Macina trava (lat. Nepeta cataria) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Lamiaceae. Ima brojna narodna imena: mačija trava, mačija metvica, macina metvica i potplotuša.

Macina trava
Cvijet macine trave
Cvijet macine trave
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
PotklasaAsteridae
RedLamiales
PorodicaLamiaceae
RodNepeta
VrstaN. cataria
Dvojno ime
Nepeta cataria
L.

Neke druge biljke, kao što su: Valeriana officinalis (odoljen, valerijana), Melissa officinalis (matičnjak) i Marrubium vulgare (očajnica) također nose ime "macina trava" i pored toga što se razlikuju po izgledu i karakterisitikama.

Može narasti do jednog metra. Ima člankovitu stabiljiku koja je sivo-zelene boje. Listovi su u obliku srca ili trouglasti, a rastu iz članka stabla. Ivica lista je nazubljena, donja strana lista je dosta svjetlija od gornje. Cvjetovi su usnoliki sa dvije usne, grupirani u cvatu na vrhu stabiljke, sitni, bijeli ili rozi. Ima veoma blag, aromatičan miris. Cvjeta od kasnog proljeća do početka jeseni.[1] Sjeme je smeđe, okruglo ili ovalno, široko 1mm i dugo 1,5mm. Ono može ostati klijavo i do pet godina.[2]

Rasprostranjenost

uredi

Porijeklom je iz Evrope, jugozapadne i centralne Azije, a danas se odomaćila po cijelom svijetu.[3] Može se pronaći u divljini pored puteva, ograda, na ivici šume i zapuštenim mjestima. Raste na suhom zemljištu bogatom hranjivim materijama.

Etimologija

uredi
 
Uticaj macine trave na mačku: mačka se proteže, prede, leži na leđima i slično

Latinsko ime roda Nepeta potiče od imena etruščanskog grada Nepet, gdje se biljka uzgajala u antičko doba. Današnje ime mačija metvica ili mačija trava je dobila zbog toga što njen miris privlači spolno zrele domaće mačke, ali i mnoge druge vrste iz porodice mačaka. Razlozi za takvo ponašanje mačaka nisu potpuno poznati. Ranije se smatralo da macina trava ima afrodizijsko djelovanje na mačke međutim biljka privlači i kastrirane mačke. Međutim, mladunčad mačaka i vrlo stare mačke mnogo slabije reagiraju na miris.

Hemijski sastav

uredi

Biljka sadrži od 0,2 do 0,7% eteričnih ulja, sastavljenih uglavnom od α- und β-nepetalaktona (od 10 do 95% u ulju), nepetalne kiseline (od 10 do 85% u ulju), epinepetalaktona (1–28 %), citronelola, geraniola, α- i β-citrala i u vrlo malim količinama kamfora, timola, karvakrola, citronelala, nerola, humulena, karofilena, mikrena, piperitona i pulegona.

 
Struktura nepetalaktona
  • Iridoidi i njegovi derivati kao naprimjer α- i β-nepetalakton, epinepetalakton, dihidronepetalakton, izodihidronepetalakton, nepetalna kiselina, 7-deoksiloganska kiselina i epideoksiloganska kiselina.
  • Flavonoidglikozidi i lipofilni flavonoidi
  • Masne kiseline kao što su linoleinska kiselina (57%), linolna kiselina (18%), oleinska kiselina (12%) i zasićene kiseline (6%)
  • Fenolkarbonske kiseline poput ružmarinske kiseline
  • Alkaloidi poput (−)-aktinidina
  • Malo tanina i melanina

Eterično ulje iz srodne biljke Nepeta faassenii sastoji se do 40% iz mentola i do 10% iz mentona, epinepetalaktona (= osnovni dio je trans-cis-nepetalakton) i slobodne ursolske kiseline.

Reference

uredi

Vanjski linkovi

uredi