Rubiaceae

Rubiaceae su morfološki lahko prepoznatljive kao koherentna grupa kombiniranih obilježja:

• nasuprotni, jednostavni, cjeloviti listovi,
• međučašićni zalisci (sporedni listići)
• cjevasti aktinomorfni cvjetovi sa staslom (simpetalnom) krunicom, i
• podrasla plodnica (sa jajnikom).
• Cvjetna formula je:

${\displaystyle \star K_{(4-5,\ 0)}\;C_{4-5}\;A_{4-5}\;}$  oder ${\displaystyle \;[C_{(4-5)}\;A_{4-5}]\;G_{\overline {(2)}}}$ .

Rubiaceae se javljaju u širokom spektar oblika rasta: najuobičajeniji su grmovi, ali članovi porodice mogu biti i drveće, [[lijana]|lijane]] ili zeljaste biljke. Neki su i epifiti, kao u rodu Myrmecodia. Listovi su jednostavni, nepodijeljeni i cjeloviti; listne plojke (liske) su obično eliptičnog oblika, sa širom bazom oštrim vrhom. U tri roda (Pavetta , Psihotria, Sericanthe), vidljivi su bakterijske lisni čvorići, kao tamne mrlje ili linije na listovima. Lisna drška je obično četvrtsasta, rijetko uvijena (npr. Fadogia ) ili rijetko izrastaju naizmjenično po jedan list na svakom čvoru (npr. Sabicea sthenula ). Karakteristično za Rubiaceae je prisustvo sporedni listića (zalistaka) koji su uglavnom spojeni u međućašične strukture i na svakoj strani stabljike nasuprotno između listova Njihova unutrašnja površina često nosi žlijezde, koje proizvode mucnske spojeve koji štite mlade klijance. Uvrnuti listovi zeljastih biljaka plemena Rubieae su klasično tumačeni kao pravi listovi plus listič nalik zaliski. Cvasti su cime, a rijetko i usamljeni cvjetovi (npr. Rothmannia) ili vršno ilipazušno upareni na čvorovima. Cvjetovi su obično dvospolni i epigini. Ovaj cvijetni omotač je obično u dvije serije (biseriatni) a neki nemaju krunicu (npr. Theligonum ). Krunica obično ima četiri ili pet latica sa bazno spojenim režnjevima. Krunica je simpetalna (sa spojenim laticama) jsa četiri ili pet režnjeva, uglavnom aktinomorfnihm sjedećih, obično cjevastih, često bijelih i žutih, plavih i (rijetko) crvenih. Imaju četiri ili pet prašnika, koji su alterpetalni (naizmjenični sa laticama) i epipetalni. Antere nsu uzdužno u dehiscenciji (dvojni), ali neki rodovi su poricidni (npr. Rustia ). Tučak je sincarpan (sa sraslim plodnim listovima), sa podraslom plodnicom (rijetko sekundarno nadraslom, npr. Gaertnera , Pagamea ). Cvijetni nektar se nalazi u nektarijama, koje su često prisutne kao medonosni diskovi na vrhu jtučka. Plod je bobica, kapsula, koštunica ili šizokarp. Prilično su dominantni crveni plodovi, ali ima i žutih, narandžastih ili tamnih. Plavi plodovi su prilično izuzeci, kao kod Psychotrieae i povezanih plemena. Većina plodova je promjera oko oko 1,0 cm; veoma mali plodovi su relativno rijetki i javljaju se u plemenima sa zeljastim biljkama, a vrlo veliki plodovi su rijetki i ograničeni na Gardenieae. Sjemenke su sa endospermom.

U mediteranskom području Zapadnog Balkana rastu vrste Rubia peregrina (rukodrž) sa zimzelenom stabljikom i Rubia tinctorum, koja ima listove na kratkim peteljkama, a nadzemna stabljika s jeseni ugiba. Raste samoniklo a cvjetovi su joj žuti poput meda^[5]. Vrsta poznata kao ljepljiva broćika (Galium aparina L.) je prirodni antipiretik, adstrigent, antiinflamatorik, antineoplastik, dermetik, diuretik, ekspektorant, limfatik, relaksant, sedativ, sekretolik i tonik.

• Cvjetnica
• Dikotiledone

• Ecyclopedia of Life