Izvorni kôd stranice Ind

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Infokutija rijeka
| ime                = Ind
| slika              = Nanga Parbat Indus Gorge.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Klisura Inda nastaje kada se rijeka Ind savija oko masiva [[Nanga Parbat]], prikazanog kako se izdiže iza, definirajući zapadno sidro planinskog lanca [[Himalaja]].
| slika_karta        = Course and major tributaries of the Indus.jpg
| veličina_karte     = 
| karta_alt          =
| karta_opis         = Karta toka i glavnih pritoma rijeke Ind
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 
| ušće               = [[Arapsko more]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Kina]], [[Indija]], [[Pakistan]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 3120
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 
| prosječni protok_cuft/s    = 
| sliv                       =
| površina sliva             = 
| površina sliva_km2         = 
| površina sliva_sqmi        = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     =  [[Zanskar]], [[Suru]], [[Soan]], [[Panjnad]], [[Ghaggar-Hakra rijeka]],
| desne_pritoke      = [[Shyok]], [[Hunza]], [[Gilgit]], [[Swat]], [[Kunar]], [[Kabul]], [[Kurram]], [[Gomal]], [[Zhob]]
| prazno_
         =
| prazno_info        =
}}
'''Ind''' ([[sanskrt]]: सिन्धु ''Sindhu'') jest prekogranična rijeka [[Azija|Azije]] i transhimalajska rijeka [[Južna Azija|Južne]] i [[Srednja Azija|Centralne Azije]].<ref>{{cite encyclopedia |last1=Richardson|first1=Hugh E. |last2=Wylie|first2=Turrell V. |last3=Falkenheim|first3=Victor C. |last4= Shakabpa|first4=Tsepon W. D. |title=Tibet |encyclopedia=[[Encyclopedia Britannica]] |date=3. 3. 2020 |url=https://www.britannica.com/place/Tibet |access-date=9. 8. 2021 |quote=historic region and autonomous region of China that is often called "the roof of the world." It occupies a vast area of plateaus and mountains in Central Asia}}</ref> najvažnija, a i najduža rijeka u [[Pakistan]]u. Ukupna dužina rijeke je 3120&nbsp;km.<ref name="International Centre for Integrated Mountain Development">{{cite book |veditors=Shrestha AB, Agrawal NK, Alfthan B, Bajracharya SR, Maréchal J, van Oort B | title=The Himalayan Climate and Water Atlas: Impact of Climate Change on Water Resources in Five of Asia's Major River Basins |publisher=International Centre for Integrated Mountain Development |isbn=978-92-9115-357-2 |url=https://lib.icimod.org/record/31180 |page=58 |language=en}}</ref>

Ind izvire u blizini jezera [[Mansarovar]] na [[tibet]]anskoj visoravni, sjeveroistočno od planine Kailashi, teče kroz [[Džamu i Kašmir]]<ref name="Kashmir">{{cite encyclopedia|title=Kashmir: region, Indian subcontinent|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=16. 7. 2016|url=https://www.britannica.com/place/Kashmir-region-Indian-subcontinent}} Quote: "Kashmir, region of the northwestern Indian subcontinent. It is bounded by the Uygur Autonomous Region of Xinjiang to the northeast and the Tibet Autonomous Region to the east (both parts of China), by the Indian states of Himachal Pradesh and Punjab to the south, by Pakistan to the west, and by Afghanistan to the northwest. The northern and western portions are administered by Pakistan and comprise three areas: Azad Kashmir, Gilgit, and Baltistan, ... The southern and southeastern portions constitute the Indian state of Jammu and Kashmir. The Indian- and Pakistani-administered portions are divided by a "line of control" agreed to in 1972, although neither country recognizes it as an international boundary. In addition, China became active in the eastern area of Kashmir in the 1950s and since 1962 has controlled the northeastern part of Ladakh (the easternmost portion of the region)."</ref> u [[Indija|Indiji]] i kroz sjeverna područja Pakistana, pa prema jugu kroz Pakistan gdje se, u blizini grada [[Karači]]ja, ulijeva u [[Arapsko more]].<ref name="Ahmad-2019">{{cite encyclopedia |last1=Ahmad|first1=Nafis |last2=Lodrick|first2=Deryck |title=Indus River |encyclopedia=[[Encyclopedia Britannica]] |date=6. 2. 2019 |url=https://www.britannica.com/place/Indus-River |access-date= 5. 2. 2021}}</ref><ref>{{cite book |first= |last= |title=Natural Wonders of the World |url=https://books.google.com/books?id=abqpDwAAQBAJ&pg=PA240 |year=2017 |publisher=[[Penguin Random House]]/[[DK (publisher)|DK]] & [[Smithsonian Institution|Smithsonian]] |isbn=978-1-4654-9492-4 |pages=240}}</ref>

Rijeka ima ukupnu drenažnu površinu od oko 1.120.000&nbsp;km<sup>2</sup>.<ref name="International Centre for Integrated Mountain Development"/> Njen procijenjeni godišnji protok iznosi oko 243&nbsp;km<sup >3</sup >, što je čini jednom od 50 najvećih rijeka na svijetu u smislu prosječnog godišnjeg protoka.<ref>{{cite news |url=http://www.wapda.gov.pk/index.php/river-flow-in-pakistan |title=Indus water flow data in to reservoirs of Pakistan |access-date=15. 8. 2017 |archive-date=6. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170806005852/http://www.wapda.gov.pk/index.php/river-flow-in-pakistan}}</ref> Njena pritoka na levoj obali u Ladaku je rijeka [[Zanskar]], a njena lijeva pritoka u ravnicama je reka [[Panjnad]] koja se formira uzastopnim ušćem pet rijeka Pandžaba, odnosno rijeke [[Chenab,]] [[Jhelum]], [[Ravi]], [[Beas]] i [[Sutlej]]. Njegove glavne pritoke na desnoj obali su rijeke [[Shyok]], [[Gilgit]], [[Kabul (rijeka)|Kabul]], [[Kurram]] i [[Gomal]]. Počinje u planinskom izvoru i napaja se glečerima i rijekama u lancu [[Himalaji|Himalaja]], [[Karakoruma]] i [[Hindu Kush]]a, rijeka podržava ekosisteme šuma umjerenog pojasa, ravnica i sušnih predjela.

Sjeverni dio doline Inda, sa svojim pritokama, čini regiju [[Pandžab]] u južnoj Aziji, dok donji tok rijeke završava velikom deltom u južnoj provinciji [[Sindh]] u [[Pakistan]]u. Rijeka je historijski bila važna za mnoge kulture u regionu. Treći milenijum p. n. e. doživio je uspon civilizacije doline Inda, glavne urbane civilizacije bronzanog doba. Tokom 2. milenijuma p. n. e, region Pandžaba se pominje u himnama Rigveda kao Sapta Sindhu i u religioznim tekstovima Aveste kao Sapta Hindu (oba termina znače "sedam rijeka"). Rana historijska kraljevstva koja su nastala u dolini Inda uključuju Gandharu i dinastiju Ror iz Sauvira. Rijeka Ind je došla u svijest zapadnog svijeta u klasičnom periodu, kada je kralj Darije od Perzije poslao svog grčkog podanika Scylaxa od Caryande da istraži rijeku, c. 515 p. n. e.

Ind prolazi kroz velike kanjone (5000 – 5100 m) između masiva "Nanga Parbat". Brzo teče kroz "Hazaru", a onda je prepriječen branom kod Rezervoara "Tarbela". Rijeka [[Kabul (rijeka)|Kabul]] utiče u njega kod Attocka. Ostatak njegovog toka prema [[More|moru]] je u ravnicama Pandžab i Sindh, a onda [[rijeka]] dobija spori tok, meandrira i stvara mnoge rukavace. Rijeka Panjnad utiče u Ind kod Mithankota. Od Mithankota je rijeka nekada bila nazivana Satnad (Sat = sedam, Nadi = rijeka) zato što je nosila vodu rijeka Kabul, Ind i pet rijeka iz Punjaba. Ind, poslije prolaska kroz "Hiderbad", završava u velikoj delti istočno od Karačija.

Ind je jedna od nekoliko rijeka u svijetu koje imaju riječne [[Plima i oseka|plimne]] valove. Sistem Inda uglavnom vodom napune snijeg i ledenjaci Karakoram i Hindu Kush i sa [[Himalaji|himalajskih]] brda Tibeta, Kašmira i sjevernih područja Pakistana. Na tok Inda znatno utiču i godišnja doba - mnogo je manje vode u zimskom periodu, dok u ljetnim mjesecima, u vrijeme monsuna Ind poplavljuje svoje obale.

Ind, sa svojim vodenim resursima, podržava rad mnogih fabrika teške industije i predstavlja glavni izvor pitke vode u Pakistanu, pa je tako žila kucavica - ključna rijeka za [[Ekonomija|ekonomiju]] Pakistana - posebno za žitnicu provincije Pendžab i Sinda, u kojima se proizvodi i najveći dio [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda Pakistana.

Ind se službeno naziva Nacionalnom rijekom Pakistana.

== Etimologija ==

Ova rijeka je bila poznata starim Indijcima na sanskrtu kao Sindhu, a Perzijancima kao Hindu, koju su jedni i drugi smatrali "graničnom rijekom".<ref>{{cite book|last=Witzel |first=Michael |chapter=Early Indian history: Linguistic and textual parameters |editor-last=Erdosy |editor-first=George |title=The Indo-Aryans of Ancient South Asia: Language, Material Culture and Ethnicity |chapter-url=https://books.google.com/books?id=A6ZRShEIFwMC |year=1995 |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-014447-5 |pages=85–125}}</ref><ref>{{cite book|last=Thieme |first=P. |chapter=Sanskrit ''sindu-/Sindhu-'' and Old Iranian ''hindu-/Hindu-'' |editor1=Mary Boyce |editor2=Ilya Gershevitch |title=W. B. Henning memorial volume |chapter-url=https://books.google.com/books?id=e3UBAAAAMAAJ |year=1970 |publisher=Lund Humphries |page=450|isbn=9780853312550 }}: "As the great frontier river that represents the natural dividing line between India and Iran, the Indus could most easily and fittingly be called ''Sindhu-'' 'Frontier' by the Indians and ''Hindu-'' 'Frontier' by the Iranians."</ref><ref>{{cite book|last=Osada |first=Toshiki |title=Indus Civilization: Text & Context |url=https://books.google.com/books?id=O-ZtAAAAMAAJ |year=2006 |publisher=Manohar Publishers & Distributors |isbn=978-81-7304-682-7 |page=100}}:  'P. Theme (1991) understood the Indus as the "border river" dividing IA and Iran. tribes and has derived it from IE with an etymology from the root "''si(n)dh''" to divide."'</ref><ref>{{cite book|last=Boyce |first=Mary |title=A History of Zoroastrianism: The Early Period |url=https://books.google.com/books?id=F3gfAAAAIAAJ&pg=PA136 |year=1989 |publisher=BRILL |isbn=978-90-04-08847-4 |pages=136– |ref={{sfnref|Boyce, A History of Zoroastrianism|1989}}}}: "The word ''hindu''- (Skt. ''sindhu''-), used thus to mean a river-frontier of the inhabited world, was also applied generally, it seems, to any big river which, like the Indus, formed a natural frontier between peoples or lands."</ref><ref>{{cite journal|last=Bailey |first=H. W. |title=Indian Sindhu-, Iranian Hindu- (Notes and Communications) |journal=Bulletin of the School of Oriental and African Studies |volume=38 |number=3 |year=1975 |pages=610–611 |jstor=613711 |ref={{sfnref|Bailey, Indian Sindhu-, Iranian Hindu|1975}}|doi=10.1017/S0041977X00048138 |s2cid=163083563 }}: "The word ''sindhu''- is used of a 'mass of water' (''samudra-''), not therefore primarily 'flowing' water. Hence the second derivation of 'enclosed banks' is clearly preferable."</ref> Varijacije između ova dva imena objašnjavaju se staroiranskom promjenom zvuka *s > h, koja se dogodila između 850. i 600.  p. n. e. prema [[Asko Parpola|Asku Parpoli]].{{sfn|Parpola|2015|loc=Chapter 9}}<ref>{{cite book|last=Prasad|first=R.U.S.|title=River and Goddess Worship in India: Changing Perceptions and Manifestations of Sarasvati|url=https://books.google.com/books?id=YTYlDwAAQBAJ&pg=PA23|date=25. 5. 2017|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-351-80655-8|pages=23–}}</ref> Iz perzijskog Ahemenidskog carstva, ime je prešlo na Grke kao Indós (Ἰνδός).<ref>{{cite book|last=Mukherjee |first=Bratindra Nath |author-link=B. N. Mukherjee |title=Nationhood and Statehood in India: A historical survey |url=https://books.google.com/books?id=MTGKAAAAMAAJ |date=2001 |publisher=Regency Publications |isbn=978-81-87498-26-1 |page=3}}: "Apparently the same territory was referred to as Hi(n)du(sh) in the Naqsh‐i‐Rustam inscription of Darius I as one of the countries in his empire. The terms Hindu and India ('Indoi) indicate an original indigenous expression like Sindhu. The name Sindhu could have been pronounced by the Persians as Hindu (replacing s by h and dh by d) and the Greeks would have transformed the latter as Indo‐ (Indoi, Latin Indica, India) with h dropped..."</ref> Rimljani su ga usvojili kao Ind.<ref>{{cite book|author=Charlton T Lewis|author-link=Charlton Thomas Lewis|author2=Charles Short|title=[[A Latin Dictionary]]|publisher=[[American Book Company (1890)|American Book Company]]; Oxford: [[Oxford University Press#Clarendon Press|Clarendon Press]]|location=New York, N.Y.; Cincinnati, Ohio; Chicago, Ill.|year=1879|page=sv. Indus}}</ref> Ime Indija je izvedeno od imena Inda.<ref>{{citation|title=India (noun)|publisher=[[Oxford English Dictionary]], 3rd Edition|year=2009|url=https://www.oed.com/view/Entry/94384#eid677811}} (subscription required)</ref><ref>{{citation |last=Thieme |first=P. |chapter=Sanskrit ''sindu-/Sindhu-'' and Old Iranian ''hindu-/Hindu-'' |editor1=Mary Boyce |editor2=Ilya Gershevitch |title=W. B. Henning memorial volume |url=https://books.google.com/books?id=e3UBAAAAMAAJ |year=1970 |publisher=[[Lund Humphries]] |pages=447–450|isbn=978-0-85331-255-0 }}</ref>

Ladaki i Tibetanci rijeku zovu Senge Tsangpo (སེང་གེ་གཙང་པོ།), [[Balti (narod)|Balti]] je zovu Gemtsuh i Tsuh-Fo, Paštuni je zovu Nilab, Šer Me Darja i Amun Samun, a Sin Sahran i Amun Purasin.<ref name="Ahmad-2019"/><ref>{{cite news |last1=Albinia |first1=Alice |author-link=Alice Albinia |title=The guardian first book award longlist: Empires of the Indus by Alice Albinia |url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/28/guardianfirstbookaward.awardsandprizes1 |access-date=19. 5. 2022 |work=the Guardian |date=28. 8. 2008 |language=en}}</ref>

Savremeni naziv na urdu i hindu jeziku je Sindh (urdu: سِنْدھ, hindi: सिंध), polunaučena posuđenica iz sanskrita.<ref>{{cite book |last1=McGregor |first1=Ronald Stuart |title=The Oxford Hindi-English Dictionary, London: Oxford University Press |date=1993 |page=1012}}</ref>

== Hidrologija ==
=== Mjesečni protok u Sukuru ===
Tok Inda promatran je 34 godine (od 1937. do 1970.) u Sukuru, pakistanskoj riječnoj luci koja se nalazi nekih 200 kilometara jugozapadno (nizvodno) od ušća u Sutlej, njegove posljednje velike pritoke.<ref>{{Cite web |url=http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part%274/ASIA/Pakistan/2PK%60Ind%20at%20Sukkur.htm |title=Unesco - Le bassin de l'Indus - Station: Sukkur |access-date=24. 11. 2023 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183320/http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part%274/ASIA/Pakistan/2PK%60Ind%20at%20Sukkur.htm |url-status=dead }}</ref> U regiji Sukkur je tok rijeke maksimalan; zapravo, dalje nizvodno, brojni radovi na navodnjavanju uzimaju značajne količine vode iz rijeke, čime se postepeno smanjuje njen protok. Osim toga, nijedna pritoka ne doprinosi povećanju količine protoka vode.

U Sukuru, prosječni godišnji protok ili modul rijeke, posmatran u ovom periodu, iznosio je 4.072 m3/s za površinu uzetu u obzir od manje-više 900.000&nbsp;km<sup>2</sup>.

Količina vode koja se ulijeva u ovaj dijelu sliva, daleko najvažnijeg po protoku (skoro 100% ukupnog toka rijeke), iznosi 143 milimetra godišnje.

{{Riječni protok
| jedinica            = m<sup>3</sup>/s
| stanica             = Sukkur
| datum               = podaci izračunati kroz 34 godine
| izvor               = 
| max protok          = 14000
| glavna razmjera     = 2000
| sekundarna razmjera = 1000
| jan1 = 912
| feb1 = 906
| mar1 = 1028
| apr1 = 1832
| maj1 = 3379
| jun1 = 5979
| jul1 = 10257
| aug1 = 13304
| sep1 = 6669
| okt1 = 2432
| nov1 = 1196
| dec1 = 971
}}

== Geografija ==
=== Pritoke ===
{{Div col}}
*[[Gar]]
*[[Gilgit]]
*[[Gomal]]
*[[Haro]]
*[[Hunza]]
*[[Kabul (rijeka)|Kabul]]
*[[Kunar]]
*[[Kurram]]
*[[Panjnad]]
**[[Chenab]]
***[[Jhelum]]
***[[Ravi]]
**[[Satluj]]
***[[Beas]]
*[[Shyok]]
*[[Soan]]
*[[Dras]] (ili [[Shingo]])
*[[Swat]]
*[[Zanskar]]
*[[Luni]]
*[[Zhob]]
{{div col end}}

== Opis ==
[[File:The Indus river in the Kashmir region.jpg|thumb|right|250px|Tok rijeke Ind kroz spornubteritoriju Kašmira, rijeka protiče kroz  [[Ladakh]] i [[Gilgit-Baltistan]], pod upravom Indije i Pakistana]]

Rijeka Ind pruža ključne vodne resurse za pakistansku privredu – posebno žitnicu provincije Pandžab, koja čini većinu poljoprivredne proizvodnje u zemlji, i Sinda. Riječ Pandžab znači "zemlja pet rijeka", a pet rijeka su [[Jhelum]], [[Chenab]], [[Ravi]], [[Beas]] i [[Sutlej]] koje se konačno ulivaju u Ind. Ind također podržava mnoge teške industrije i osigurava glavnu opskrbu pitkom vodom u Pakistanu.

Ukupna dužina rijeke varira u različitim izvorima. Dužina koja se koristi u ovom članku je 3.180&nbsp;km, preuzeta iz Himalajskog atlasa klime i vode (2015).<ref name="International Centre for Integrated Mountain Development"/> Historijski gledano, indijski Imperial Gazetteer iz 1909. dao je to kao "nešto više od 1800 milja".<ref>{{cite book |title=Imperial Gazetteer of India |date=1909 |publisher=Oxford University Press |page=357 |url=https://dsal.uchicago.edu/reference/gazetteer/pager.html?volume=13&objectid=DS405.1.I34_V13_363.gif|volume=13}}</ref> Kraća cifra od 2.880&nbsp;km se široko koristi u modernim izvorima, kao i ona od 3.180&nbsp;km. Moderna Encyclopedia Britannica je prvobitno objavljena 1999. sa kraćim mjerenjem, ali je ažurirana 2015. kako bi se koristila duža mjerenja.[<ref name="Ahmad-2019"/> Obje dužine se obično nalaze u modernim publikacijama; u nekim slučajevima, oba mjerenja se mogu naći u okviru istog rada.<ref>For example, {{cite book |title=The Indus River: biodiversity, resources, humankind |date=1999 |publisher=Oxford University Press |location=Karachi |isbn=0195779053}} Papers in this edited collection generally use the shorter measurement, but at least two use the longer one.</ref> Kineska istraživačka grupa objavila je proširenu cifru od oko 3.600&nbsp;km 2011, na osnovu sveobuhvatnog ponovnog mjerenja sa satelitskih snimaka i zemaljske ekspedicije za identifikaciju alternativne izvorne tačke, ali detaljna analiza još nije objavljena.<ref name="Dawn-2011">{{cite news |title=Earthly matters: Origins of the Indus |url=https://www.dawn.com/news/656472/earthly-matters-origins-of-the-indus |work=Dawn |date=4. 9. 2011 |language=en}}</ref>

Krajnji izvor Inda nalazi se na Tibetu, ali postoji određena rasprava o tačnom izvoru. Tradicionalni izvor rijeke je [[Sênggê Kanbab]] (Sênggê Zangbo) ili "Lavlja usta", višegodišnji izvor nedaleko od svete planine Kailash, obilježen dugom niskom linijom tibetanskih hortena. U blizini postoji nekoliko drugih pritoka, koje mogu formirati duži tok od Sênggê Kanbaba, ali za razliku od [[Sênggê Kanbaba]], sve zavise od topljenja snijega. Rijeka [[Zanskar]], koja se ulijeva u Ind u Ladakhu, ima veću količinu vode od samog Inda prije te tačke.<ref>Albinia (2008), p. 307.</ref> Alternativno računanje započinje rijeku oko 300&nbsp;km dalje uzvodno, na ušću rijeka [[Sengge Zangbo]] i [[Gar Tsangpo]], koje odvode planinske lance Nganglong Kangri i Gangdise Shan (Gang Rinpoche, Mt. Kailash). Ponovno mjerenje iz 2011. sugeriše da je izvor bilo malo jezero sjeveroistočno od planine Kailash, a ne bilo koja od dvije ranije korištene tačke.<ref name="Dawn-2011"/>

Ind zatim teče na sjeverozapad kroz [[Ladakh]] (Kašmir pod upravom Indije) i Baltistan i Gilgit (Kašmir pod upravom Pakistana), južno od lanca [[Karakoram]]. Rijeke Shyok, Shigar i Gilgit nose glečerske vode u glavnu rijeku. Postepeno se savija na jug i spušta se u ravnice Pandžaba u K[[alabagh]]u, Pakistan. Ind prolazi gigantske klisure duboke 4.500–5.200 metara u blizini masiva [[Nanga Parbat]]. Brzo teče preko [[Hazare]] i pregrađena je branom na rezervoaru Tarbela. Rijeka Kabul joj se pridružuje u blizini Attocka. Ostatak njene rute do mora je u ravnicama Pandžaba<ref>{{cite EB1911 |wstitle=Indus |volume=14 |pages=507–508 |first=Thomas Hungerford |last=Holdich}}</ref> i Sinda, gdje tok rijeke postaje spor i jako upleten. Njoj se pridružuje [[Panjnad]] u [[Mithankot]]u. Iza ovog ušća, rijeka se nekada zvala rijeka Satnad (sat = "sedam", nadī = "rijeka"), jer je rijeka sada nosila vode rijeke Kabul, rijeke Ind i pet rijeka Pandžab . Prolazeći pored [[Jamshor]]a, završava u velikoj delti južno od [[Thatte]] u provinciji Sindh u Pakistanu.

Ind je jedna od rijetkih rijeka na svijetu koja pokazuje plimnu bušotinu. Sistem Inda uglavnom se napaja snijegom i glečerima Himalaja, Karakoruma i Hindukuša. Tok rijeke je također određen godišnjim dobima – on se uveliko smanjuje zimi, dok plavi svoje obale u monsunskim mjesecima od jula do septembra. Postoje i dokazi o postojanom pomjeranju toka rijeke od prahistorije – skrenula je na zapad od ulijevanja u [[Rann of Kutch]] i susjednih [[Banni]] travnjaka nakon zemljotresa 1816.<ref>[http://timesofindia.indiatimes.com/city/ahmedabad/70-of-cattle-breeders-desert-Banni/articleshow/904446.cms 70% of cattle-breeders desert Banni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190403141239/https://timesofindia.indiatimes.com/city/ahmedabad/70-of-cattle-breeders-desert-Banni/articleshow/904446.cms |date=3. 4. 2019 }}; by Narandas Thacker, TNN, 14 February 2002; ''The Times of India''</ref><ref>{{cite web|url=http://www.india-seminar.com/2006/564/564_c_bharwada_&_v_mahajan.htm|title=564 Charul Bharwada & Vinay Mahajan, Lost and forgotten: grasslands and pastoralists of Gujarat}}</ref> Od 2011, voda Inda teče u Rann of Kutch za vrijeme poplava probijajući obale.<ref name="Indus re">{{cite web|url= http://indiatoday.intoday.in/story/indus-river-re-enters-india/1/158976.html|title=Indus re-enters India after two centuries, feeds Little Rann, Nal Sarovar|access-date=22. 12. 2017}}</ref>

== Geologija ==
[[File:Indus river near Leh.jpg|upright=1.25|thumb|Rijeka Ind u blizini [[Leh]], [[Ladakh]], India]]
[[File:Confluence of Indus and Zanskar rivers.jpg|upright=1.25|right|thumb|Ušće reka Ind i Zanskar. Ind je na lijevoj strani slike, teče slijeva nadesno; Zanskar, noseći još vode, dolazi sa vrha slike]]

Ind je postojao prije Himalaja i svoje postojanje je učvrstilo dok su se Himalaji podizali.

Rijeka Ind hrani [[podmorske sendimetne naslage Inda]], koji su drugo najveće sedimentno tijelo na Zemlji.<ref>{{cite journal |vauthors=Clift P, Gaedicke C, Edwards R, Lee JI, Hildebrand P, Amjad S, White RS, Schlüter HU | title=The stratigraphic evolution of the Indus Fan and the history of sedimentation in the Arabian Sea | year=2002 | journal=Marine Geophysical Researches | volume=23 | issue=3 | pages=223–245 | doi=10.1023/A:1023627123093 | bibcode=2002MarGR..23..223C | s2cid=129735252 }}</ref> Sastoji se od oko 5 miliona km<sup>3</sup> materijala koji je erodiran sa planina. Studije sedimenta u modernoj rijeci pokazuju da su planine [[Karakoram]] u sjevernom Pakistanu i Indiji najvažniji izvor materijala, a Himalaji daju sljedeći najveći doprinos, uglavnom preko velikih rijeka Pandžaba (Jhelum, Ravi, Chenab , Beas i Sutlej). Analiza sedimenata iz Arapskog mora pokazala je da prije pet miliona godina Ind nije bio povezan s ovim pandžabskim rijekama koje su tekle na istok u Gang i nakon toga bile zarobljene.<ref>{{cite journal
| last        = Clift
| first       = Peter D.
|author2=Blusztajn, Jerzy
| date         =  15. 12. 2005 |  title       = Reorganization of the western Himalayan river system after five million years ago
| url        = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-12-15_438_7070/page/1001
| journal     = Nature
| volume      = 438
| pages       = 1001–1003
| doi         = 10.1038/nature04379
| pmid        = 16355221
| issue        = 7070
| bibcode = 2005Natur.438.1001C
| s2cid = 4427250
}}</ref> Raniji radovi su pokazali da su pijesak i mulj iz zapadnog Tibeta dopirali do Arapskog mora prije 45 miliona godina, što implicira postojanje drevne rijeke Ind u to vrijeme.<ref>{{cite journal
| last        = Clift
| first       = Peter D.
|author2=Shimizu, N. |author3=Layne, G.D. |author4=Blusztajn, J.S. |author5=Gaedicke, C. |author6=Schlüter, H.-U. |author7=Clark, M.K. |author8= Amjad, S. |author7-link=Marin Clark
|date=august 2001
| title       = Development of the Indus Fan and its significance for the erosional history of the Western Himalaya and Karakoram
| journal     = GSA Bulletin
| volume      = 113
| issue       = 8
| pages       = 1039–1051
| doi         = 10.1130/0016-7606(2001)113<1039:DOTIFA>2.0.CO;2
| bibcode = 2001GSAB..113.1039C
}}</ref> Delta ove proto-Ind rijeke kasnije je pronađena u bazenu [[Katawaz]], na afganistansko-pakistanskoj granici.

U regiji [[Nanga Parbat]], smatra se da ogromne količine erozije uzrokovane rijekom Ind nakon hvatanja i preusmjeravanja kroz to područje izvlače stijene srednje i donje kore na površinu.<ref>{{cite journal
| last        = Zeitler
| first       = Peter K.
| author2   = Koons, Peter O.|author3= Bishop, Michael P.|author4= Chamberlain, C. Page|author5= Craw, David|author6= Edwards, Michael A.|author7= Hamidullah, Syed|author8= Jam, Qasim M.|author9= Kahn, M. Asif|author10= Khattak, M. Umar Khan|author11= Kidd, William S. F.|author12= Mackie, Randall L.|author13= Meltzer, Anne S.|author14= Park, Stephen K.|author15= Pecher, Arnaud|author16= Poage, Michael A.|author17= Sarker, Golam|author18= Schneider, David A.|author19= Seeber, Leonardo|author20= Shroder, John F.
|date=oktobar 2001
| title       = Crustal reworking at Nanga Parbat, Pakistan: Metamorphic consequences of thermal-mechanical coupling facilitated by erosion
| journal     = Tectonics
| volume      = 20
| issue       = 5
| pages       = 712–728
| doi         = 10.1029/2000TC001243
| bibcode = 2001Tecto..20..712Z
|doi-access= free}}</ref>

U novembru 2011. satelitski snimci su pokazali da je rijeka Ind ponovo ušla u Indiju i hranila [[Veliki Rann od Kutcha]], Mali Rann od Kutcha]] i jezero u blizini [[Ahmedabad]]a poznato kao [[Nal Sarovar]].<ref name="Indus re"/> Obilne kiše poplavile su sliv rijeke zajedno sa jezerom Manchar, jezerom Hemal i jezerom Kalri (sve u današnjem Pakistanu). To se dogodilo dva stoljeća nakon što je rijeka Ind pomjerila svoj tok na zapad nakon zemljotresa u Rann od Kutcha 1819.

[[Induan]]sko doba na početku [[trijas]]kog perioda geološkog vremena je nazvano po regionu Inda.
{{clear}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Dodatna literatura ==
* Albinia, Alice. (2008) ''Empires of the Indus: The Story of a River''. First American Edition (20101) W. W. Norton & Company, New York. {{ISBN|978-0-393-33860-7}}.
* Alexander Burnes, ''A voyage on the Indus'', London, 1973
* [[:fr:Philippe Fabry|Philippe Fabry]], ''Wandering with the Indus'', with Yusuf Shahid (text) Lahore, 1995
* Jean Fairley, ''The Lion River: The Indus'', London, 1975
* {{cite book|author = G.P. Malalasekera |title = Dictionary of Pali Proper Names |volume=1 |date = 1. 9. 2003 |publisher = Asian Educational Services |isbn = 978-81-2061-823-7}}
* D. Murphy, ''[[Where the Indus is Young]]'', London, 1977
* {{Cite book |last=Parpola |first=Asko | title=The Roots of Hinduism: The Early Aryans and the Indus Civilization |url=https://archive.org/details/rootsofhinduisme0000parp |date=15. 7. 2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-022693-0 |language=en }}
* Samina Quraeshi, ''Legacy of the Indus'', New York, 1974
* Schomberg, ''Between Oxus and Indus'', London, 1935
* Francine Tissot, ''Les Arts anciens du Pakistan et de l'Afghanistan'', Paris, 1987
* Sir M. Wheeler, ''Civilisations of the Indus Valley and Beyond'', London, 1966
* World Atlas, Millennium Edition, p.&nbsp;265.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20090528211339/http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_fullscale.php?mapID=355&theme=2 Indus River watershed map (World Resources Institute)]
* [http://www.hindu.com/2005/06/03/stories/2005060303651500.htm Baglihar Dam issue] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050617080858/http://www.hindu.com/2005/06/03/stories/2005060303651500.htm |date=17. 6. 2005 }}
* [http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/g200/g156.html Indus Wildlife]
{{Commonscat|Indus River}}

[[Kategorija:Rijeke u Indiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Pakistanu]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:Citation (uredi)
Šablon:Cite EB1911 (uredi)
Šablon:Cite book (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Cite encyclopedia (uredi)
Šablon:Cite journal (uredi)
Šablon:Cite news (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Cite wikisource/make link (uredi)
Šablon:Clear (uredi)
Šablon:Commonscat (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Div col (uredi)
Šablon:Div col/styles.css (uredi)
Šablon:Div col end (uredi)
Šablon:Hide in print (uredi)
Šablon:ISBN (uredi)
Šablon:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Infokutija rijeka (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Plain link (uredi)
Šablon:Plainlist/styles.css (uredi)
Šablon:Raščistiti (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Riječni protok (uredi)
Šablon:Sfn (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:SfnRef (uredi)
Šablon:Sfnref (uredi)
Šablon:Side box (uredi)
Šablon:Sporedni okvir (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Webarchive (uredi)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Check isxn (uredi)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:Footnotes (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Footnotes/anchor id list (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Footnotes/anchor id list/data (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Footnotes/whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox/styles.css (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:InfoboxImage (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Side box (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Side box/styles.css (uredi)
Modul:Template wrapper (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Webarchive (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Webarchive/data (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Ind.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Ind"