Izvorni kôd stranice Sinkopa

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".
U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    =Sinkopa
| sinonimi                 =Nesvjestica, onesvještenje, nesvijest 
| slika                    = Pietro Longhi 027.jpg
| opis_slike               =Uljana slika [[Pietro Longhi|Pietra Longhija]] pod nazivom "Nesvjestica" iz 1744.
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Neurologija]], [[Kardiologija]]
| simptomi                 =[[Gubitak svijesti]] i mišićne snage<ref name=EB2014/>
| komplikacije             =Ozljeđivanje<ref name=EB2014>Peeters, SY; Hoek, AE; Mollink, SM; Huff, JS (April 2014). "Syncope: risk stratification and clinical decision making". Emergency Medicine Practice. 16 (4): 1–22, quiz 22–23. PMID 25105200.</ref>
| pojava                   = Bilo koja dob, brzi početak<ref name=EB2014/>
| trajanje                 = Kratkotrajna
| vrste                    = Srčana, refleksna, [[ortostatska hipotenzija]]
| uzroci = Smanjenje protoka krvi u [[mozak|mozgu]]
| rizici =
| dijagnoza = Anamneza, [[fizički pregled]], [[elektrokardiogram]]
| prevencija =
| tretman = Na osnovu osnovnog uzroka
| lijekovi =
| prognoza = Zavisi od osnovnog uzroka
| frekvencija = ~5 na 1.000 godišnje
}}
U medicini, '''sinkopa''' ([[starogrčki|grč.]] συγϰοπή – sinkopa = skraćivanje) je '''nesvjestica''' uz nagli, kratkotrajni gubitak [[svijest]]i, obično zbog poremećaja krvnoga protoka u mozgu, u kojem na trenutak ponestane kisika ([[hipoksija]]). Prije nastupa sinkope osoba može osjetiti opću slabost, vrtoglavicu, mučninu, zamračenje vida, a koža je pokrivena hladnim [[znoj]]em. Uzroci su mnogobrojni: naglo sniženje krvnoga pritiska pri ustajanju, napad ubrzanoga pulsa (paroksizamska [[tahikardija]]), podražaj živca [[vagus]]a, napad [[kašalj|kašlja]] ili [[smijeh]]a, pad koncentracije [[šećer]]a u [[krv]]i, zagrcnuće hranom ili pićem i sl.). Uobičajeno je poznata kao '''nesvjestica''', ili '''onesvještenje''',  gubitak [[svijest]]i i mišićne snage koju karakterizira brz početak, kratko trajanje i spontani oporavak.<ref name=EB2014/> To je uzrokovano smanjenjem protoka krvi u [[mozak]], obično zbog [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]].<ref name=EB2014/> Ponekad postoje [[simptom]]i prije gubitka svijesti kao što su [[omaglica]], [[dijaforeza|znojenje]], [[blijeda koža]], zamagljen vid, mučnina, [[povraćanje]] ili osećaj toplote.< ref name=NIH2020 /><ref name=EB2014/> Sinkopa također može biti povezana s kratkom epizodom trzanja mišića.<ref name=EB2014/><ref name=NIH2020 /> Psihijatrijski uzroci također se mogu utvrditi kada pacijent doživi strah, [[anksioznost]] ili paniku; posebno prije stresnog događaja obično medicinske prirode.<ref>Chen-Scarabelli C, Scarabelli TM: Neurocardiogenic syncope. BMJ 2004;329:336–41</ref><ref>Singh J.R., Rand E.B., Erosa S.C., Cho R.S., Sein M. Aromatherapy for Procedural Anxiety in Pain Management and Interventional Spine Procedures: A Randomized Trial.   ''Am. J. Phys. Med. Rehabil..'' 2021;100(10):978-982. doi:10.1097/PHM.0000000000001690</ref> Kada svijest i snaga mišića nisu potpuno izgubljeni, to se naziva [[presinkopa]].<ref name=EB2014/> Preporučuje se da se presinkopa tretira isto kao i sinkopa.<ref name=EB2014/>

==Uzroci==
Uzroci se kreću od neozbiljnih do potencijalno smrtonosnih.<ref name="EB2014"/> Postoje tri široke kategorije uzroka: povezani sa [[srce]]m ili [[krvni sud|krvnim sudovima]] i [[refleks]]na, također poznata kao [[Nervni sistem|nervno]] posredovana i [[ortostatska hipotenzija]].<ref name="EB2014"/> Problemi sa srcem i krvnim sudovima su uzrok u oko 10% i obično su najozbiljniji, dok je nervno posredovana najčešća.<ref name="EB2014"/> Čini se da postoji i genetička komponenta sinkope. Nedavna genetička studija identificirala je prvo mjesto rizika za sinkopu i kolaps. Glavna genetička varijanta, koja se nalazi na [[hromosom 2|hromosomskoj poziciji 2q31.1]], je intergenska varijanta, otprilike 250 kb nizvodno od gena ZNF804A. Varijanta je uticala na ekspresiju ZNF804A, čineći ovaj gen najjačim pokretačem asocijacije.<ref>{{cite journal|last1=Hadji-Turdeghal|first1=Katra|date=2019|title=Genome-wide association study identifies locus at chromosome 2q32. 1 associated with syncope and collapse|url= |journal=Cardiovascular Research|volume=116|pages=138–48|doi=10.1093/cvr/cvz106|pmc=6918066|pmid=31049583}}</ref>

===Nervno posredovana sinkopa===
[[Refleksna sinkopa]] ili nervno posredovana sinkopa nastaje kada se [[krvni sud]]ovi šire i [[bradikardija|smanjuje broj otkucaja srca]] na neodgovarajući način dovodi do lošeg dotoka krvi u [[mozak]].<ref name="EB2014"/> Ovo se može desiti ili od izazivajući događaj kao što je izlaganje [[krv]]i, [[bol]], jaka osećanja ili određena aktivnost kao što je [[mokrenje]], [[povraćanje]] ili [[kašljanje]].<ref name="EB2014"/>

====Vazovagusna sinkopa====
{{glavni|Vazovagusna sinkopa}}
Vazovagusna (situaciona) sinkopa je jedan od najčešćih tipova koji se može pojaviti kao odgovor na bilo koji od niza okidača, kao što su zastrašujuće, neugodne ili neprijatne situacije, tokom vađenja krvi ili trenuci iznenadnog neobično visokog [[stres]]a.<ref name=NIH2020>{{Cite web|url=https://www.ninds.nih.gov/Disorders/All-Disorders/Syncope-Information-Page|title=Syncope Information Page {{!}} National Institute of Neurological Disorders and Stroke|website=www.ninds.nih.gov|access-date=23. 1. 2020}}</ref> Postoji mnogo različitih sindroma sinkope koji svi spadaju pod okrilje vazovagusne sinkope povezani istim centralnim mehanizmom.<ref name=NIH2020/> Prvo, osoba je obično predisponirana na sniženje krvnog pritiska zbog različitih faktora okoline. Manji volumen krvi od očekivanog, naprimjer, zbog uzimanja dijete s malo [[soli]] u odsustvu bilo kakve tendencije zadržavanja soli. Ili toplota koja izaziva vazodilataciju i pogoršava efekat relativno nedovoljnog volumena krvi. Sljedeća faza je adrenalgični odgovor. Ako u osnovi postoji strah ili [[anksioznost]] (npr. društvene okolnosti), ili akutni strah (npr. akutna prijetnja, [[Tripanofobija|iglofobija]]), vazomotorni centar zahtijeva pojačano pumpanje iz srca (odgovor bijeg ili borba). Ovo se pokreće adrenalgijskim (simpatičkim) odlivom iz mozga, ali srce nije u stanju ispuniti zahtjeve zbog malog volumena krvi ili smanjenog povrata. Povratna reakcija na [[medulla oblongata]] pokreće se preko aferentnog [[Vagusni nerv|vagusnog nerva]]. Visoka (neefikasna) simpatička aktivnost je stoga modulirana vagusnim (parasimpatičkim) odlivom što dovodi do pretjeranog usporavanja [[srčani ciklus|srčanog ritma]]. Abnormalnost leži u ovom prekomjernom vagusnom odgovoru koji uzrokuje gubitak dotoka krvi u [[mozak]].<ref name=":1"/> Test nagibnom stola obično izaziva napad. Izbjegavanje onoga što uzrokuje sinkopu i eventualno veći unos soli često je sve što je potrebno.<ref name=":12">{{cite journal|last1=Kaufmann|first1=H|last2=Bhattacharya|first2=K|date=maj 2002|title=Diagnosis and treatment of neurally mediated syncope.|journal=The Neurologist|volume=8|issue=3|pages=175–85|doi=10.1097/00127893-200205000-00004|pmid=12803689|s2cid=9740102}}</ref>

Povezani simptomi mogu se osjetiti u minutima prije vazovagusne epizode i nazivaju se prodromom. Oni se sastoje od vrtoglavice, smetenosti, bljedila, mučnine, salivacije, znojenja, tahikardije, zamagljenog vida i iznenadne želje za nuždom, između ostalih simptoma.<ref name=":1"/>

Vazovagusna sinkopa može se posmatrati u dva oblika:
* Izolirane epizode gubitka svijesti, nenajavljene bilo kakvim upozoravajućim simptomima duže od nekoliko trenutaka. Oni se obično javljaju u starosnoj grupi adolescenata i mogu biti povezani s postom, vježbanjem, naprezanjem [[trbuh]]a ili okolnostima koje potiču vazodilataciju (npr. vrućina, alkohol). Subjekt je uvijek uspravan. [[Test nagibnog stola]], ako se izvrši, općenito je negativan.
* Ponavljajuća sinkopa sa složenim povezanim simptomima. Ovo je nervno posredovana sinkopa (NMS). Povezana je sa bilo kojim od sljedećih: prethodna ili kasnija pospanost, prethodni poremećaj vida („mrlje pred očima“), znojenje, vrtoglavica.<ref name=NIH2020/> Subjekt je obično, ali ne uvijek, uspravan. Test nagibnog stola, ako je obavljen, općenito je pozitivan. To je relativno neuobičajeno.

Sinkopa je povezana s psihološkim okidačima.<ref name=NIH2020/> Ovo uključuje nesvjesticu kao odgovor na pogled ili pomisao na krv, igle, bol i druge emocijski stresne situacije. Jedna teorija u [[evolucijska psihologija|evolucijskoj psihologiji]] je da je nesvjestica pri pogledu na krv mogla evoluirati kao oblik [[Prividna smrt|izigravanja mrtvaca]] koja je povećala preživljavanje od napadača i mogla je usporiti gubitak krvi u primitivnom okruženju.<ref>{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-babble/201302/why-do-some-people-faint-the-sight-blood|title=Why do Some People Faint at the Sight of Blood?|url-status=live|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20160801224802/http://www.psychologytoday.com/blog/brain%2Dbabble/201302/why%2Ddo%2Dsome%2Dpeople%2Dfaint%2Dthe%2Dsight%2Dblood|archive-date=1. 8. 2016|access-date=15. 8. 2015}}</ref> "Fobiju od krvarećih povreda", kako se to zove, ima oko 15% ljudi.<ref>{{cite web|url=http://www.webmd.com/mental-health/features/swoon-at-the-sight-of-blood|title=Swoon at the Sight of Blood? Why the sight of blood might make you faint – and what you can do about it.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906021717/http://www.webmd.com/mental-health/features/swoon-at-the-sight-of-blood|archive-date=6. 9. 2015|access-date=15. 8. 2015}}</ref> Često je moguće upravljati ovim simptomima specifičnim tehnikama ponašanja.

Drugi stav evolucijske psihologije je da su neki oblici nesvjestice neverbalni signali koji su se razvili kao odgovor na povećanu međugrupnu agresiju tokom [[paleolit]]a. Neborac koji se onesvijestio signalizira da ona ili on nisu prijetnja. Ovo bi objasnilo povezanost između nesvjestice i podražaja kao što su puštanje krvi i ozljede koje se mogu vidjeti kod [[fobija]] od vrste povrede od ubrizgavanja krvi, kao što je [[fobija od igle]], kao i razlike među spolovima.<ref>{{cite journal |author=Bracha HS |title=Human brain evolution and the 'Neuroevolutionary Time-depth Principle:' Implications for the Reclassification of fear-circuitry-related traits in DSM-V and for studying resilience to warzone-related posttraumatic stress disorder |journal=Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Psychiatry |volume=30 |issue=5 |pages=827–53 |date=juli 2006 |pmid=16563589 |doi=10.1016/j.pnpbp.2006.01.008|url=http://cogprints.org/5013/1/2006_P.N.P._Neuro-evolution_of_fear_circuit_disorders.pdf |pmc=7130737 }}</ref>

Veliki dio ovog puta je otkrio Bezold u eksperimentima na životinjama 1860-ih. Kod životinja može predstavljati odbrambeni mehanizam kada se suoči s opasnošću ("igranje oposuma").

====Situacijska sinkopa====
Sinkopa može biti uzrokovana specifičnim [[ponašanje]]m uključujući [[kašalj]], mokrenje, [[defekacija|defekaciju]], [[povraćanje]], [[gutanje]] ([[degluticija]]) i sljedeće vježbe.<ref name=NIH2020 /> Manisty et al. napominju: "Sinkopa pri gutanju karakterizira gubitak svijesti pri gutanju; povezana je ne samo s gutanjem čvrste hrane, već i s gaziranim i ledeno hladnim napicima, pa čak i podrigivanjem."<ref>{{cite journal |vauthors=Manisty C, Hughes-Roberts Y, Kaddoura S |date=juli 2009 |title=Cardiac manifestations and sequelae of gastrointestinal disorders |journal=Br J Cardiol |volume=16 |issue=4 |pages=175–80 |url=http://bjcardio.co.uk/2009/07/cardiac-manifestations-and-sequelae-of-gastrointestinal-disorders/ |access-date=11. 5. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130611075350/http://bjcardio.co.uk/2009/07/cardiac-manifestations-and-sequelae-of-gastrointestinal-disorders/ |archive-date=11. 6. 2013 }}</ref> Nesvjestica se može javiti u "kašaljskoj sinkopi" nakon teških napada [[kašalj|kašljanja]], kao što su oni povezani s [[pertussis]] ili "velikim kašljem".<ref>{{cite journal|vauthors=Dicpinigaitis PV, Lim L, Farmakidis C|date=februar 2014|title=Cough syncope.|journal=Respiratory Medicine|volume=108|issue=2|pages=244–51|doi=10.1016/j.rmed.2013.10.020|pmid=24238768|doi-access=free}}</ref> Nervno posredovana sinkopa se također može pojaviti kada se pritisne područje na vratu poznato kao [[karotidni sinus]].<ref name="EB2014"/> Normalan odgovor na masažu karotidnog sinusa je smanjenje krvnog pritiska i usporavanje otkucaji srca. Naročito kod osoba sa [[sindrom preosjetljivog karotidnog sinusa|sindromom preosjetljivog karotidnog sinusa]] ovaj odgovor može uzrokovati sinkopu ili presinkopu.<ref name=":1"/>

===Srčani===
Uzroci povezani sa srcem mogu uključivati [[srčana aritmija|nenormalan srčani ritam]], probleme sa [[srčani zalistak|srčanim zaliskom]] ili [[srčani mišić|srčanim mišićem]] ili začepljenje krvnih sudova zbog [[plućna embolija|plućne embolije]] ili [[disekcija aorte ]], između ostalih.<ref name="EB2014" />
[[Slika:Blausen 0100 Bradycardia Fainting.png|thumb|Sinkopa zbog bradikardije]]

====Srčane aritmije====
Najčešći uzrok srčane sinkope je srčana [[srčana aritmija|aritmija]] (nenormalan [[srčani ciklus|srčani ritam]]), pri čemu srce kuca presporo, prebrzo ili previše nepravilno da bi pumpalo dovoljno [[krv]]i u [[mozak]].<ref name=":1">{{Cite journal|last=Paluso|first=K. A.|date=august 2000|title=The fainting patient. First and foremost, a meticulous evaluation|journal=Journal of the American Academy of Physician Assistants|volume=13|issue=8|pages=40–42, 48–49, 53–54 passim|issn=1547-1896|pmid=11521616}}</ref> Neke aritmije mogu biti opasne po život.<ref name=":1"/>

Dvije glavne grupe aritmija su [[bradikardija]] i [[tahikardija]]. Bradikardiju mogu uzrokovati [[srčani blok]]ovi. Tahikardije uključuju SVT ([[supraventrikulska tahikardija]]) i VT ([[ventrikulska tahikardija]]). SVT ne uzrokuje sinkopu osim kod [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom|Wolff-Parkinson-Whiteovog sindroma]]. [[Ventrikulska tahikardija]] nastaje u komorama. VT uzrokuje sinkopu i može rezultirati iznenadnom smrću.<ref name=":8">{{Cite journal|last=Gauer|first=Robert|date=15. 9. 2011|title=Evaluation of Syncope|url=https://www.aafp.org/afp/2011/0915/p640.html|journal=American Family Physician|language=en|volume=84|issue=6|pages=640–50|pmid=21916389|issn=0002-838X}}</ref> Komorska [[tahikardija]], koja opisuje broj otkucaja srca od preko 100 otkucaja u minuti s najmanje tri nepravilna otkucaja srca kao niz uzastopnih prijevremenih otkucaja, može se degenerirati u [[komorska fibrilacija|ventrikulska fibrilacija]], koja je brzo fatalna bez [[kardiopulmonalna reanimacija|kardiopulmonalne reanimacije]] (CPR) i [[defibrilacija]].

[[Sindrom dugog QT intervala]] može uzrokovati sinkopu kada izazove ventrikulsku tahikardiju ili [[torsades de pointes]]. Stepen produženja QT intervala određuje rizik od sinkope.<ref name=":8"/> [[Brugada sindrom]] se takođe često manifestuje sinkopom koja je posljedica aritmije.<ref name=":8"/>

Tipski, sinkopa izazvana tahikardom je uzrokovana prestankom otkucaja nakon tahikardične epizode. Ovo stanje, koje se naziva sindrom tahikardije-bradikardije, obično je uzrokovano disfunkcijom sinoatrijskog čvora ili blokadom ili [[pretkomorskokomorski blok|pretkomorskokomorskim blokom]].<ref name="Harrisons18">{{cite book |last1=Freeman |first1=Roy |editor1-first=Dan L. |editor1-last=Longo |editor2-first=Dennis L. |editor2-last=Kasper |editor3-first=J. Larry |editor3-last=Jameson |editor4-first=Anthony S. |editor4-last=Fauci |editor5-first=Stephen L. |editor5-last=Hauser |editor6-last=Loscalzo |editor6-first=Joseph |title=Harrison's Principles of Internal Medicine |type=Textbook |edition=18th |year=2011 |publisher=The McGraw-Hill Companies |location=New York|isbn=978-0-07-174889-6 |pages=171–77 |chapter=Chapter 20: Syncope}}</ref>

====Opstruktivna srčana lezija====
Blokada u glavnim žilama ili unutar srca također može ometati protok krvi u mozgu. [[Aortna stenoza|Aortna]] i [[mitralna stenoza]] su najčešći primjeri. Glavni [[srčani zalisci]] postaju ukočeni i smanjuju efikasnost pumpnog djelovanja srca. Ovo možda neće uzrokovati simptome u mirovanju, ali uz napor, srce nije u stanju držati korak s povećanim zahtjevima koji dovode do sinkope. Stenoza aorte se manifestuje ponovljenim epizodama sinkope.<ref name=":1"/> Rijetko, srčani tumori kao što su atrijski miksomi također mogu dovesti do sinkope.<ref name=":1"/>

====Strukturalna kardiopulmonalna bolest====
Bolesti koje uključuju oblik i snagu srca mogu biti uzrok smanjenog dotoka krvi u mozak, što povećava rizik od sinkope.<ref name=NIH2020/> Najčešći uzrok u ovoj kategoriji je nesvjestica povezana s akutnim [[infarkt miokarda|infarktom miokarda]] ili ishemijski događaj. Nesvjestica je u ovom slučaju prvenstveno uzrokovana abnormalnom reakcijom nervnog sistema sličnom refleksnoj nesvjestici. Žene imaju značajno veću vjerovatnoću da dožive sinkopu kao prezentujući simptom infarkta miokarda.<ref>{{Cite journal|last1=Coventry|first1=Linda L.|last2=Finn|first2=Judith|last3=Bremner|first3=Alexandra P.|date=1. 11. 2011|title=Sex differences in symptom presentation in acute myocardial infarction: A systematic review and meta-analysis|url=https://www.heartandlung.org/article/S0147-9563(11)00270-6/abstract|journal=Heart & Lung|language=en|volume=40|issue=6|pages=477–91|doi=10.1016/j.hrtlng.2011.05.001|issn=0147-9563|pmid=22000678}}</ref> Općenito, nesvjestice uzrokovane strukturnim oboljenjem srca ili krvnih žila posebno je važno prepoznati, jer upozoravaju na potencijalno opasna stanja po život.<ref name=":1"/>

Među ostalim stanjima sklonim sinkopi (bilo hemodinamskim kompromisom ili mehanizmom nervnog refleksa, ili oboje), neka od najvažnijih su [[hipertrofijska kardiomiopatija]], akutna disekcija aorte, perikardna tamponada, plućna embolija, aortna stenoza i [[plućna hipertenzija]].<ref name=":1"/>

====Ostali srčani uzroci====
[[Sindrom bolesnog sinusa]], disfunkcija sinusnog čvora, koja uzrokuje naizmjeničnu bradikardiju i tahikardiju. Često postoji duga pauza (asistolija) između otkucaja srca.<ref name=":1" />

[[Adams-Stokesov sindrom]] je srčana sinkopa koja se javlja kod napadaja uzrokovanih potpunim ili nepotpunim srčanim blokom. Simptomi uključuju duboko i ubrzano disanje, slab i spor puls i respiratorne pauze koje mogu trajati 60 sekundi.

[[Sindrom subklavijske krađe]] nastaje retrogradnim (obrnutim) protokom krvi u vertebralnoj arteriji ili unutrašnjoj toraksnoj arteriji, zbog proksimalne stenoze (suženja) i/ili okluzije subklavijske arterije.<ref name=":1"/> Simptomi kao što su sinkopa, vrtoglavica i parestezije se javljaju prilikom vježbanja ruke na zahvaćenoj strani (najčešće lijevo).

[[Aortna disekcija]] (pukotina u aorti) i [[kardiomiopatija]] također mogu dovesti do sinkope.<ref>{{cite journal |vauthors=Nallamothu BK, Mehta RH, Saint S, etal |title=Syncope in acute aortic dissection: diagnostic, prognostic, and clinical implications |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-medicine_2002-10-15_113_6/page/n29 |journal=Am. J. Med. |volume=113 |issue=6 |pages=468–71 |date=oktobar 2002 |pmid=12427495 |doi=10.1016/S0002-9343(02)01254-8}}</ref>

Različiti lijekovi, kao što su [[beta blokator]]i, mogu uzrokovati sinkopu uzrokovanu bradikardijom.<ref name="Harrisons18"/>

[[Plućna embolija]] može uzrokovati opstrukciju krvnih žila i uzrok je sinkope kod manje od 1% ljudi koji se jave u hitnu pomoć.<ref>{{cite journal|last1=Oqab|first1=Zardasht|last2=Ganshorn|first2=Heather|last3=Sheldon|first3=Robert|date=septembar 2017|title=Prevalence of pulmonary embolism in patients presenting with syncope. A systematic review and meta-analysis|journal=The American Journal of Emergency Medicine|volume=36|issue=4|pages=551–55|doi=10.1016/j.ajem.2017.09.015|pmid=28947223|s2cid=5012417}}</ref>

===Krvni pritisak===
[[Ortostatska hipotenzija|''Ortostatska (posturna) hipotenzivna sinkopa'']] je prvenstveno uzrokovana prekomjernim padom krvnog pritiska prilikom ustajanja iz prethodnog položaja ležanja ili sjedenja.<ref name="EB2014"/><ref name=":1"/> Kada je glava podignuta iznad stopala, sila gravitacije uzrokuje pad krvnog pritiska u glavi. To osete [[receptori za istezanje karotidnog sinusa]] u zidovima krvnih žila u karotidnom sinusu i luku aorte.<ref name=":1"/> Ovi receptori tada pokreću [[SNS|simpatički nervni odgovor]] kako bi kompenzirali i redistribuirali krv nazad u mozak. Simpatički odgovor uzrokuje perifernu vazokonstrikciju i ubrzan rad srca. Oni zajedno djeluju na podizanje krvnog pritiska natrag na početnu vrijednost.<ref name=":1"/> Očigledno zdrave osobe mogu iskusiti manje simptome ("omaglica", "bljedilo") dok ustaju ako [[krvni pritisak]] sporo reagira na stres uspravnog držanja. Ako se krvni pritisak ne održava na odgovarajući način tokom stajanja, može doći do nesvjestice.<ref name=NIH2020/> Međutim, rezultirajuća "prolazna ortostatska hipotenzija" ne mora nužno signalizirati bilo kakvu ozbiljnu osnovnu bolest. Jednako je uobičajena ili možda čak i češća od vazovagusne sinkope.

To može biti zbog [[lijek]]ova, [[dehidracija]], značajnog [[krvarenja]] ili [[infekcije]].<ref name="EB2014"/> Najosjetljivije osobe su starije slabe osobe ili osobe koje su dehidrirane zbog vrućeg okruženja ili neadekvatnog unosa tečnosti.<ref name=NIH2020/> Naprimjer, studenti medicine bi bili izloženi riziku od ortostatske hipotenzivne sinkope dok posmatraju duge operacije u operacionoj sali.<ref name="Jamjoom2009">{{cite journal|vauthors=Jamjoom AA, Nikkar-Esfahani A, Fitzgerald JE|year=2009|title=Operating theatre related syncope in medical students: a cross sectional study|journal=BMC Med Educ|volume=9|pages=14|doi=10.1186/1472-6920-9-14|pmc=2657145|pmid=19284564}}</ref> Također postoje dokazi da vježbanje može pomoći u smanjenju ortostatske netolerancije.<ref>{{cite book|title=Springer ''Reference''|work=SpringerReference|publisher=Springer-Verlag|year=2011|chapter=Athletes and Sudden Cardiac Death|doi=10.1007/springerreference_188007}}</ref> Ozbiljnija ortostatska hipotenzija često je rezultat određenih uobičajeno propisivanih lijekova kao što su diuretici, β-adrenergijski blokatori, drugi antihipertenzivi (uključujući vazodilatatore) i [[nitroglicerin]].<ref name=NIH2020/> U malom postotku slučajevima, uzrok ortostatske hipotenzivne nesvjestice je strukturno oštećenje [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] zbog sistemskih bolesti (npr. [[amiloidoza]] ili [[dijabetes]]a) ili neuroloških bolesti (npr. [[Parkinsonova bolest]]).<ref name=":1"/>

Hiperadrenergijska ortostatska hipotenzija odnosi se na ortostatski pad krvnog pritiska unatoč visokim razinama simpatičkog adrenargijskog odgovora. Ovo se dešava kada osoba sa normalnom fiziologijom nije u stanju da nadoknadi >20% gubitka intravaskularnog volumena.<ref name=":11"/> Ovo može biti zbog gubitka krvi, dehidracije ili [[Odjeljci za tekućinu|trećeg razmaka]]. U stojećem položaju osoba će doživjeti [[refleks]]nu tahikardiju (najmanje 20% povećana u ležećem položaju) i pad krvnog pritiska.<ref name=":1"/>

Hipoadrenalinska ortostatska hipotenzija nastaje kada osoba nije u stanju da održi normalan simpatički odgovor na promjene krvnog pritiska tokom kretanja uprkos adekvatnom intravaskularnom volumenu. Postoji mali ili nikakav kompenzatorni porast otkucaja srca ili krvnog pritiska kada stojite do 10 minuta. Ovo je često uzrokovano osnovnim poremećajem ili upotrebom lijekova i praćeno je drugim [[Adrenalna insuficijencija|hipoadrenergičkim znakovima]].<ref name=":1"/>

===Ishemija centralnog nervnog sistema===
Centralni ishemijski odgovor pokreće neadekvatna opskrba oksigeniranom krvlju u mozgu.<ref name=NIH2020/> Uobičajeni primjeri uključuju [[moždani udar]] i [[prolazni ishemijski napad]]. Iako ova stanja često narušavaju svijest, rijetko ispunjavaju medicinsku definiciju sinkope. [[Moždani udar vertebrobazilarne arterije|Vertebrobazilarni]] prolazni ishemijski napadi mogu izazvati pravu sinkopu kao simptom.<ref name=":1"/> [[Respiratorni sistem]] može nadoknaditi pad nivoa kisika putem [[hiperventilacija|hiperventilacije]], iako iznenadna [[ishemija|ishemijska]] epizoda može da se odvija brže nego što respiratorni sistem može da reaguje.<ref name=":1"/> Ovi procesi uzrokuju tipske simptome nesvjestice: blijeda koža, ubrzano [[disanje]], mučnina i slabost udova, posebno nogu.<ref name=NIH2020/> Ako je ishemija intenzivna ili produžena, slabost udova napreduje do kolapsa.<ref name =NIH2020/> Slabost nogu uzrokuje da većina ljudi sjedne ili legne ako ima vremena za to. Ovo može spriječiti potpuni kolaps, ali bez obzira da li pacijent sjedne ili padne, rezultat ishemijske epizode je položaj u kojem je potreban manji krvni tlak da bi se postigao adekvatan protok krvi. Pojedincu sa vrlo malo pigmentacije kože može se činiti da je sva boja osušena sa njegovog ili njenog lica na početku epizode.<ref name=NIH2020 /> Ovaj efekt u kombinaciji sa sledećim kolapsom može ostaviti snažan i dramatičan utisak na posmatrače.

====Vertebro-bazilarna arterijska bolest====
Arterijska bolest u gornjem dijelu [[kičmena moždina|kičmene moždine]] ili donjem dijelu mozga koja uzrokuje sinkopu ako dođe do smanjenja opskrbe krvlju. Ovo se može dogoditi pri ispružanju [[vrat]]a ili uz upotrebu lijekova za snižavanje krvnog pritiska.<ref name=":1"/>

===Ostali uzroci===
Postoje i druga stanja koja mogu uzrokovati ili ličiti na sinkopu.

[[epilepsijski napad|Napadi]] i sinkopa mogu biti teško razlikovani. Oboje se često manifestuje kao iznenadni gubitak svijesti i konvulzivni pokreti mogu biti prisutni ili odsutni u oba. Pokreti u sinkopi su tipski kratki i nepravilniji od napada.<ref name=":8"/> [[Atonični napad|Akinetički napadi]] mogu se manifestovati iznenadnim gubitkom posturnog tonusa bez povezanih toničko-kloničkih pokreta. Odsustvo dugog post-iktalnog stanja ukazuje na sinkopu, a ne na akinetički napad.

Subarahnoidno [[krvarenje]] može dovesti do sinkope. Često je to u kombinaciji sa iznenadnom, jakom glavoboljom. Može se pojaviti kao rezultat rupture aneurizme ili traume glave.<ref>{{Cite journal|last1=Dubosh Nicole M.|last2=Bellolio M. Fernanda|last3=Rabinstein Alejandro A.|last4=Edlow Jonathan A.|date=1. 3. 2016|title=Sensitivity of Early Brain Computed Tomography to Exclude Aneurysmal Subarachnoid Hemorrhage|journal=Stroke|volume=47|issue=3|pages=750–55|doi=10.1161/STROKEAHA.115.011386|pmid=26797666|s2cid=7268382|doi-access=free}}</ref>

[[Toplotna sinkopa]] nastaje kada izlaganje toploti uzrokuje smanjen volumen krvi i perifernu vazodilataciju.<ref name=":5">{{Cite book|title=Tintinalli's Emergency Medicine : A Comprehensive Study Guide, 9e|last=Tintinalli, Judith E. Stapczynski, J Stephan. Ma, O John. Yealy, Donald M. Meckler, Garth D. Cline, David|date=2017|publisher=McGraw-Hill Education LLC|isbn=978-1-260-01993-3|oclc=1120739798}}</ref> Promjene položaja, posebno tokom intenzivnog vježbanja na vrućini, mogu dovesti do smanjenog dotoka krvi u mozak.<ref name=":5"/> Usko povezani s drugim uzrocima sinkope povezanim s hipotenzijom (nizak [[krvni pritisak]]) kao što je ortostatska sinkopa .<ref name=":1"/>

Neka psihološka stanja ([[anksiozni poremećaj|anksioznost]] poremećaj, [[poremećaj somatskih simptoma]], [[konverzivni poremećaj]]) mogu uzrokovati simptome koji liče na sinkopu.<ref name=":1" /> Brojne psihološke intervencije je dostupno.<ref>{{cite journal|vauthors=Gaynor D, Egan J|year=2011|title=Vasovagal syncope (the common faint): what clinicians need to know|journal=The Irish Psychologist|volume=37|issue=7|pages=176–79|hdl=10147/135366}}</ref>

Nizak šećer u krvi može biti rijedak uzrok sinkope.<ref name=":14">{{Cite journal|last=Strieper|first=Margaret J.|date=1. 3. 2005|title=Distinguishing Benign Syncope from Life-Threatening Cardiac Causes of Syncope|journal=Seminars in Pediatric Neurology|series=Seizures, Syncope, and Sudden Death: Recognizing Cardiac Causes|language=en|volume=12|issue=1|pages=32–38|doi=10.1016/j.spen.2005.01.001|pmid=15929463|issn=1071-9091}}</ref>

[[Narkolepsija]] može se manifestirati iznenadnim gubitkom svijesti sličnim sinkopi.<ref name=":1"/>

==Dijagnostički pristup==
Anamneza, [[fenotipski pregled|pregled]] i [[elektrokardiogram]] (EKG) su najefikasniji načini za određivanje osnovnog uzroka sinkope.<ref name="EB2014"/> Smjernice Američkog koledža ljekara za hitne slučajeve i Američkog udruženja za srce preporučuju da obrada sinkope uključuje detaljnu anamnezu, fizički pregled s ortostatskim vitalnim pokazateljima i [[EKG]] s 12 kanala.<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Sandhu|first1=Roopinder K.|last2=Sheldon|first2=Robert S.|date=2019|title=Syncope in the Emergency Department|journal=Frontiers in Cardiovascular Medicine|language=en|volume=6|pages=180|doi=10.3389/fcvm.2019.00180|pmid=31850375|pmc=6901601|issn=2297-055X|doi-access=free}}</ref> EKG je koristan za otkrivanje abnormalnog srčanog ritma, [[koronarna arterijska bolest|slabog protoka krvi u srčanom mišiću]] i drugih električnih problema, kao što su [[sindrom dugog QT]] i [[Brugada sindrom]].<ref name="EB2014" /><ref name=":8"/> Uzroci povezani sa srcem također često imaju malu povijest [[prodroma]].<ref name="EB2014" /> Nizak [[krvni k i  pritisak, ubrzan rad srca nakon događaja može ukazivati na gubitak krvi ili dehidraciju, dok se [[hipoksija|nizak nivo kisika u krvi]] može vidjeti nakon događaja kod onih sa plućnom embolijom.<ref name="EB2014"/> Rutinsko široko panelno laboratorijsko testiranje otkriva abnormalnosti u <2–3% rezultata i stoga se ne preporučuje.<ref name=":8"/>

Na osnovu ove početne obrade mnogi ljekari će prilagoditi testiranje i odrediti da li se osoba kvalificira kao 'visoko rizična', 'srednjw rizična' ili 'niskorizična' na osnovu alata za stratifikaciju rizika.<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Sandhu|first1=Roopinder K.|last2=Sheldon|first2=Robert S.|date=2019|title=Syncope in the Emergency Department|journal=Frontiers in Cardiovascular Medicine|language=en|volume=6|pages=180|doi=10.3389/fcvm.2019.00180|issn=2297-055X|pmc=6901601|pmid=31850375|doi-access=free}}</ref><ref name=":6"/> Specifičniji testovi kao što su [[implantabilni rekorder petlje]], [[testiranje nagibnim stolom]] ili [[masaža karotidnog sinusa]] mogu biti korisni u nesigurnim slučajevima.<ref name="EB2014"/> [[Kompjuterizirana tomografija]] (CT) generalno nije potrebna osim ako su prisutne posebne zabrinutosti.<ref name="EB2014"/> Ostali uzroci sličnih simptoma koje treba uzeti u obzir uključuju [[epilepsijski napad]], [[moždani udar]], [[potres mozga]], [[hipoksija|nizak kisik u krvi]], [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]], [[otrovanje lojekovima]] i neki psihijatrijski poremećaji između ostalog.<ref name="EB2014"/><ref name=":1"/> Liječenje zavisi od osnovnog uzroka.<ref name="EB2014" /> Oni za koje se nakon ispitivanja smatra da su pod visokim rizikom mogu biti primljeni u bolnicu radi daljeg [[telemetrija|nadgledanja srca]].<ref name="EB2014"/><ref name=":1"/>

Nivo [[hemoglobin]]a može ukazivati na anemiju ili gubitak krvi. Međutim, ovo je bilo korisno kod samo oko 5% ljudi koji su procijenjeni zbog nesvjestice.<ref>Grubb (2001) str. 83</ref> [[Test sa nagibnim stolom]] izvodi se da bi se izazvala ortostatska sinkopa koja je sekundarna autonomnoj disfunkciji (neurogena). Brojni faktori čine uzrok povezan sa srcem vjerovatnijim, uključujući starost preko 35 godina, prethodnu [[pretkomorska fibrilacija|atrijsku fibrilaciju]] i plavu boju tokom događaja.<ref>{{cite journal |last1=Albassam |first1=OT |last2=Redelmeier |first2=RJ |last3=Shadowitz |first3=S |last4=Husain |first4=AM |last5=Simel |first5=D |last6=Etchells |first6=EE |title=Did This Patient Have Cardiac Syncope?: The Rational Clinical Examination Systematic Review. |journal=JAMA |date=25. 6. 2019 |volume=321 |issue=24 |pages=2448–57 |doi=10.1001/jama.2019.8001 |pmid=31237649|s2cid=205099479}}</ref>

===Elektrokardiogram===

[[Elektrokardiogram]]ski (EKG) nalazi koje treba tražiti uključuju znakove [[srčana ishemija|ishemije srca]], [[stčana aritmija|aritmije]], [[atrioventrikularni blok]], [[dugi QT]], [[kratki PR]], [[Brugada sindrom]], znake [[hipertrofijska opstruktivna kardiomiopatija|hipertrofijske opstruktivne kardiomiopatije]] (HOCM) i znake [[aritmogena displazija desne komore|aritmogene displazije desne komore]] (ARVD/C).<ref>{{cite journal |last1=Toscano |first1=Joseph |title=Review of Important ECG Findings in Patients with Syncope |journal=American Journal of Clinical Medicine |date=2012 |url=https://www.aapsus.org/wp-content/uploads/ecg92.pdf |access-date=11. 11. 2019}}</ref><ref name=Mar2012>{{cite journal |last1=Marine |first1=JE |title=ECG Features that suggest a potentially life-threatening arrhythmia as the cause for syncope. |journal=Journal of Electrocardiology |date=2012 |volume=46 |issue=6 |pages=561–68 |doi=10.1016/j.jelectrocard.2013.07.008 |pmid=23973090}}</ref> Znakovi HCM uključuju velike napone u prekordijalnim odvodima, abnormalnosti repolarizacije i široki QRS sa nejasnim uzlaznim udarom.<ref name=Mar2012/> Znakovi ARVD/C uključuju [[inverzija T talasa|inverziju T-talasa]] i [[epsilon talasi|epsilon talase]] u odvodu V1 do V3.<ref name=Mar2012/>

Procjenjuje se da od 20 do 50% ljudi ima abnormalan EKG. Međutim, dok EKG može identificirati stanja kao što su [[atrijska fibrilacija]], srčani blok ili novi ili stari [[srčani udar]], on obično ne daje definitivnu dijagnozu osnovnog uzroka nesvjestice.<ref>Grubb (2001) str. 83–84</ref> Ponekad se može koristiti [[Holster monitor]]. Ovo je prijenosni EKG uređaj koji može snimiti srčane ritmove korisnika tokom svakodnevnih aktivnosti tokom dužeg vremenskog perioda.<ref name=NIH2020/><ref name=":4">{{Cite journal|last1=D'Ascenzo|first1=Fabrizio|last2=Biondi-Zoccai|first2=Giuseppe|last3=Reed|first3=Matthew J.|last4=Gabayan|first4=Gelareh Z.|last5=Suzuki|first5=Masaru|last6=Costantino|first6=Giorgio|last7=Furlan|first7=Raffaello|last8=Del Rosso|first8=Andrea|last9=Sarasin|first9=Francois P.|last10=Sun|first10=Benjamin C.|last11=Modena|first11=Maria Grazia|date=15. 7. 2013|title=Incidence, etiology and predictors of adverse outcomes in 43,315 patients presenting to the Emergency Department with syncope: An international meta-analysis|journal=International Journal of Cardiology|language=en|volume=167|issue=1|pages=57–62|doi=10.1016/j.ijcard.2011.11.083|pmid=22192287|hdl=11380/793892|issn=0167-5273|hdl-access=free}}</ref> Budući da se nesvjestica obično ne javlja na komandu, Holter monitor može pružiti bolje razumijevanje aktivnosti srca tokom epizoda nesvjestice. Za osobe s više od dvije epizode sinkope i bez dijagnoze na "rutinskom testiranju", može se koristiti umetljivi srčani monitor.<ref name=":4"/> Traje 28–36 mjeseci i ubacuje se neposredno ispod kože u gornji duo [[grudni koš|grudnog koša]].

<gallery mode="packed" heights="175px">
File:DVA2555 (CardioNetworks ECGpedia).jpg|ECG sa HOCM-om
File:De-Acquired longQT (CardioNetworks ECGpedia) (cropped).jpg|Sindrom dugog QT
Image:WPW09.JPG|Kratki  PR kod Wolff–Parkinson–Whiteovog sindroma
File:Brugada syndrome type2 example1 (CardioNetworks ECGpedia).png|Tip 2 Brugada ECG obrasca
</gallery>

===Snimanje===
[[Ehokardiografija]] i testiranje na ishemiju mogu se preporučiti u slučajevima kada početna evaluacija i [[EKG]] testiranje nisu dijagnostički. Za osobe s nekomplikovanom sinkopom (bez napada i normalnog neurološkog pregleda) [[kompjuterizirana tomografija]] ili [[MRI]] općenito nisu potrebni.<ref>{{cite journal  |vauthors=Moya A, Sutton R, Ammirati F, etal |title=Guidelines for the diagnosis and management of syncope (version 2009) |journal=Eur. Heart J. |volume=30 |issue=21 |pages=2631–71 |date=novembar 2009 |pmid=19713422 |pmc=3295536 |doi=10.1093/eurheartj/ehp298}}</ref><ref name=ACC2017>{{cite journal|last1=Shen|first1=Win-Kuang|last2=Sheldon|first2=Robert S.|last3=Benditt|first3=David G.|last4=Cohen|first4=Mitchell I.|last5=Forman|first5=Daniel E.|last6=Goldberger|first6=Zachary D.|last7=Grubb|first7=Blair P.|last8=Hamdan|first8=Mohamed H.|last9=Krahn|first9=Andrew D.|last10=Link|first10=Mark S.|last11=Olshansky|first11=Brian|last12=Raj|first12=Satish R.|last13=Sandhu|first13=Roopinder Kaur|last14=Sorajja|first14=Dan|last15=Sun|first15=Benjamin C.|last16=Yancy|first16=Clyde W.|title=2017 ACC/AHA/HRS Guideline for the Evaluation and Management of Patients With Syncope|journal=Journal of the American College of Cardiology|volume=70|issue=5|pages=e39–e110|date=mart 2017|doi=10.1016/j.jacc.2017.03.003|pmid=28286221|doi-access=free}}</ref> Isto tako, nije indicirana upotreba [[ultrasonografija karotida]] na osnovu identifikacije [[bolesti karotidne arterije]] kao uzroka sinkope.<ref name="AANfive">{{Citation |author1 = American Academy of Neurology |date = februar 2013 |title = Five Things Physicians and Patients Should Question |publisher = American Academy of Neurology |work = Choosing Wisely: an initiative of the ABIM Foundation |url = http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-academy-of-neurology/ |access-date = 1. 8. 2013 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20130901115555/http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-academy-of-neurology/ |archive-date = 1. 9. 2013 }}, which cites:
#* {{Cite journal | last1 = Strickberger | first1 = S. A. | last2 = Benson | first2 = D. W. | last3 = Biaggioni | first3 = I. | last4 = Callans | first4 = D. J. | last5 = Cohen | first5 = M. I. | last6 = Ellenbogen | first6 = K. A. | last7 = Epstein | first7 = A. E. | last8 = Friedman | first8 = P. | last9 = Goldberger | first9 = J. | last10 = Heidenreich | first10 = P. A. | last11 = Klein | first11 = G. J. | last12 = Knight | first12 = B. P. | last13 = Morillo | first13 = C. A. | last14 = Myerburg | first14 = R. J. | last15 = Sila | first15 = C. A.| author16 = American Heart Association Councils On Clinical Cardiology| doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.170274 | first19 = S. | first20 = S. | title = AHA/ACCF Scientific Statement on the Evaluation of Syncope: From the American Heart Association Councils on Clinical Cardiology, Cardiovascular Nursing, Cardiovascular Disease in the Young, and Stroke, and the Quality of Care and Outcomes Research Interdisciplinary Working Group; and the American College of Cardiology Foundation: In Collaboration with the Heart Rhythm Society: Endorsed by the American Autonomic Society | journal = Circulation | volume = 113 | issue = 2 | pages = 316–27 | year = 2006 | pmid = 16418451 | doi-access = free }}
#* {{Cite journal | last1 = Moya | first1 = A. | author2 = European Society of Cardiology (ESC) | last3 = Sutton | first3 = R. | author4 = European Heart Rhythm Association (EHRA) | last5 = Ammirati | first5 = F. | author6 = and Heart Rhythm Society (HRS) | last7 = Blanc | first7 = J.-J. | author8 = Endorsed by the following societies | last9 = Brignole | first9 = M. | author10 = European Society of Emergency Medicine (EuSEM) | last11 = Moya | first11 = J. B. | author12 = European Federation of Internal Medicine (EFIM) | last13 = Sutton | first13 = J.-C. | author14 = European Union Geriatric Medicine Society (EUGMS) | last15 = Ammirati | first15 = J. | last16 = Blanc | first16 = K. | author17 = European Neurological Society (ENS) | last18 = Brignole | first18 = A. | author19 = European Federation of Autonomic Societies (EFAS) | last20 = Dahm | first20 = M. | last21 = Deharo | first21 = M. | last22 = Gajek | first22 = T. | last23 = Gjesdal | first23 = R. R. | last24 = Krahn | first24 = F. | last25 = Massin | first25 = A. | last26 = Pepi | first26 = J. G. | last27 = Pezawas | first27 = E. P. | last28 = Ruiz Granell | first28 = W. | last29 = Sarasin | first29 = H. | last30 = Ungar | first30 = D. G. | last31 = Van Dijk | first31 = W. W. | last32 = Walma | first32 = B. P. | last33 = Wieling | first33 = H. | last34 = Morillo | first34 = C. | last35 = Olshansky | first35 = B. | last36 = Parry | first36 = S. W. | last37 = Sheldon | first37 = R. | last38 = Shen | first38 = W. K. | last39 = Vahanian | first39 = A. | title = Guidelines for the diagnosis and management of syncope (version 2009): The Task Force for the Diagnosis and Management of Syncope of the European Society of Cardiology (ESC) | journal = European Heart Journal | volume = 30 | issue = 21 | pages = 2631–71 | year = 2009 | pmid = 19713422 | pmc = 3295536 | display-authors = 1 | doi = 10.1093/eurheartj/ehp298 | url = http://www.zora.uzh.ch/28784/2/28784_2009_V.pdf | access-date = 31. 7. 2022 | archive-date = 29. 8. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210829074818/http://www.zora.uzh.ch/id/eprint/28784/2/28784_2009_V.pdf | url-status = dead }}
#* {{Citation |date=august 2010 |title=Transient loss of consciousness in adults and young people (CG109) |publisher=NICE |url=http://guidance.nice.org.uk/CG109 |access-date=24. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193529/http://guidance.nice.org.uk/CG109 |archive-date=29. 10. 2013 }}</ref> Iako se ponekad istražuje kao uzrok sinkope, malo je vjerovatno da će problemi karotidnih arterija uzrokovati to stanje.<ref name="AANfive"/> Osim toga, općenito se ne preporučuje [[elektroencefalogram]] (EEG).<ref name=Wise2018>{{cite web |title=American Epilepsy Society Choosing Wisely |url=http://www.choosingwisely.org/societies/american-epilepsy-society/ |website=www.choosingwisely.org |date=14. 8. 2018 |access-date=30. 8. 2018 |archive-date=31. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180831002435/http://www.choosingwisely.org/societies/american-epilepsy-society/ |url-status=dead }}</ref> Ultrazvuk uz krevet može se obaviti kako bi se isključila [[aneurizma abdominalne aorte]] kod ljudi koji imaju anamnezu ili prezentaciju.<ref name=":14"/>

===Diferencijalna dijagnoza===
Ostale bolesti koje oponašaju sinkopu uključuju [[Epilepsijski napad|napad]], [[hipoglikemija|nizak šećer u krvi]] i određene tipove [[moždani udar|moždanog udara]].<ref name=":1"/> Dok se one mogu pojaviti kao "nesvjestica", ne uklapaju se u striktnu definiciju sinkope kao iznenadnog reverzibilnog gubitka svijesti zbog smanjenog dotoka krvi u mozak.<ref name=":1"/>

==Upravljanje==
Liječenje sinkope fokusira se na liječenje osnovnog uzroka.<ref name=":7">{{Cite journal|last1=D'Ascenzo|first1=Fabrizio|last2=Biondi-Zoccai|first2=Giuseppe|last3=Reed|first3=Matthew J.|last4=Gabayan|first4=Gelareh Z.|last5=Suzuki|first5=Masaru|last6=Costantino|first6=Giorgio|last7=Furlan|first7=Raffaello|last8=Rosso|first8=Andrea Del|last9=Sarasin|first9=Francois P.|last10=Sun|first10=Benjamin C.|last11=Modena|first11=Maria Grazia|date=15. 7. 2013|title=Incidence, etiology and predictors of adverse outcomes in 43,315 patients presenting to the Emergency Department with syncope: An international meta-analysis|url=https://www.internationaljournalofcardiology.com/article/S0167-5273(11)02140-1/abstract|journal=International Journal of Cardiology|language=en|volume=167|issue=1|pages=57–62|doi=10.1016/j.ijcard.2011.11.083|issn=0167-5273|pmid=22192287|hdl=11380/793892|hdl-access=free}}</ref> Ovo može biti izazovno jer je osnovni uzrok nejasan u polovini svih slučajeva.<ref name=":7"/> Razvijeno je nekoliko alata za stratifikaciju rizika (objašnjeno u nastavku) za borbu protiv nejasne prirode ove dijagnoze. Osobe s abnormalnim očitavanjem EKG-a, historijom kongestivne srčane insuficijencije, porodičnom historijom iznenadne srčane smrti, otežanim disanjem, HCT<30, hipotenzijom ili dokazom [[krvarenja]] trebaju biti primljeni u bolnicu radi dalje procjene i praćenja.<ref name=":7"/> Niskorizični slučajevi vazovagusne ili ortostatske sinkope kod mlađih osoba bez značajne srčane anamneze, bez porodične anamneze iznenadne neobjašnjive smrti i normalan EKG i početna procjena mogu biti kandidati za otpust radi praćenja primarne pružateljske njege.<ref name=":8"/>

Preporučeni akutni tretman vazovagusne i ortostatske (hipotenzivne) sinkope uključuje vraćanje krvi u mozak postavljanjem osobe na tlo, s blago podignutim nogama ili sjedištem nagnutim naprijed i glavom između koljena najmanje 10-15 minuta, po mogućnosti u hladno i tiho mjesto. Za pojedince koji imaju problema s hroničnim nesvjesticama, terapija bi se trebala fokusirati na prepoznavanje pokretača i učenje tehnika da se ne onesvijeste.<ref name=":12"/> Prilikom pojave znakova upozorenja kao što su vrtoglavica, mučnina ili hladnoća i ljepljiva koža, manevri kontra-pritiska koji uključuju hvatanje prstiju u šaku, zatezanje ruku i prekrštavanje nogu ili stiskanje bedara mogu se koristiti za odbijanje nesvjestice. Nakon što simptomi prođu, preporučuje se [[spavanje]]. Promjene načina života važne su za liječenje ljudi koji imaju ponovljene epizode sinkope. Izbjegavanje okidača i situacija u kojima bi gubitak svijesti bio ozbiljno opasan (upravljanje teškim mašinama, komercijalni pilot, itd.) pokazalo se djelotvornim.

=== Alati rizika===
Pravilo o sinkopi u [[San Francisko|San Francisku]] je razvijeno da izoluje ljude koji imaju veći rizik od ozbiljnog uzroka sinkope. Visok rizik je svako ko ima: kongestivnu srčanu insuficijenciju, hematokrit <30%, abnormalnost na elektrokardiografu, kratak dah ili sistolni [[krvni pritisak]] <90&nbsp;mmHg.<ref>{{cite journal|vauthors=Quinn J, McDermott D, Stiell I, Kohn M, Wells G|date=maj 2006|title=Prospective validation of the San Francisco Syncope Rule to predict patients with serious outcomes|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-emergency-medicine_2006-05_47_5/page/448|journal=Ann Emerg Med|volume=47|issue=5|pages=448–54|doi=10.1016/j.annemergmed.2005.11.019|pmid=16631985}}</ref> Međutim, kasnijim studijama nije potvrđeno pravilo sinkope u San Franciscu.<ref name=":4" /><ref>{{cite journal|vauthors=Birnbaum A, Esses D, Bijur P, Wollowitz A, Gallagher EJ|date=august 2008|title=Failure to validate the San Francisco Syncope Rule in an independent emergency department population|journal=Ann Emerg Med|volume=52|issue=2|pages=151–59|doi=10.1016/j.annemergmed.2007.12.007|pmid=18282636}}</ref>

Kanadski skor rizika od sinkope razvijen je kako bi pomogao u odabiru ljudi niskog rizika koji bi mogli biti održivi za otpust kući.<ref name=":6"/> Skor <0 na kanadskom skoru rizika od sinkope povezan je sa rizikom od <2% ozbiljnih nuspojava u roku od 30 dana.<ref name=":6"/> Pokazalo se da je učinkovitiji od starijih ocjena rizika od sinkope čak iu kombinaciji sa srčanim [[biomarker]]ima u predviđanju neželjenih događaja.<ref name=":6"/>

==Epidemiologija==
Postoji 18,1–39,7 epizoda sinkope na 1.000 ljudi u općoj populaciji. Stope su najviše u dobi od 10 do 30 godina. Ovo je vjerovatno zbog visoke stope vazovagalne sinkope u mlađoj odrasloj populaciji. Starije odrasle osobe češće imaju ortostatsku ili srčanu sinkopu.

Sinkopa pogađa oko tri do šest od svakih hiljadu ljudi svake godine. Češća je kod starijih ljudi i žena. To je razlog za 2-5 % posjeta hitnim službama i prijema u bolnicu. Do polovine žena starijih od 80 godina i trećina studenata medicine opisuju barem jedan događaj u nekom trenutku svog života.

==Prognoza==
Od onih koji su se javili sa sinkopom na odjel hitne pomoći, oko 4% je umrlo u sljedećih 30 dana. Rizik od lošeg ishoda, međutim, u velikoj mjeri ovisi o osnovnom uzroku. Situaciona sinkopa nije pod povećanim rizikom od smrti ili neželjenih ishoda. Kardijalna sinkopa je povezana sa lošijom prognozom u poređenju sa nesrčanom sinkopom.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Gibson|first1=Thomas|last2=Weiss|first2=Robert|last3=Sun|first3=Benjamin|date=30. 4. 2018|title=Predictors of Short-Term Outcomes after Syncope: A Systematic Review and Meta-Analysis|journal=Western Journal of Emergency Medicine|volume=19|issue=3|pages=517–23|doi=10.5811/westjem.2018.2.37100|pmc=5942019|pmid=29760850}}</ref> Faktori povezani sa lošim ishodima uključuju istoriju zatajenja srca, anamnezu infarkta miokarda, abnormalnosti EKG-a, palpitacije, znakove krvarenja, sinkopu tokom napora i poodmakloj dobi.<ref name=":4"/>

==Društvo i kultura==
{{također pogledajte|Soba za nesvjesticu|Kauč za nesvjesticu}}
Nesvjestica kod žena bila je uobičajen trop ili stereotip u [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorijanskoj Engleskoj]] i u savremenim i modernim prikazima tog perioda.

Sinkopa i presinkopa su česte kod mladih sportista. Godine 1990. američki koledž košarkaš [[Hank Gathers]] se iznenada srušio i umro tokom televizijske međukolegijske košarkaške utakmice<ref>{{Cite web|url=https://www.acc.org/latest-in-cardiology/articles/2016/04/29/19/06/the-syncopal-athlete|title=The Syncopal Athlete|last=Madan|first=Shivanshu|date=29. 4. 2016|website=American College of Cardiology|access-date=25. 1. 2020}}</ref> Prethodno se srušio tokom utakmice nekoliko mjeseci prije. Tada mu je dijagnosticirana ventrikulska tahikardija uzrokovana vježbanjem. Nagađalo se da je od tada prestao uzimati propisane lijekove na dane utakmica.

[[Padavica]] je [[sindrom vezan za kulturu]] koji se prvenstveno javlja u [[SAD|južnim Sjedinjenim Državama]] i [[Karibi]]ma.

===Etimologija===
Termin je izveden od [[latinski jezik|kasnolatinskog]] ''sinkopa'', od [[starogrčki]] συγκοπή (''sunkopē'') 'rezanje', 'iznenadni gubitak snage', od σύν (''sunce'', ''zajedno, temeljno'') i κόπτειν (''koptein'', ''udariti, odsjeći'').

==Također pogledajte==
* [[Voodoo smrt]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==

{{Wiktionary|fainting}}
* {{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Neurological_Disorders/Neurologic_Manifestations/Syncope/}}
* [https://web.archive.org/web/20080719123057/http://www.escardio.org/guidelines-surveys/esc-guidelines/Pages/syncope.aspx 2004 European Society of Cardiology Guidelines on Management (Diagnosis and Treatment) of Syncope]
* [https://www.acc.org/latest-in-cardiology/ten-points-to-remember/2017/03/07/23/36/2017-acc-aha-hrs-guideline-for-syncope?w_nav=CI 2017 American College of Cardiology Guideline]
* [https://www.youtube.com/watch?v=-t-ZhMssEbE Tilt table test]
* [http://www.mdcalc.com/san-francisco-syncope-rule-to-predict-serious-outcomes/ The San Francisco syncope rule] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130419192336/http://www.mdcalc.com/san-francisco-syncope-rule-to-predict-serious-outcomes/ |date=19. 4. 2013 }}
* {{cite web | url = https://medlineplus.gov/fainting.html | publisher = U.S. National Library of Medicine | work = MedlinePlus | title = Fainting }}
{{Medicinski izvori
|DiseasesDB     = 27303
|ICD10          = {{ICD10|R|55||r|50}}
|ICD9           = {{ICD9|780.2}}
|ICDO           =
|OMIM           =
|eMedicineSubj  = med
|eMedicineTopic = 3385
|eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|2188}} {{eMedicine2|emerg|876}}
|MeshID         = D013575
|MedlinePlus    = 003092
}}
{{Poremećaji svijesti}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Svijest]]
[[Kategorija:Neurologija]]
[[Kategorija:Simptomi i znaci mentalnih poremećaja]]
Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:
Šablon:Authority control (uredi)
Šablon:Citation (uredi)
Šablon:Cite book (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Cite journal (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Curlie (uredi)
Šablon:DMOZ (uredi)
Šablon:EMedicine2 (uredi)
Šablon:EditAtWikidata (uredi)
Šablon:Glavni (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Hlist (uredi)
Šablon:ICD10 (uredi)
Šablon:ICD9 (uredi)
Šablon:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Infokutija zdravstveno stanje (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Medicinski izvori (uredi)
Šablon:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Niz dužina (uredi)
Šablon:Niz dužina/srž (uredi)
Šablon:Niz lijevo (uredi)
Šablon:Niz traži (uredi)
Šablon:Niz traži/logika (uredi)
Šablon:Normativna kontrola (uredi)
Šablon:Plainlist/styles.css (uredi)
Šablon:Poremećaji svijesti (uredi)
Šablon:Reflist (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Side box (uredi)
Šablon:Sporedni okvir (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Str find (uredi)
Šablon:Također pogledajte (uredi)
Šablon:Wdib (uredi)
Šablon:Webarchive (uredi)
Šablon:Wikirječnik (uredi)
Šablon:Wiktionary (uredi)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Authority control (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Check for unknown parameters (uredi)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:EditAtWikidata (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Hatnote (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Hatnote list (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:I18n (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox/styles.css (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:InfoboxImage (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:List (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Main (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:ResolveEntityId (uredi)
Modul:See also (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Side box (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Side box/styles.css (uredi)
Modul:String2 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:TableTools (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Webarchive (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Webarchive/data (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:WikidataIB (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:WikidataIB/i18n (uredi)
Modul:WikidataIB/nolinks (uredi)
Modul:WikidataIB/titleformats (uredi)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Nazad na Sinkopa.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Sinkopa"