]], [[Prednje srčane vene]].{{efn|Vene koje odvode krv iz samog srca}}
| Nerve  = [[Nervus accelerans]], [[Nervus vagus]]
| Lymph  =
| MeshName  = Heart
| MeshNumber = A07.541
| Code  =
| Dorlands  =
| DorlandsID =
}}
{{listen
| filename = HROgg.ogg
| title = Normalni šumovi srca
| description = Normalni šumovi srca sa [[stetoskop]]om
| format = [[Ogg]]
}}
[[Datoteka:Heart short axis echocardiography view.jpg|mini|desno|200px|Srce]]
'''Srce''' je specijalni [[mišić]]. Predstavlja sistem sastavljen od dvije serijski povezane pumpe, jedna pumpa [[krv]] kroz [[pluća]] dok druga pumpa krv u sva druga tkiva. Pumpa krv samo u jednom smjeru.<ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref> 
<ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Medical Physiology">Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) ''Textbook of Medical Physiology'' (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder {{ISBN|0-7216-0240-1}}</ref>

Srce ([[miokard]]) je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom, srčanom kesom ([[perikard]]) dok je iznutra obloženo slojem endotelnih ćelija koje čine unutrašnjost ([[endokard]]).

U funkcijskom smislu, ima lijevu i desnu komoru ([[ventrikul]]), a svakoj komori je pridodata po jedna pojačivačka pumpa, lijeva i desna pretkomora ([[atrij]]). Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula.

Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop.

Prosječno ljudsko srce teško je 200-425 grama i za vrijeme jednog ljudskog života napravi približno 3,5 milijarde otkucaja ili 100.000 otkucaja dnevno. U jednom danu kroz ljudsko srce protječe 7570 litara krvi.

Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti u svijetu od 2008. godine, čineći 30% smrtnih slučajeva.<ref name="WHO CVD 2013">{{cite web|title=Cardiovascular diseases (CVDs) Fact sheet N°317 March 2013|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs317/en/|website=WHO|publisher=World Health Organization|access-date=20. 9. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140919020049/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs317/en/|archive-date=19. 9. 2014}}</ref><ref name="Harrisons">{{cite book|last1=Longo|first1=Dan|last2=Fauci|first2=Anthony|last3=Kasper|first3=Dennis|last4=Hauser|first4=Stephen|last5=Jameson|first5=J.|last6=Loscalzo|first6=Joseph|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|year=2011|publisher=McGraw-Hill Professional|isbn=978-0-07-174889-6|page=1811|edition=18}}</ref> Od toga više od tri četvrtine su posljedica koronarne arterijske bolesti i moždanog udara.<ref name="WHO CVD 2013"/> Faktori rizika uključuju: [[pušenje]], [[Prekomjerna težina|prekomjernu težinu]], malo vježbanja, visok [[holesterol]], visok krvni pritisak i loše kontrolisan [[Šećerna bolest|dijabetes]], između ostalog.<ref>{{cite journal|last1=Graham|first1=I|last2=Atar|first2=D|last3=Borch-Johnsen|first3=K|last4=Boysen|first4=G|last5=Burell|first5=G|last6=Cifkova|first6=R|last7=Dallongeville|first7=J|last8=De Backer|first8=G|last9=Ebrahim|first9=S|last10=Gjelsvik|first10=B|last11=Herrmann-Lingen|first11=C|last12=Hoes|first12=A|last13=Humphries|first13=S|last14=Knapton|first14=M|last15=Perk|first15=J|last16=Priori|first16=SG|last17=Pyorala|first17=K|last18=Reiner|first18=Z|last19=Ruilope|first19=L|last20=Sans-Menendez|first20=S|last21=Scholte op Reimer|first21=W|last22=Weissberg|first22=P|last23=Wood|first23=D|last24=Yarnell|first24=J|last25=Zamorano|first25=JL|last26=Walma|first26=E|last27=Fitzgerald|first27=T|last28=Cooney|first28=MT|last29=Dudina|first29=A|last30=European Society of Cardiology (ESC) Committee for Practice Guidelines|first30=(CPG)|title=European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: executive summary: Fourth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (Constituted by representatives of nine societies and by invited experts)|journal=European Heart Journal|date=Oct 2007|volume=28|issue=19|pages=2375–2414|pmid=17726041|doi=10.1093/eurheartj/ehm316|url=https://pure.qub.ac.uk/ws/files/498032/European%20guidelines%20on%20cardiovascular%20disease%20prevention%20in%20clinical%20practice%20-%20executive%20summary%20-%20Eur%20Heart%20J%202007%20-%20Yarnell%20JW%20(EACPR).pdf|doi-access=free|access-date=21. 10. 2019|archive-date=27. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190427100116/https://pure.qub.ac.uk/ws/files/498032/European%20guidelines%20on%20cardiovascular%20disease%20prevention%20in%20clinical%20practice%20-%20executive%20summary%20-%20Eur%20Heart%20J%202007%20-%20Yarnell%20JW%20(EACPR).pdf|url-status=live}}</ref> Kardiovaskularne bolesti često nemaju simptome ili mogu uzrokovati bol u grudima ili kratak dah. Dijagnoza srčanih bolesti se često postavlja uzimanjem [[Anamneza|anamneze]], slušanjem srčanih tonova stetoskopom, [[Elektrokardiogram|EKG-om]], [[ehokardiogram]]om i [[ultrazvuk]]om.<ref name="Moore's 6">{{cite book|author1=Moore, Keith L. |author2=Dalley, Arthur F. |author3=Agur, Anne M. R. |title=Clinically Oriented Anatomy|publisher=Wolters Kluwel Health/Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-1-60547-652-0|pages=127–173|chapter=1|year=2009 }}</ref> Specijalisti koji se fokusiraju na bolesti srca nazivaju se kardiolozima, iako mnoge specijalizacije medicine mogu biti uključene u liječenje.<ref name="Harrisons" />

== Anatomija srca ==
[[Datoteka:CG Heart.gif|alt=Computer generated animation of a beating human heart|thumb|Računarski generirani otkucaji ljudskog srca (presjek)]]

Srce ima četiri šupljine: dvije [[srčana pretkomora|pretkomore]] i dvije [[srčana komora|komore]]. U medicini se često koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u [[pluća]].
Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna [[arterija]] (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato što je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji "arterije").

U plućima se iz [[krv]]i izdvaja [[ugljik-dioksid]], a krv se snabdjeva [[kisik]]om. Takva pročišćena [[krv]] je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u arteriju "aortu" koja je nosi u cijelo tijelo. Budući da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom srcu su pritisci tri puta veći i njegovi zidovi su deblji i jači.

Latinski naziv za pretkomoru je '''atrium''' (atrij), komora je '''ventriculus''' (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se [[septum]]. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretkomore i dvije komore, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi. Između pretkomore i komore se nalazi suženje ([[ventil]] ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinskom jeziku zove '''cuspis'''). Zalisci sprječavaju vraćanje krvi iz komore u pretkomoru. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska, pa se valvula naziva trikuspidalnom. U lijevom srcu su između pretkomore i komore dva zaliska, pa je to bikuspidalna (ili mitralna, jer liči na biskupovu mitru).

Zalisci se također nalaze na izlazu iz komora u plućnu arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća kroz valvulu u pretkomoru, to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi.

Ako zbog poremećaja srce treba obaviti veći [[rad]] nego što je normalno, srčani zidovi se zadebljavaju. Dvije faze rada srca jesu sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.

=== Vrh srca ===
Vrh srca ({{lat|apex cordis}}) naziv je za vanjsku regiju srca koja se nalazi na samom njegovom kraju, odnosno vrhu.

Kod ljudi, vrh srca usmjeren je dolje, naprijed i lijevo, prekrivajući [[lijevo plućno krilo]] i [[pleura|pleuru]]. Smješten je u visini petog međurebarnog prostora, 8–9&nbsp;cm udaljen od [[sternum]]a.

== Također pogledajte ==
*[[Srčana komora]]
*[[Srčana pretkomora]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Heart|Srce}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=HnVZxr-Z3zw Nauka 50: Srce (RTS Obrazovno-naućni program - Zvanični kanal)]
* [http://www.auuuu.org/circulatory/heart/ Heart]
* [http://www.auuuu.org/circulatory/heart/ Heart Anatomy]
* [http://www.auuuu.org/circulatory/heart/functionheart/ Function of the heart]
* [http://www.auuuu.org/circulatory/heart/heartvalves/ Heart valves]
* [http://www.auuuu.org/circulatory/heart/coronaryheartdisease/ Coronary Heart Disease]
* [http://www.auuuu.org/circulatory/heart/heartfailure/ Heart failure]
* [http://www.auuuu.org/circulatory/heart/history/ History of heart research]

{{Srce}}
{{Fiziologija srca i krvnih sudova}}
{{kardiovaskularni_sistem}}

[[Kategorija:Srce]]
[[Kategorija:Kardiovaskularni sistem]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:Cite book (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Cite journal (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Commonscat (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Efn (uredi)
Šablon:Fiziologija srca i krvnih sudova (uredi)
Šablon:ISBN (uredi)
Šablon:If empty (uredi)
Šablon:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Infokutija anatomija (uredi)
Šablon:Jez-la (uredi)
Šablon:Kardiovaskularni sistem (uredi)
Šablon:Lat (uredi)
Šablon:Listen (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Navkutija (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Notelist (uredi)
Šablon:Plain link (uredi)
Šablon:Plainlist/styles.css (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Side box (uredi)
Šablon:Spisaknapomena (uredi)
Šablon:Sporedni okvir (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Srce (uredi)
Šablon:Wikidata (uredi)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Check isxn (uredi)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:File link (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:If empty (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox/styles.css (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:InfoboxImage (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Listen (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Side box (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Side box/styles.css (uredi)
Modul:TableTools (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Wd (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Wd/i18n (uredi)
Modul:Wikidata (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Srce.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Srce"