Izvorni kôd stranice Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Historija BiH}}

Sukobi [[Iliri|Ilira]] sa Rimljanima počeli su 229. p.n.e, poznati kao [[ilirski ratovi]]. Ratovi su završeni 168. godine porazom [[Iliri|Ilira]] i osnivanjem rimske provincije [[Ilirik]] na obali [[Jadransko more|Jadrana]] južno od [[Neretva|Neretve]]. Konačno osvajanje cjelokupne ilirske teritorije završio je [[Oktavijan August]] u ratu 35-33 p.n.e. Teritorija današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i njenih 89 plemenskih zajednica (civitates) je došla pod rimsku vlast, te priznala sudsku (i svaku drugu) arbitražu konventa u [[Narona|Naroni]] (selo Vid kod [[Metković]]a), a jedan dio je pripao konventu u [[Salona|Saloni]] (Solin). Iliri su se pokušali osloboditi u ustanku 6-9. godine n.e, ([[Batonov ustanak]]), ali je ustanak ugušen.<ref name="Mesihović">{{Cite web  |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/books/sm-rimski_vuk_i_ilirska_zmija.posljednja_borba.pdf  |title= Salmedin Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Posljednja borba  |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 21. 3. 2016  |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104556/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SM-RIMSKI_VUK_I_ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf  |url-status= dead  }}</ref>

== Vojna okupacija i organizacija Ilirika ==
Ilirija je podijeljena na dvije provincije, Dalmaciju i Panoniju, a granica je išla otprilike granicom crnomorskog i jadranskog sliva, negdje u širini planine [[Vlašić]]. Dalmacijom se vladalo iz [[Salona|Salone]], a centar Panonije je najviše bio u [[Sirmium]]u.

Slijedila je pacifikacija osvojene zemlje. Veći dio stanovništva je raseljen, jedan dio odveden u [[ropstvo]], a dio uključen u vojne jedinice što će postati stalna obaveza. Dio zemljišta i svi rudnici su postali državno vlasništvo.

U zemlji su još 60 godina ostale dvije rimske [[Legija|legije]] i nekoliko [[Kohorta|kohorti]], kao isključivi oblik vladavine, sa vojnim prefektima kao administratorima. U tome su im pomagali vojni i civilni službenici staleškog reda zaduženi za razne oblasti (finansije, rudnici,...). Tek u trećem stoljeću carskog legata je zamijenio civilni guverner. Po svojoj namjesničkoj dužnosti u Dalmaciji u izvorima se ističe [[Publije Kornelije Dolabela]], ostavivši iza sebe uređenu upravu, novoizgrađenu infrastrukturu (prvenstveno ceste) i vrlo funkcionalan sistem.<ref name="Dolabela">{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/5664/1/Publije%20Kornelije%20Dolabela%20-%20Jelena%20Beželj.pdf |title= Jelena Beţelj -PUBLIJE KORNELIJE DOLABELA |work= SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju |access-date= 9. 2. 2016}}</ref>

== Romanizacija ==
Proces romanizacije počeo je i prije same okupacije. Rimljani su već bili istisnuli grčke trgovce sa jadranske obale pa kroz trgovačke kontakte Iliri iz unutrašnjosti počinju primati elemente rimske kulture. Pojedinci su upotrebljavali [[latinski jezik]], poznavali pismo i počeli kopirati rimski način života. Uvozi se ulje, vino, staklo i razno posuđe. Dolaskom rimskih legija nosioci romanizacije su vojnici, ali i isluženi veterani koji se naseljavaju i grade naselja i [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|vile]].<ref name="Busuladžić">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/5662996/Rimske_vile_u_Bosni_i_Hercegovini_Roman_villas_in_Bosnia_and_Herzegovina  |title= ADNAN BUSULADŽIĆ: RIMSKE VILE -U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2011.  |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> [[Mogorjelo]] kod [[Čapljina|Čapljine]] je poznato naselje tog tipa (''villae rusticae''). Na tim imanjima Iliri su se upoznali sa vinovom lozom i maslinom, novim vrstama voća i povrća, ali i sa plodoredom, obradom zemlje i uzgojem na imanju.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}</ref>

Nakon početnih strogih mjera pacifikacije vojne vlasti su stupile u kontakt sa plemenskim prvacima iz redova [[Aristokratija|aristokratije]] i počeo je proces dodjele statusa rimskog građanina i mnogi "novi" Rimljani su bili nosioci julijevskog, ulpijevskog, elijevskog ili aurelijevskog gentilnog imena. Najveći dio domorodačke elite primio je rimsko građanstvo upravo u toku II. st. n. e. To je sa sobom povlačilo i proces prerastanja peregrinske civitates organizacije u autonomnu municipalnu strukturu ( [[Domavia|Srebrenica]], [[Raetinium|Bihać]], [[Salvium (Vrba, Glamoč)|Glamoč]] i dr). Ustrojstvo Dalmacije po municipalnom načelu trajao je oko 2 stoljeća. Vojni prefekti se počinju birati od domaćih ljudi.

[[Datoteka:Mogorjelo1.jpg|mini|desno|Mogorjelo]]
[[Datoteka:Ancient Bosnia.png|mini|Karta antičkih naselja i putova na području Bosne i Hercegovine|desno]]
=== Gradnja cesta ===
{{Glavni|Rimske ceste u Bosni i Hercegovini}} 
Gradnju cesta počeo je [[Dolabela|Publije Kornelije Dolabela]], namjesnik provincije [Dalmacija (rimska provincija)|[Gornji Ilirik/Dalmacija]], koji je na funkciju carskog legata došao 14. god. Gradnju cesta pratio je i veliki broj stražarnica i putnih stanica za potrebe obezbjebeđenja i održavanja.<ref name="Dolab">{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|title= SALMEDIN MESIHOVIĆ -Aevum Dolabellae – Dolabelino doba|work= ANUBiH, Godišnjak br 39|access-date= 9. 2. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20150923172716/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|archive-date=23. 9. 2015|url-status= dead}}</ref> Sa njima došao je i mir (''Pax Romana'') koji će trajati nekoliko stoljeća što će omogućiti svestraniji privredni i kulturni napredak. Ceste gradi rimska vojska uz obilatu pomoć domaćeg stanovništva. To su bile kvalitetno urađene ceste koje će i dugo nakon odlaska Rimljana biti u upotrebi. Do današnjeg dana su vidljivi tragovi, pogotovo i znatan broj [[Rimski miljokaz|miljokaza]] (krajputaši) kao najautentičniji dokazi postojanja cesti. Magistralne ceste su polazile iz [[Salona|Salone]] i [[Narona|Narone]]. Na osnovu epigrafskih spomenika iz Salone vidi se da je Dolabela zaslužan za izgradnju četiri putna pravca ukupne dužine 600&nbsp;km, izgrađena za samo pet godina, što predstavlja jedan od najvećih građevinskih poduhvata u historiji zapadnog [[Balkan]]a,<ref name="Dolab"/>

* Salona - [[Knin]]-[[Bosansko Grahovo]]-[[Drvar]], do planine Uilice, dužine 77,5 rimskih milja. Kasnije će ovaj put biti produžen prema [[Bosanski Petrovac|Bosansskom Petrovcu]]-dolini [[Una|Une]]-Sisak. U [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]] se odvajao krak za dolinu [[Sana|Sane]].
* Salona-[[Livanjsko polje]]-[[Glamočko polje]]-[[Panonija]] kod Servicija u dužini 167 rimskih milja
* Salona (od Sinja)-[[Kupres]]-Sarajevsko polje, do dezitijatskog kastela He(...?) od 156 rimskih milja. Cesta je kasnije produžena pravcem -[[Romanija]]-[[Srebrenica]]
* Salona (od Sinja)-[[Kupres]]- Prema rijeci Bathinus, koja dijeli Breuke i možda Oserijate (ili neki drugi ilirski narod), dužine 158 rimskih milja.
* [[Narona]]-[[Nevesinje]]-[[Konjic]]-Sarajevsko polje. Činjenica je da se najranije spominjanje ceste Narona – Sarajevsko polje veže za vrijeme Dolabeline uprave, sudeći po nalazu miljokaza sa natpisom Divo Augusto, iz doline Trešanice kod Konjica.
* Narona-[[Popovo polje]]-[[Cavtat]]<ref name="BojDolab">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974  |access-date= 9. 2. 2018}}</ref>

Uz ceste su se gradile putne stanice koje su imale zadatak da se brinu o obezbjeđenju i održavanju. Gradnju cesta pratila je i izrada katastarskih karata koje su služile za određivanje granica između pojedinih gradskih i seoskih oblasti (međašni natpisi i forma Dolabelliana).<ref name="Putevi">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/10100228/Mreža_rimskih_putnih_komunikacija_na_području_središnje_Bosne |title= Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Sabina Vejzagič - Mreža rimskih putnih komunikacija |work=UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET 2018 |access-date= 9. 2. 2018}}</ref>
=== Gradnja naselja ===
Gradnja naselja i njihovo prerastanje u autonomne rimske municipije je vrhunac romanizacije. Municipijem postajala su ona naselja u kojima je porastao broj domaćih građana sa rimskim građanskim pravima (''civitetom''),  pa su oni sami upravljali naseljem. To je pravo davano  prvenstveno lojalnim građanima iz gornjih društvenih slojeva. Naselja su se gradila uz puteve, u ravnici, ispod utvrđenja, ne rijetko i na starijim ilirskim naseljima. Bila su pravilnog rastera, dosta nalik jedno na drugo. U sjecištu glavnih komunikacija nalazio se trg (forum).<ref name="amina">[http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić -  Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET]</ref>  U komunalnom smislu bila su to dobro opremljena naselja, sa vodovodom, kanalizacijom, zidinama, riječnom lukom, ako je to bilo moguće, a ponegdje i centralnim grijanje i javnim kupatilima.  Takvi su gradići nastali u Hercegovini: u [[Stolac|Stocu]] (Diluntum), Orahovicama kod [[Bileća]], [[Gacko|Gacku]], Kifinu Selu, Vitini, Krehinu Gracu (Brotnjo), Posučkom Gracu, [[Konjic]]u i dr. U srednjoj Bosni su se vremenom razvila gradska naselja na  [[Aquae S (Ilidža)|Ilidži]] (Aquae S...) , Višnjici kod [[Kiseljak]]a, [[C. Ris (Rogatica)|Rogatici]] (Col. Ris...), u [[Domavia (Srebrenica)|Sasama kod Srebrenice]] (Domavia), u [[Malvesiatium (Skelani)|Skelanima]] (Malvesiatium). U zapadnoj Bosni su značajni centri u [[Livno|Livnu]], Vrbi kod [[Salvium (Vrba, Glamoč)|Glamoč]]a (Salviae), kod [[Delminijum|Duvna]] (Delminijum), [[Duvno]] (Bistue vetus), [[Bugojno|Bugojnu]] ([[Bistuensium (srednja Bosna)|Bistue Nova]]), Malom Mošunju kod [[Travnik]]a, [[Baloie (Šipovo)|Šipovo]] (Baloia), [[Jajce|Jajcu]], [[Mrkonjić Grad]]u ([[Leusaba]]), [[Banja Luka|Banjoj Luci]] (Castra), [[Bosanska Gradiška]] (Servitium). Vremenom su se u ta naselja počelo naseljavati i domaće stanovništvo koje tako prima jezik, pismo, vjerske običaje i posmrtni kult. U gradskim sredinama su djelovala mnoga vjerska i strukovna udruženja (collegia) koja su nadživjela pad Carstva, pa će se kolegiji u kršćanstvu zadržati do današnjih dana.<ref name="Pašalić">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/35947788/Pa%C5%A1ali%C4%87-Esad-Anticka-naselja-i-komunikacije-u-Bosni-i-Hercegovini  |title=Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini  |work=Zemaljski muzej Sarajevo, 1960 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref>
=== Religija rimske države ===
Religija rimske države i njenih građana sastojala se od nekoliko glavnih božanstava. Među njima, prvenstveno su iskazivali zahvalnost i odanost „Najboljem i Najvećem Jupiteru“, ocu bogova i ljudi. On je bio i ostao božansko oličenje snage, ugleda i egzistencije Rima.

Šireći svoju dominaciju, Rimljani su svuda pokazivali toleranciju prema religiji i kultovima naroda koje su uključivali u imperiju. Tako je bilo i sa Ilirima na šta ukazuju arheološki nalazi. Počelo je izjednačavanje domaćih božanstava sa rimskim, rimska interpretacija (''interpretatio Romanum''). Najbrojniji su žrtvenici i reljefi posvećeni Silvanu i Dijani. Silvan je bio vrhovni ilirski bog, predstavljan kao pola jarac a pola čovjek, a ponegdje kao pravi ljudski lik. U posvetama se označava kao zaštitnik šuma, stada, prirode i zaštitnik u lovu, u primorju i sa grozdom u ruci. Jedno od njegovih glavnih obilježja je veselost, spremnost na igru i zabavu, jer postoje i njegove predstave sa nimfama. Dijana je prikazana kao boginja lova, u lovačkoj haljini i u potjeri za divljači.

U našim krajevima su poštovana i mnoga orijentalna božanstva. Sljedbenici su bili uglavnom vojnici, poslovni ljudi, robovi, stručnjaci i trgovci. Istaknuto mjesto među orijentalnim kultovima zauzima mitraizam čija su svetilišta otkrivena na nekoliko mjesta ([[Konjic]], [[Lisičići]] kod Konjica, [[Jajce]], [[Pritoka]] kod [[Bihać]]a)
=== Kristijanizacija ===
Kristijanizacija je potvrđena arheološkom i historijskom građom i pokazuje se da se ovdašnje stanovništvo veoma rano upoznalo sa [[kršćanstvo]]m.<ref name="Bazilike">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/345628573/Kasnoanticke-bazilike-pdf |title= Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini  |work= Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Pošto su se u Bosni i Hercegovini nalazili rudnici željeza , srebra i zlata, u njima su radili robovi, stručnjaci, službenici i sa prostora [[Judeje]], [[Palestina|Palestine]] i [[Sirija|Sirije]] koje su klasične zemlje kršćanstva. Preko njih je prenošeno novo vjersko učenje. O tome svjedoče ostaci crkava, odnosno [[Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|bazilika]], koje su građene posebnim stilom pa se nazivaju bazilike bosanskog tipa. Imale su jedinstven plan sa skromnim dimenzijama, unutrašnja oprema je kameni namještaj, sa motivima i simbolima<ref name="Basler">{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |access-date=9. 2. 2016  }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Do danas ih je otkopano oko osamdeset što govori o gustoj mreži kultnih objekata. Pisac crkvenih studija i prevodilac Biblije na latinski jezik, sv. Jeronim je iz sjeverozapadne Bosne (vjerovatno [[Bosansko Grahovo]]).

Glavnina Ilira ipak nije do kraja romanizirana. Bila je to više glazura nego asimilacija, jer se nije radilo o gubitku svih etničkih atributa. To se najbolje zapaža u ruralnim oblastima u kojima su faktori romanizacije slabije djelovali, a stanovništvo se i dalje bavilo isključivo stočarstvom i poljoprivredom. Kako potvrđuje sv. Jeronim, Iliri na granici Dalmacije i Panonije su u 4. stoljeću još uvijek govorili svojim jezikom. Latinskim se govorilo u vojsci, administraciji i u gradovima. I reljef na nadgrobnim spomenicima govori o očuvanosti narodne nošnje.

== Privreda ==
=== Poljoprivreda ===
Poljoprivreda je predstavljala osnovnu granu privređivanja autohtonog stanovništva, pogotovo stočarstvo. Rimljani su uveli posebne privredne naseobine (villae rusticae) na poljoprivrednim dobrima (fundi) koje će uz napredne metode rada dovesti do povećanja poljoprivredne proizvodnje. Obično su bile uz veća gradska naselja. Uz već poznate kulture došlo je do znatnog uzgoja vinove loze i maslina. Alat za obradu zemljišta se u neizmjenjom obliku i namjeni zadržao do današnjih dana.
=== Rudarstvo === 
Odmah po osvajanju teritorije Bosne i Hercegovine Rimljani su pristupili proširenju rudarske proizvodnje i sprovođenju bolje organizacije. Tako je pod Rimljanima uglavnom  nastavljena i intenzivirana rudarska radinost kojom se domaće stanovništvo bavilo još ranije.  Rudarski centri bili su porječje [[Sane]] i Japre, [[Fojnica]] i [[Kreševo]], prvenstveno za obradu željeza. Kod [[Mrkonjić Grad]]a dobijalo se [[željezo]] i [[bakar]], a [[srebro]] i [[olovo]] u Sasama kod [[Srebrenica|Srebrenice]]. Ovi rudnici su snabdjevali radionice oružja i kovnice novca u [[Sisak|Sisku]] i [[Sirmium]]u. Rudarska područja su bila dobro naseljena sa mnoštvom uređenih naselja i sela. Rudarsko-metalurgiska industrija, prvenstveno bila je u državnim rukama. 
=== Građevinarstvo ===
U predrimsko doba Iliri, koji su nastanjivali područje današnje Bosne i Hercegovine, svoje su građevine gradili uglavnom od zemlje, lomljenog kamena u sistemu suhozida, ilovače i drveta. Sa Rimljanima dolazi do upotrebe kreča, opeke i obrađenog kamena. Prvi graditelji bili su vojnici koji su po ustaljenoj rimskoj praksi najprije gradili cestovne komunikacije i strani majstori koji su pravili vojne objekte, ceste, vile i naselja. U tom najranijem razdoblju velika količina građevinskog materijala se uvozi.<ref name="Busuladžić"/>

velike potrebe za kamenom dovode do otvaranja mnogobrojnih kamenoloma u kojima se eksploatira kamen za potrebe sve brojnijih municipija, kolonija, palača, vila, sarkofaga, cesta i spomenika. Mali kamenolomi su ostajali u privatnom vlasništvu zemljišnih parcela, dok su veliki često ulazili u vlasništvo države. U tom slučaju njima je rukovodio carski službenik.

U antičkom građevinarstvu su primjenjivane dvije osnovne metode konstrukcije. Prva se odnosila na kamene konstrukcije spojene olovnim nitnama, a druga na konstrukcije vezane malterom. Veliku promjenu u rimskom graditeljstvu je izazvalo otkriće maltera, nastalog kao rezultat miješanja gašenog kreča sa pijeskom. Dodavanje vulkanskog pepela i drugih vrsta materijala, usitnjene cigle prije svega, dobijao se malter koji je po 
kvaliteti sličan betonu.

Masovno su se koristili cigla i crijep. Prvi kontigenti ovoga materijala su dopremani putem uvoza. Na prostorima Bosne i Hercegovine u drugoj polovini I stoljeća počinje otvaranje domaćih figlina - radionica za proizvodnju cigle i crijepa.

== Nestanak antičke civilizacije ==
[[Datoteka:Roman glass 2nd cent.jpg|thumb|150px|desno|[[Rimsko staklo]] pronađeno u [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]], 2. stoljeće]] 
Najznačajnija organizaciona promjena u carstvu se dešava 395. kada car [[Teodozije I Veliki]] dijeli carstvo na dva dijala i uspostavlja granicu rijekom [[Drina|Drinom]], koja je i danas granica. Bilo je to u vrijeme velike [[Seoba naroda|Seobe naroda]] i barbarskih pohoda [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Gota]] (njihova država je trajala preko 50 godina na tlu Bosne i Hercegovine o čemu postoje arheološki dokazi), Sarmata, Vandala, Markomana, Alana i posebno Huna koji preuzimaju Panoniju. Iza njih je ostala pustoš, čime je nestala antička civilizacijska kojoj je Bosna i Hercegovina kulturno i vremenski pripadala.

Padom Zapadnog Rimskog Carstva [[476.]] godine nestalo je i suštinski rimske vlasti na tlu Bosne i Hercegovine. Sredinom 6. stoljeća [[Justinijan I]], nakon [[Gotski rat (535–554)|Gotskih ratova]], car Istočnog Rimskog Carstva (kasnije u historiji prozvano [[Bizantijsko Carstvo]]) će samo formalno obnoviti rimsku vlast, jer ta država nije više imala moći da upravlja ovim prostorima. Zatim će doći [[Avari]] i [[Slaveni]] koji će dokrajčiti sve ono što je još bilo preostalo. Romanizirano stanovništvo se povlači u jadransko primorje ili planinske predjele. Nastupit će razdoblje izoliranosti od 7. do 10. stoljeća u kojem je Bosna ostala zatvorena za vanjski svijet i o kojem historija skoro da nema podataka. Desetkovano i bez ikakvih sredstava stanovništvo je nastavilo život na starim osnovama bez mogućnosti da podižu velika i lijepa pa i crkvena zdanja.

== Izvori ==
* Enver Imamović, Oslobođenje, 6 juni 2015 -KORIJENI KRŠĆANSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Rimljana]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu (uredi)
Šablon:Category handler (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Fix (uredi)
Šablon:Fix/kategorija (uredi)
Šablon:Glavni (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Historija BiH (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Malo (uredi)
Šablon:Mrtav link (uredi)
Šablon:Portal-inline (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Region history sidebar title (uredi)
Šablon:Sidebar with collapsible lists (uredi)
Šablon:Small (uredi)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Category handler (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Hatnote list (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Main (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Namespace detect (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Namespace detect/config (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Namespace detect/data (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Portal (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Portal/images/b (uredi)
Modul:Sidebar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Sidebar/configuration (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Sidebar/styles.css (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Unsubst (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina_u_Rimskom_Carstvu"