Izvorni kôd stranice Elektromagnetizam

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Elektromagnetizam|cTopic=Elektrodinamika}}
Riječ '''elektromagnetizam''' je spoj dva [[Grčki jezik|grčka]] termina, ἢλεκτρον, ''ēlektron'', "[[ćilibar]]", i μαγνήτης, ''magnetno'', od "magnítis líthos" (μαγνήτης λίθος), što znači "magnezijski kamen", vrsta [[Žejlezna ruda|željezne rude]]. To je [[nauka]] o elektromagnetnim pojavama, definisana u smislu [[elektromagnetna sila|elektromagnetnih sila]], poznatih kao [[Lorentzova sila]], koja uključuje i [[Elektricitet|električni]] i [[Magnetizam|magnetni]] element pojave.

Tokom [[Epoha Quark|Quark epohe]], [[elektroslaba sila]] se podijelila na elektromagnetnu i [[Slaba nuklearna sila|slabu nuklearnu silu]]. Elektromagnetna sila igra veliku ulogu u određivanju unutrašnjih osobina većine predmeta koji se nalaze u svakodnevnom životu. Obična materija uzima oblik kao rezultat [[Međumolekulska sila|međumolekulskih sila]] između pojedinačnih [[molekula]] u materiji. [[Elektron]]i su vezani uz pomoć elektromagnetnih talasa u orbitale oko [[Atomsko jezgro|atomskog jezgra]] i tako formiraju [[atom]]e, koji su gradivni blokovi molekula. Ovo uređuje procese uključene u [[Hemija|hemiju]], koji proizilaze iz međudjelovanja između [[Molekulska orbitala|elektrona]] susjednih atoma, koji s druge strane određuju interakciju između elektromagnetne sile i impulsa elektrona.

Postoje brojni [[matematički opisi elektromagnetnog polja]].  U [[Klasični elektromagnetizam|klasičnoj elektrodinamici]], [[Električno polje|električna polja]] se opisuju kao [[električni potencijal]] i [[električna struja]] u [[Ohmov zakon|Ohmovom zakonu]], [[Magnetno polje|magnetna polja]] su povezana sa [[Elektromagnetna indukcija|elektromagnetnom indukcijom]] i [[Magnetizam|magnetizmom]], i [[Maxwellove jednačine]] opisuju kako se električna i magnetna polja generiraju i izmjenjuju uz pomoć jedni drugih, te naboja i struje.

Teoretske implikacije elektromagnetizma, posebno uspostavljanje brzine svjetlosti na osnovu svojstva "umjerenog" prostiranja ([[Magnetna permeabilnost|permeabilnost]] i [[permitivnost]]), dovele su do razvoja [[Posebna teorija relativnosti|posebne relativnosti]] od strane [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] 1905. godine.

Iako se elektromagnetizam smatra za jednu od četiri fundamentalne sile, pri velikoj energiji elektroslaba sila i elektromagnetna sila su ujedinjene. U historiji svemira, za vrijeme [[Epoha kvark|kvark epohe]], [[Elektroslaba interakcija|elektroslaba sila]] se dijelila na elektromagnetnu i [[Slaba sila|slabu silu]].

== Historija teorije ==
[[File:Ørsted.jpg|thumb|140px|[[Hans Christian Ørsted]]]]
{{Također pogledajte|Historija elektromagnetne teorije}}

Prvobitno su elektricitet i magnetizam smatrani kao dvije odvojene sile. Ovaj pogled se promijenio, međutim, sa objavljivanjem ''Rasprava o elektricitetu i magnetizmu'', [[James Clerk Maxwell|James Clerka Maxwella]] u 1873 gdje je prikazano da se interakcija između pozitivnog i negativnog naelektrisanja reguliše jednom silom. Postoje četiri glavna efekta koji proizilaze iz ove interakcije i svi se jasno mogu pokazati eksperimentima:
# Električni naboji privlače ili odbijaju jedan drugog silom koja je [[Proporcionalnost (matematika)|obrnuto proporcionalna]] kvadratu udaljenosti između njih: različito naelektrisani naboji se privlače, dok se isto naelektrisani odbijaju.
# Magnetni polovi (ili stanje polarizacije na pojedinim tačkama) privlače ili odbijaju jedan drugog na sličan način, i uvijek dolaze u paru: svaki sjeverni pol je povezan sa južnim.
# Električna struja u žici stvara kružno magnetno polje oko žice, njegov pravac (u smjeru ili suprotno od smjera kazaljke na satu) zavisi od struje.
# Struja je indukovana kada se petlja žica kreće ka ili od magnetnog polja, ili se magnet kreće ka ili od žica, pravac struje zavisi od tog kretanja.

[[File:Andre-marie-ampere2.jpg|thumb|140px|left|[[André-Marie Ampère]]]]
Dok se pripremao za večernje predavanje 21. aprila 1820, [[Hans Christian Ørsted]] je došao do iznenađujućeg zapažanja. Dok je postavljao svoje materijale, primijetio je da je [[Kompas|igla kompasa]] skretala od [[Magnetna deklinacija|magnetnog sjevera]] kada je električna struja baterije koju je koristio bila uključena i isključena. Ovo skretanje ga je uvjerilo da magnetno polje zrači sa svih strana žice te nosi električnu struju, baš kao svjetlost i toplota, i to je potvrdilo direktni odnos između elektriciteta i magnetizma.
[[File:SS-faraday.jpg|thumb|140px|[[Michael Faraday]]]]
U vrijeme otkrića, Ørsted nije predložio odgovarajuće objašjenje ove pojave, niti je pokušao da pojavu predstavi u matematičkom okviru. Međutim, nakon tri mjeseca započeo je intenzivniju istragu. Ubrzo nakon toga objavio je svoja otkrića, dokazujući da električna struja proizvodi magnetno polje dok prolazi kroz žicu. [[CGS sistem|CGS]] jedinica za [[Elektromagnetna indukcija|magnetnu idnukciju]] ([[oersted]]) je dobila ime po njemu u čast njegovih doprinosa na polju elektromagnetizma.

[[File:James-clerk-maxwell3.jpg|thumb|left|140px|[[James Clerk Maxwell]]]]
Njegova otkrića su pokrenula intenzivna istraživanja širom naučne zajednice u [[Elektrodinamika|elektrodinamici]]. Ona su uticala na francuskog fizičara [[André-Marie Ampère]]a koji je razvio jedinstven matematički obrazac za predstavljanje magnetnih sila između dva provodnika struje. Ørstedovo otkriće također predstavlja veliki korak ka jedinstvenom konceptu energije.

Ovo ujedinjenje, koje je zapazio [[Michael Faraday]], proširio [[James Clerk Maxwell]], i dijelom reformulisao [[Oliver Heaviside]] i [[Heinrich Hertz]], je jedno od ključnih dostignuća [[Matematička fizika|matematičke fizike]] u 19. stoljeću. Ovo je imalo dalekosežne posljedice, od kojih je jedna bila razumijevanje prirode [[svjetlost]]i. Za razliku od onoga što je predstavljeno u elektromagnetizmu, svjetlost i ostali [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetni valovi]] se na ovom nivou gledaju kao [[kvant]]izirane, samoprenosive [[Oscilovanje|oscilirajuće]] smetnje elektromagnetnog polja koji se nazivaju [[foton]]i. Različite [[Frekvencija|frekvencije]] oscilacija daju različite forme [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]], od [[Radiotalasi|radiotalasa]] na najnižim frekvencijama, do vidljivog svjetla na srednjim frekvencijama, pa do [[Gama zračenje|gama zračenja]] na najvišim frekvencijama.

Ørsted nije bio jedina osoba koja je ispitivala odnos između elektriciteta i magnetizma. 1802. godine [[Gian Domenico Romagnosi]], italijanski pravni učitelj, skrenuo je magnetnu iglu elektrostatičkim nabojem. Zapravo , ne [[Galvanski elementi|galvanska]] struja je postojala u postavci i zbog toga elektromagnetizam nije bio prisutan. Nalog otkrića je objavljen 1802 u italijanskim novinama, ali je u velikoj mjeri promakao savremenoj naučnoj zajednici.<ref>{{cite book | last1 = Martins | first1 = Roberto de Andrade | title = Nuova Voltiana: Studies on Volta and his Times | chapter = Romagnosi and Volta’s Pile: Early Difficulties in the Interpretation of Voltaic Electricity | volume = vol. 3 | editors = Fabio Bevilacqua and Lucio Fregonese (eds) | publisher = Università degli Studi di Pavia | pages = 81–102 | url = http://ppp.unipv.it/collana/pages/libri/saggi/nuova%20voltiana3_pdf/cap4/4.pdf | access-date = 2. 12. 2010 | archive-date = 30. 5. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130530200951/http://ppp.unipv.it/Collana/Pages/Libri/Saggi/Nuova%20Voltiana3_PDF/cap4/4.pdf | url-status = dead }}</ref>
{{-}}

Dr. Cookson je ranije (1735) izvijestio o često zapostavljenoj vezi između elektriciteta i magnetizma.<ref>VIII. An account of an extraordinary effect of lightning in communicating magnetism. Communicated by Pierce Dod, M.D. F.R.S. from Dr. Cookson of Wakefield in Yorkshire. Phil. Trans. 1735 39, 74-75, published 1 January 1735</ref> U izvještaju se kaže:<blockquote>Nakon što je trgovac u Wakefieldu u Yorkshireu postavio veliki broj noževa i viljuški u veliku kutiju...  i smjestivši kutiju u ćošak velike sobe, dogodila se iznenadna oluja gromova, munji, itd.  ... Nakon toga trgovac je ispraznio kutiju na tezgu gdje su ležali određeni ekseri, osobe koje bi podigle noževe, koji su ležali na ekserima, bi primijetili da bi noževi podigli eksere. Zbog toga su mnogi ovo probali i uvijek otkrili isto, i to u tolikoj mjeri da su podizali velike eksere, pakovanja igala i ostale željezne stvari znatne težine ...</blockquote> [[E. T. Whittaker]] je 1910. godine sugerisao da je upravo ovaj događaj odgovoran da munje budu "smatrane zaslužnim za snagu magnetizovanog čelika; i nesumnjivo je da je ovo razlog zašto je Franklin 1751. pokušao da magnetizuje šivaću iglu uz pomoć pražnjenja Leydenovih staklenki." <ref>Whittaker, E.T. (1910). A History of the Theories of Aether and Electricity from the Age of Descartes to the Close of the Nineteenth Century. Longmans, Green and Company.
</ref>

== Fundamentalne sile ==
[[Datoteka:Circular.Polarization.Circularly.Polarized.Light Right.Handed.Animation.305x190.255Colors.gif|thumb|right|220px|Prikaz vektora električnog polja vala kružno polarizovanog elektromagnetnog zračenja.]]
Elektromagnetna sila je jedna od četiri poznate [[fundamentalne interakcije|fundamentalne sile]]. Ostale fundamentalne sile su:
* [[slaba interakcija|slaba nuklearna sila]], koja se veže za sve poznate čestice [[Standardni model|standardnog modela]] i uzrokuje određene oblike [[radioaktivni raspad|radioaktivnog raspada]]. (ipak u [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]], [[elektroslaba interakcija]] je ujedinjeni opis dvije od četiri poznate fundamentalne interakcije u prirodi: elektromagnetizam i slaba interakcija);
* [[jaka interakcija|jaka nuklearna sila]], koja povezuje [[kvark]]ove kako bi oformila [[nukleon]]e i povezuje nukleone kako bi oformila [[atomsko jezgro]]
* [[gravitacija|gravitaciona sila]].
Sve ostale sile (npr. [[trenje]], dodirne sile) se izvode iz ove četiri fundamentalne sile.<ref>Browne, "Physics for Engineering and Science," p. 160: "Gravity is one of the fundamental forces of nature. The other forces such as friction, tension, and the normal force are derived from the electric force, another of the fundamental forces. Gravity is a rather weak force... The electric force between two protons is much stronger than the gravitational force between them."</ref>

Elektromagnetna sila je odgovorna za praktično sve pojave kojima se čovjek svakodnevno susreće iznad nuklearne skale, sa izuzetkom gravitacije. Grubo rečeno, sve sile uključene u interakcije između [[atom]]a se mogu objasniti djelovanjem elektromagnetne sile između električno nabijenih [[Atomsko jezgro|jezgra]] i [[elektron]]a atoma. Elektromagnetne sile također objašnjavaju kako ove čestice nose impuls svojim kretanjem. To uključuje sile koje doživljavamo prilikom "guranja" ili "povlačenja" običnih materijalnih predmeta, koje nastaju kao rezultat [[međumolekularna sila|međumolekularnih sila]] koje djeluju između pojedinačnih [[molekula]] u našem tijelu i onih u objektima. Elektromagnetna sila je također uključena u sve forme [[hemija|hemijskih pojava]].

Neophodan dio razumijevanja intra-atomskih i intermolekularnih sila je efektivna sila stvorena impulsom kretanja elektrona, tako da kada se elektroni kreću između atoma koji uzajamno djeluju jedan na drugog oni nose impuls sa sobom. Kako kolekcija elektrona postaje sve ograničenija, njihov će se minimalni impuls nužno povećava zbog [[Paulijev princip isključenja|Paulijevog principa isključenja]]. Ponašanje materije na molekularnoj skali, uključujući njenu gustoću, je određeno ravnotežom između elektromagnetne sile i sile proizvedene razmjenom impulsa kojeg nose sami elektroni.<ref>Purcell, "Electricity and Magnetism, 3rd Edition," p. 546: Ch 11 Section 6, "Electron Spin and Magnetic Moment."</ref>

==Veličine i jedinice==
{{Također pogledajte|Spisak fizikalnih veličina|Spisak jednačina elektromagnetizma}}
'''Elektromagnetne jedinice''' su dio sistema električnih jedinica zasnovanih prije svega na magnetnim svojstvima električne struje, osnovna SI jedinica je amper. Jedinice su:
{{colbegin|2}}
*[[amper]] (električna struja)
*[[kulon]] (električni naboj)
*[[farad]] (kapacitet)
*[[henri]] (induktivitet)
*[[ohm]] (otpor)
*[[tesla]] (gustoća magnetnog polja)
*[[volt]] (električni potencijal)
*[[vat]] (snaga)
*[[veber]] (magnetni tok)
{{colend}}
U elektromagnetnom [[CGS sistem|cgs]] sistemu, električna struja je osnovna veličina definisana [[Ampèrov zakon|Ampèrovim zakonom]] i uzima [[Magnetna permeabilnost|permeabilnost]] kao veličinu bez dimenzija (relativna permeabilnost) čija je vrijednost u vakuumu jedinstvena. Kao posljedica, kvadrat brzine svjetlosti se eksplicitno pojavljuje u nekim jednačinama povezanih veličina u ovom sistemu.
{| class="wikitable"
! colspan=5 | {{tnavbar-header|[[SI]] elektromagnetne jedinice|SI elektromagnetne jedinice}}
|-
!Simbol<ref>{{GreenBookRef2nd|pages=14–15}}</ref>
!Ime veličine
!Izvedene jedinice
!Jedinica
!U osnovim jedinicama
|-
| ''I'' 
| [[električna struja]]
| [[amper]] ([[SI sistem|osnovna SI jedinica]])
| A
| A (= W/V = C/s)
|-
| ''Q''
| [[električni naboj]]
| [[kulon]]
| C
| A⋅s
|-
| ''U'', Δ''V'', Δ''φ''; ''E''
| [[razlika potencijala]]; [[elektromotorna sila]]
| [[volt]]
| V
| kg⋅m<sup>2</sup>⋅s<sup>−3</sup>⋅A<sup>−1</sup> (= J/C)
|-
| ''R''; ''Z''; ''X''
| [[električni otpor]]; [[Električna impedencija|impedencija]]; [[Električna reaktancija|reaktancija]]
| [[ohm]]
| Ω
| kg⋅m<sup>2</sup>⋅s<sup>−3</sup>⋅A<sup>−2</sup> (= V/A)
|-
| ''ρ''
| [[otpotnost]]
| [[ohm]] metar
| Ω⋅m
| kg⋅m<sup>3</sup>⋅s<sup>−3</sup>⋅A<sup>−2</sup>
|-
| ''P''
| [[električna snaga]]
| [[vat]]
| W
| kg⋅m<sup>2</sup>⋅s<sup>−3</sup> (= V⋅A)
|-
| ''C''
| [[kapacitet]]
| [[farad]]
| F
| kg<sup>−1</sup>⋅m<sup>−2</sup>⋅s<sup>4</sup>⋅A<sup>2</sup> (= C/V)
|-
| '''E'''
| jačina [[električno polje|elekttričnog polja]]
| [[volt]] po metru
| V/m
| kg⋅m⋅s<sup>−3</sup>⋅A<sup>−1</sup> (= N/C)
|-
| '''D'''
| [[električna indukcija]]
| [[kulon]] po metru kvadratnom
| C/m<sup>2</sup>
| A⋅s⋅m<sup>−2</sup>
|-
| ''ε''
| [[permitivnost]]
| [[farad]] po metru
| F/m
| kg<sup>−1</sup>⋅m<sup>−3</sup>⋅s<sup>4</sup>⋅A<sup>2</sup>
|-
| ''χ''<sub>e</sub>
| [[električna susceptibilnost]]
| (bezdimenzionalno)
| –
| –
|-
| ''G''; ''Y''; ''B''
| [[Električni otpor|provodljivost]]; [[Električna admitancija|admitancija]]; [[susceptansa]]
| [[simens]]
| S
| kg<sup>−1</sup>⋅m<sup>−2</sup>⋅s<sup>3</sup>⋅A<sup>2</sup> (= Ω<sup>−1</sup>)
|-
| ''κ'', ''γ'', ''σ''
| [[Električni otpor|provodljivost]]
| [[simens]] po metru
| S/m
| kg<sup>−1</sup>⋅m<sup>−3</sup>⋅s<sup>3</sup>⋅A<sup>2</sup>
|-
| '''''B'''''
| [[Magnetno polje|Gustina magnetnog polja, magnetna indukcija]]
| [[tesla]]
| T
| kg⋅s<sup>−2</sup>⋅A<sup>−1</sup> (= Wb/m<sup>2</sup> = N⋅A<sup>−1</sup>⋅m<sup>−1</sup>)
|-
| <math> \Phi </math>
| [[magnetni fluks]]
| [[veber]]
| Wb
| kg⋅m<sup>2</sup>⋅s<sup>−2</sup>⋅A<sup>−1</sup> (= V⋅s)
|-
| '''H'''
| jačina [[magnetno polje|magnetnog polja]]
| [[amper]] po metru
| A/m
| A⋅m<sup>−1</sup>
|-
| ''L'', ''M''
| [[induktivitet]]
| [[henri]]
| H
| kg⋅m<sup>2</sup>⋅s<sup>−2</sup>⋅A<sup>−2</sup> (= Wb/A = V⋅s/A)
|-
| ''μ''
| [[Magnetna permeabilnost|permeabilnost]]
| [[henri]] po metru
| H/m
| kg⋅m⋅s<sup>−2</sup>⋅A<sup>−2</sup>
|-
| ''χ''
| [[magnetna podložnost]]
| (bezdimenzionalno)
| –
| –
|}

Formule za fizikalne zakone elektromagnetizma (kao što su [[Maxwellove jednačine]]) moraju se prilagoditi ovisno o tome koji sistem jedinica koriste. To je zato što ne postoji [[Bijekcija|međusobna korespodencija]] između elektromagnetnih jedinica u SI-ju i onih u CGS-u, kao što je to slučaj za mehaničke jedinice. Nadalje, unutar CGS-a postoji nekoliko mogućih izbora elektromagnetnih jedinica, što dovodi do različitih "podsistema", uključujući [[Gaussove jedinice|Gaussov]], "ESU", "EMU" i [[Heaviside–Lorentz]]. Među ovim izborima danas se Gaussove jedinice najčešće koriste i zapravo se fraza "CGS jedinice" često koristi za označavanje [[Gaussove jedinice|CGS-Gaussovih jedinica]].

== Također pogledajte ==
{{colbegin||25em}}
* [[Abraham–Lorentzova sila]]
* [[Računarski elektromagnetizam]]
* [[Eksperiment duplog proreza]]
* [[Elektromagnet]]
* [[Jednačina elektromagnetnih valova]]
* [[Elektromehanika]]
* [[Magnetostatika]]
* [[Magnetostatičko polje]]
* [[Optika]]
* [[Relativistički elektromagnetizam]]
{{colend}}

==Reference==
{{reflist}}

==Dalje čitanje==

===Web izvori===
{{Refbegin}}
* {{cite web
  | author = Nave R.
  | title = Electricity and magnetism
  | url = http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/emcon.html#emcon
  | work=HyperPhysics
  | publisher=Georgia State University
  | access-date = 12. 11. 2013
  | postscript = <!--None--> }}
{{Refend}}

===Bilješke===
{{Refbegin}}
*{{cite web |last=Lewin |first=Walter |first2=John |last2=Belcher |first3=Peter |last3=Dourmashkin |title=8.02SC Physics II: Electricity and Magnetism |date=Fall 2010 |url=http://ocw.mit.edu/courses/physics/8-02sc-physics-ii-electricity-and-magnetism-fall-2010 |work=MIT OpenCourseWare |publisher=Massachusetts Institute of Technology |access-date=12. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104124102/http://ocw.mit.edu/courses/physics/8-02sc-physics-ii-electricity-and-magnetism-fall-2010/ |archive-date=4. 11. 2013 |url-status=dead }} 
* {{cite web |first=Robert |last=Littlejohn |url=http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/1011/notes/radnmatt.pdf |title=Emission and absorption of radiation |work=Physics 221B: Quantum mechanics |publisher=University of California Berkeley |date=Spring 2011 |access-date=12. 11. 2013 |archive-date=12. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112061551/http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/1011/notes/radnmatt.pdf |url-status=dead }}
* {{cite web |first=Robert |last=Littlejohn |url=http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/1011/notes/hamclassemf.pdf |title=The Classical Electromagnetic Field Hamiltonian |work=Physics 221B: Quantum mechanics |publisher=University of California Berkeley |date=Spring 2011 |access-date=12. 11. 2013 |archive-date=12. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112061548/http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/1011/notes/hamclassemf.pdf |url-status=dead }}
{{Refend}}

===Knjige===
{{Refbegin}}
* {{cite book|title=Electricity and Modern Physics |url=https://archive.org/details/introductiontofi0000benn |edition=2nd|author=G.A.G. Bennet|publisher=Edward Arnold (UK)|year=1974|isbn=0-7131-2459-8}}
* {{cite book | last = Dibner | first = Bern | title = Oersted and the discovery of electromagnetism | publisher = Literary Licensing, LLC | year = 2012 | isbn =9781258335557}}
* {{cite book | author=Durney, Carl H. and Johnson, Curtis C. | title=Introduction to modern electromagnetics | url=https://archive.org/details/introductiontomo0000durn | publisher=[[McGraw-Hill]] |year=1969 |isbn=0-07-018388-0}}
* {{cite book|last=Fleisch|first=Daniel|title=A Student's Guide to Maxwell's Equations|url=https://archive.org/details/studentsguidetom0000flei|year=2008|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, UK|isbn=978-0-521-70147-1}}
* {{cite book|title=Electromagnetism|edition=2nd|author=I.S. Grant, W.R. Phillips, Manchester Physics|publisher=John Wiley & Sons|year=2008|isbn=978-0-471-92712-9}}
* {{cite book | last = Griffiths | first = David J. | title = Introduction to Electrodynamics | edition = 3rd | publisher = Prentice Hall | year = 1998 | isbn = 0-13-805326-X | authorlink = David J. Griffiths | url = https://archive.org/details/introductiontoel00grif_0 }}
* {{cite book | last = Jackson | first = John D. | title = Classical Electrodynamics | url = https://archive.org/details/classicalelectro0000jack_e8g9 |author-link=John David Jackson (physicist) |edition = 3rd | publisher = Wiley | year = 1998 | isbn = 0-471-30932-X}}
* {{cite book| last =Moliton| first =André| title = Basic electromagnetism and materials| publisher =Springer-Verlag New York, LLC| year=2007| location = New York City| work =430 pages| url =http://books.google.com/?id=2kPAIlxjDJwC&printsec=copyright&q=fundamental   | isbn =978-0-387-30284-3}}
* {{cite book | author=Purcell, Edward M. | authorlink = Edward Mills Purcell | title=Electricity and Magnetism Berkeley Physics Course Volume 2 (2nd ed.) | publisher=McGraw-Hill | year=1985 | isbn=0-07-004908-4}}
* {{cite book | author=Rao, Nannapaneni N. | title=Elements of engineering  electromagnetics (4th ed.)| publisher=[[Prentice Hall]] |year=1994 |isbn=0-13-948746-8}}
* {{cite book | last = Rothwell | first = Edward J. | last2 = Cloud |first2=Michael J. | title = Electromagnetics | publisher = CRC Press | year = 2001 | isbn = 0-8493-1397-X}}
* {{cite book | last = Tipler | first = Paul | title = Physics for Scientists and Engineers: Vol. 2: Light, Electricity and Magnetism | edition = 4th | publisher = W. H. Freeman | year = 1998 | isbn = 1-57259-492-6}}
* {{cite book | last = Wangsness | first = Roald K. | last2 = Cloud |first2=Michael J. | title = Electromagnetic Fields (2nd Edition) | url = https://archive.org/details/electromagneticf0000wang | publisher = Wiley | year = 1986 | isbn = 0-471-81186-6}}
{{Refend}}

===Opšte reference===
{{Refbegin}}
* {{cite book|title=Concepts of Modern Physics|url=https://archive.org/details/conceptsofmodern00unse|edition=4th|author=A. Beiser|publisher=McGraw-Hill (International)|year=1987|isbn=0-07-100144-1}}
* {{cite book|title=Physics with Modern Applications|url=https://archive.org/details/physicswithmoder0000gree|author=L.H. Greenberg|publisher=Holt-Saunders International W.B. Saunders and Co|year=1978|isbn=0-7216-4247-0}}
* {{cite book|pages=12–13| author=R.G. Lerner, G.L. Trigg| title=Encyclopaedia of Physics| publisher=VHC Publishers, Hans Warlimont, Springer|edition=2nd| year=2005| isbn=978-0-07-025734-4}}
* {{cite book|title=Principles of Physics|author=J.B. Marion, W.F. Hornyak|publisher=Holt-Saunders International Saunders College|year=1984|isbn=4-8337-0195-2}}
* {{cite book|title=The Physics of Vibrations and Waves|url=https://archive.org/details/physicsofvibrati0003pain|edition=3rd|author=H.J. Pain|publisher=John Wiley & Sons, |year=1983|isbn=0-471-90182-2}}
* {{cite book| page=| author=C.B. Parker| title=McGraw Hill Encyclopaedia of Physics| publisher=McGraw Hill| edition=2nd| year=1994| isbn=0-07-051400-3| url=https://archive.org/details/mcgrawhillencycl1993park}}
* {{cite book |author=R. Penrose| title=[[The Road to Reality]]| publisher= Vintage books| year=2007 | isbn=0-679-77631-1}}
* {{cite book|page=| author=P.A. Tipler, G. Mosca| title=Physics for Scientists and Engineers: With Modern Physics|url=https://archive.org/details/physicsforscient0000tipl| publisher=W.H. Freeman and Co|edition=6th| year=2008| isbn=9-781429-202657}}
* {{cite book| author=P.M. Whelan, M.J. Hodgeson| title=Essential Principles of Physics| url=https://archive.org/details/essentialprincip0000patr| publisher=John Murray|edition=2nd| year=1978 | isbn=0-7195-3382-1}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web
  | author = Oppelt Arnulf
  | date = 2. 11. 2006
  | title = magnetic field strength
  | url = http://searchcio-midmarket.techtarget.com/definition/magnetic-field-strength
  | access-date = 4. 6. 2007
  | postscript = <!--None-->
  | archive-date = 7. 8. 2011
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20110807061805/http://searchcio-midmarket.techtarget.com/definition/magnetic-field-strength
  | url-status = dead
  }}
* {{cite web
  | title = magnetic field strength converter
  | url = http://www.unitconversion.org/unit_converter/magnetic-field-strength.html
  | access-date = 4. 6. 2007
  | postscript = <!--None--> }}
* [http://scienceworld.wolfram.com/physics/ElectromagneticForce.html Elektromagnetna sila] - iz Eric Weissteinove ''World of Physics''
* {{cite news|url=http://www.livescience.com/976-ties-bind-atoms-weaker-thought.html |title=Ties That Bind Atoms Weaker Than Thought |newspaper=LiveScience.com |first=Sara |last=Goudarzi |date=15. 8. 2006 |access-date=12. 11. 2013}}
* [http://www.quarked.org/askmarks/answer5a.html Kvantizirana elektromagnetna sila] - Dobar uvod za djecu
* {{YouTube|HcPDc23ZLEs|The Deflection of a Magnetic Compass Needle by a Current in a Wire (video)}}
* [http://www.gcsescience.com/pme.htm Elektromagnetizam skraćeno]

{{fundamentalne sile}}
{{Fizika-dno}}

[[Kategorija:Elektromagnetizam| ]]
[[Kategorija:Elektrodinamika| ]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:- (uredi)
Šablon:Cite book (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Cite news (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Colbegin (uredi)
Šablon:Colend (uredi)
Šablon:Delink (uredi)
Šablon:Div col (uredi)
Šablon:Div col/styles.css (uredi)
Šablon:Div col end (uredi)
Šablon:Elektromagnetizam (uredi)
Šablon:Fizika-dno (uredi)
Šablon:Fundamentalne interakcije (uredi)
Šablon:Fundamentalne sile (uredi)
Šablon:Grane fizike (uredi)
Šablon:GreenBookRef2nd (uredi)
Šablon:Hlist (uredi)
Šablon:Longitem (uredi)
Šablon:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Navbar-header (uredi)
Šablon:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Navkutija (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Niz dotjeraj (uredi)
Šablon:Promvel (uredi)
Šablon:Raščistiti (uredi)
Šablon:Refbegin (uredi)
Šablon:Refbegin/styles.css (uredi)
Šablon:Refend (uredi)
Šablon:Reflist (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Replace (uredi)
Šablon:Sidebar with collapsible lists (uredi)
Šablon:Smaller (uredi)
Šablon:Također pogledajte (uredi)
Šablon:Tnavbar-header (uredi)
Šablon:Trim (uredi)
Šablon:YouTube (uredi)
Šablon:Zamijeni (uredi)
Šablon:\ (uredi)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Suggestions (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:Delink (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Hatnote (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Hatnote list (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:List (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:See also (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Sidebar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Sidebar/configuration (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Sidebar/styles.css (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:String (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:TableTools (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)

Nazad na Elektromagnetizam.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Elektromagnetizam"