Nacizam

(Preusmjereno sa Nacisti)

Nacizam[1] ili nacional-socijalizam je politička ideologija nastala u njemačkoj političkoj partiji NSDAP (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei) i njenom partijskom programu iz 24. februara 1920. Nacizam je bio državna ideologija u Njemačkoj od dolaska NSDAP-a na vlast 1933. do vojnog poraza njemačke vojske 1945. godine, kada je zabranjen u zemlji svog nastanka.

Zastava nacističke Njemačke

Ideologija

uredi

Nacizam i fašizam, sličnosti i razlike

uredi

Nacizam je oblik fašizma[2][3][4][5] sa prezirom prema liberalnoj demokratiji i parlamentarnom sistemu. Ona uključuje diktaturu,[6] vatreni antisemitizam, antikomunizam, antislavizam,[7] naučni rasizam, superiornost bijele rase, nordizam, socijalni darvinizam i upotrebu eugenike u svoje postulate. Njegov ekstremni nacionalizam nastao je u pangermanizmu i etnonacionalističkom Völkisch pokretu koji je bio istaknuti aspekt njemačkog ultranacionalizma od kasnog 19. stoljeća. Nacizam se često se poredi sa fašizmom, djelomično i zbog vojno-političke alijanse između fašističke Italije (1923-1943.) i nacističke Njemačke prije i tokom Drugog svjetskog rata. Međutim, te dvije ideologije se razlikuju i trebale bi se posmatrati kao srodne, ali sa dovoljno razlika da bi bile posebni faktori. Jedna od najvažnijih razlika između te dvije ideologije je ta da je italijanski fašizam kao osnovu imao državu na prvom mjestu, dok je kod nacista to bio njemački narod, definiran svojom rasnom dimenzijom. Njemačka, germanska rasa je po njihovom ubjeđenju superiorna drugim rasama i kao takva bi se trebala širiti na štetu ostalih!

Lijeva ili desna ideologija?

uredi

U nacističkom (NSDAP) partijskom programu iz 1920, dvije se teme ponavljaju češće od ostalih: njemački poraz u Prvom svjetskom ratu i nacionalizam. Socijalizam, koji se nalazi u partijskom imenu, se nikad nije opširnije razmatrao osim u pojedinim ideološkim analizama. Nacistički socijalizam nije bio klasični lijevi socijalizam već ono što moderni nacionalisti nazivaju "nacionalni solidaritet", to jest nacionalno jedinstvo u svrsi postizanja nekog višeg cilja. Hitler je opisao socijalistu kao "nekoga kome je najveći cilj dobro svog naroda". Kad se tome doda nacističko ubjeđenje da su Germani superiorni drugim rasama, lahko je zaključiti da su neke socijalističke ideje o ulozi pojedinca u društvu uistinu uzete, ali su korištene za ciljeve koji su sušta suprotnost klasičnom socijalizmu koji zagovara solidarnost među narodima, religijama i rasama. Zbog toga se može sa sigurnošću reći da je nacizam desno orijentisana ideologija, usprkos riječi socijalizam u zvaničnom imenu partije.

Najvažnije tačke u nacističkoj politici

uredi

Neke od najvažnijih tačaka (od ukupno 25) iz nacističkog partijskog programa iz 1920.:

  • Lebensraum: Njemačka ima pravo da se teritorijalno širi na štetu drugih država.
  • Heim ins Reich: Njemačka ima pravo da uzme sve teritorije sa njemačkim stanovništvom u drugim državama. (Prva tačka u programu)
  • Pravo na njemačko državljanstvo imaju samo etnički nijemci; oduzimanje civilnog prava Jevrejima. (Tačka 4.)
  • Ukidanje parlamentarne demokratije i uvođenje nordijskog principa vladanja.
  • Zaustaviti imigraciju.
  • Gleichberechtigung: Poništiti odredbe Versailleskog sporazuma koje idu na štetu Njemačke.

Mein Kampf

uredi

Neprikosnoveni vođa njemačkog nacizma je bio Adolf Hitler, rođen u Austriji - njemački državljanin od 1934. U svojoj knjizi Mein Kampf (1925.), Hitler je predstavio svijet kao rasnu borbu za prevlast gdje je evropska arijevska rasa superiorna drugim. Knjiga je postala priručnik njemačkim nacistima, a njihovi rasni biolozi su teoriju razvili do svog vrhunca: rasnog čišćenja i sistematskog ubijanja ne-arijevaca (i drugih nepoželjnih grupa) tokom drugog svjetskog rata.

Historijska pozadina

uredi

Afirmacija i politički prodor - dolazak na vlast

uredi

Nacizam u drugim državama

uredi

Što se više primicao Drugi svjetski rat i njemačke osvajačke težnje, rastao je i nacizam u državama blizu Njemačke, ali i u njenim protivnicima. Do 1940. gotovo sve evropske države su imale nacističke grupacije, ali i neke van Evrope. Počnimo redom: Od 1936. Francova Španija održava prisne veze sa Hitlerom. Franco osniva špansku fašističku stranku "Falanga", a sebe kruni nazivom "Gaudillo", po uzoru na njemačkog "Führera". U Austriji su nacisti bili aktivni od 1934. Održavali su velike skupove i na sav glas vikali o "Anschlussu",ujedinjenju Njemačke i Austrije. 1938. su počinili atentat na austrijskog kancelara Dolphusa. Država je zapala u anarhiju, a Nijemci su je anektirali. Austrijski narod ih je dočekao s radošću. Svi su klicali Hitleru koji je iz Beča otišao 1913. kao beskućnik, a vratio se 1938. kao osvajač. U Ujedinjenom Kraljevstvu, zemlji demokratije i starih viktorijanskih običaja, 1938. nacizam je jednostavno cvjetao. Oswald Mosley je bio vođa nacističih sivih košulja u Britaniji. Priređivao je javne marševe i nacističke manifestacije sve do 1941. kada su ga uhapsili zbog opasnosti od njemačkog napada na Veliku Britaniju. U Americi su Fritz Kuhn i njegovi nacistički "stražari" također paradirali.

Nacizam danas

uredi

Nacizam nije nestao zajedno sa porazom Hitlera i nacista. Neke od njihovih ideja nastavljaju da žive. Političke grupe koje pokušavaju da ožive taj pokret se zajednički nazivaju neonacističke ili neofašističke grupe. Takve grupe postoje širom svijeta: u Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji, Australiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Grčkoj, skandinavskim zemljama itd.

Ideali ovih grupa variraju, ali skoro sve imaju neke zajedničke tačke: veličanje Hitlera i nacista, umanjivanje ili potpuno nijekanje Holokausta, borba protiv multikulturalizma, nacionalizam, netolerancija prema određenim grupama (Jevrejima, muslimanima, ne-bijelcima, homoseksualcima).

Neki analitičari upozoravaju[8] da neonacizam sve više i više postaje prihvaćen kao mainstream politički pravac, i da putem Interneta nacisti nekontrolirano šire svoju propagandu.

Evropom se u posljednje vrijeme širi talas ekstremno-desnih i populističkih partija koje se zajednički nazivaju evronacionalizmom. Ove partije društveno su prihvaćene i učestvuju u političkom životu, ali se smatra da imaju bliske veze sa neonacističkim grupacijama.

Neke od tih partija su Front National (Francuska), British national party (V. Britanija) Freiheitliche Partei Österreichs ili FPÖ (Austrija), Alleanza Nazionale (Italija), i mnoge druge.

Lista poznatih nacista

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Nazism Definition & Meaning". Dictionary.com (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 7. 2023. Pristupljeno 10. 8. 2023.
  2. ^ Spielvogel, Jackson J. (2010) [1996] Hitler and Nazi Germany: A History New York: Routledge. p. 1 ISBN 978-0-13-192469-7 Quote: "Nazism was only one, although the most important, of a number of similar-looking fascist movements in Europe between World War I and World War II."
  3. ^ Orlow, Dietrick (2009) The Lure of Fascism in Western Europe: German Nazis, Dutch and French Fascists, 1933–1939 London: Palgrave Macmillan, pp. 6–9. ISBN 978-0-230-60865-8.
  4. ^ Eley, Geoff (2013) Nazism as Fascism: Violence, Ideology, and the Ground of Consent in Germany 1930–1945. New York: Routledge. ISBN 978-0-415-81263-4
  5. ^ Kailitz, Steffen and Umland, Andreas (2017). "Why Fascists Took Over the Reichstag but Have Not captured the Kremlin: A Comparison of Weimar Germany and Post-Soviet Russia". Nationalities Papers. 45 (2): 206–221.
  6. ^ "Nazism". Encyclopædia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 15. 10. 2022.
  7. ^ Kiernan, Lower, Naimark, Straus, Ben, Wendy, Norman, Scott (2023). "15: The Nazis and the Slavs - Poles and Soviet Prisoners of War". u Kiernan, Ben; Lower, Wendy; Naimark, Norman; Straus, Scott (ured.). The Cambridge World History of Genocide. 3: Genocide in the Contemporary Era, 1914–2020. University Printing House, Cambridge cb2 8bs, United Kingdom: Cambridge University Press. str. 358, 359. doi:10.1017/9781108767118. ISBN 978-1-108-48707-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) CS1 održavanje: lokacija (link)
  8. ^ "Mainstreaming Neo-Nazism". web.archive.org. 11. 10. 2007. Arhivirano s originala, 11. 10. 2007. Pristupljeno 5. 12. 2023.

Bibliografija

uredi

Također pogledajte

uredi

Vanjski linkovi

uredi