Kirgistan
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Kirgistan (kirgiski: Кыргызстан), službeno Kirgiska Republika (kirgiski: Кыргыз Республикасы; ruski: Кыргызская Республика;), jest država u srednjoj Aziji. Kirgistan je kontinentalna i pretežno planinska država sa oko 80 % površine na nadmorskoj visini iznad 1.500 m. Graniči se sa Kazahstanom na sjeveru, Uzbekistanom na zapadu i jugozapadu, Tadžikistanom na jugozapadu i Kinom na istoku. Glavni i najveći grad države je Biškek.
| Kirgiska Republika Kirgistan |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Nacionalna himna Kirgistanske Republike" |
||||||
 Položaj Kirgistana
|
||||||
| Glavni grad | Biškek |
|||||
| Službeni jezik | kirgiški i ruski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Sadyr Japarov (Садыр Жапаров) | |||||
• Predsjednik vlade |
Akylbek Japarov (Акылбек Жапаров) | |||||
| Zakonodavstvo | ||||||
| Nezavisnost | 1991 | |||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
198.500 km2 (86.) | |||||
| 3,6% | ||||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
6.019.480 (110.) | |||||
• Gustoća |
27/km2 | |||||
| Valuta | Som | |||||
| Vremenska zona | +5, ljeti +6 | |||||
| Pozivni broj | 996 | |||||
| Internetska domena | .kg | |||||
Zabilježena historija Kirgistana obuhvaća 2.000 godina različitih kultura i carstava. Iako je geografski izoliran svojim visokim planinama koji su pomogli u očuvanju antičke kulture, Kirgistan je bio na raskršću nekoliko velikih civilizacija kao dio Puta svile i drugih trgovačkih i kulturnih pravaca. Iako je dugo bio naseljen mnogim nezavisnim plemenima i klanovima, Kirgistan je periodično padao pod stranu dominaciju i suverenitet je stekao kao nacionalna država tek nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Od nezavisnosti, ova suverena država je zvanično bila unitarna parlamentarna republika, iako je preživljavala etničke sukobe, pobune, ekonomske probleme, tranzicijske vlade i politički sukob. Kirgistan je članica Zajednice nezavisnih država, Euroazijske ekonomske unije, Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti, Šangajske organizacije za saradnju, Organizacije islamske saradnje, Vijeća Turkofonih država, Međunarodne organizacije turkofone kulture i Ujedinjenih nacija. Većinu od preko šest miliona stanovnika čine Kirgizi sa značajnom manjinom Uzbeka i Rusa. Kirgiski jezik je usko srodan ostalim turkijskim jezicima iako je ruski i dalje jedan od službenih jezika. Većina stanovništva su muslimani, dok kirgistanska kultura ima elemente perzijskog, mongolskog i ruskog utjecaja.
Historija
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Geografija
urediKirgistan je kontinentalna država u Srednjoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči s Kazahstanom, Kinom, Tadžikistanom i Uzbekistanom.
Reljef države je pretežno brdovit (najveći dio je unutar planinskog lanca Tien Šan). U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Jengish Chokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Preko 80% površine leži iznad 1500 m nadmorske visine. Kirgistan obuhvata rubove Ferganske doline (dolina je u Uzbekistanu, a ivice su u Kirgistanu, te je zbog toga neobičan oblik granice Kirgistana i Uzbekistana). U Kirgistanu su ivični dijelovi gorja Pamir i Altaj.
Najveće rijeke su Chui, Naryn i Talas. Rijeka Naryn se ulijeva u rijeku Sir-Darju koja je u porječju Aralskog jezera. Na sjeveru je veliko slano jezero Issyk-Kul (drugo najveće planinsko jezero na svijetu nakon jezera Titicaca).
Klima je kontinentalna s malo padavina, te su stepa pretežni dio reljefa. Malo je padavina zbog velike udaljenosti srednje Azije od mora, te vjetrovi ne mogu donijeti padavine. Viši planinski dijelovi imaju hladniju klimu i više padavina
Vlada
urediKirgistan je ustrojem vlasti višestranačka predsjednička republika s dva zakonodavna doma.
Političke podjele
urediKirgistan se sastoji od 7 oblasti (oblastlar, jednina - oblast) i jednog grada* (shaar); Oblast Batken, Biškek Shaar*, Oblast Čuj (Biškek), Oblast Žalalabat, Oblast Naryn, Oblast Oš, Oblast Talas, Oblast Ysykköl (Karaköl).
Privreda
urediPrivreda Kirgistana je u velikoj mjeri stagnirala nakon raspada Sovjetskog saveza kada je propao veći dio industrijskih preduzeća.
Danas glavni dio privrede čini poljoprivreda (proizvodnja žitarica, pamuka, šećerne repe, voća i povrća) i stočarstvo (uzgoj goveda, ovaca i konja). Postoji velika tradicija nomadskog stočarstva, te se većina stočara i danas bavi uzgojem na ovaj način.
Kirgistan je bogat rudama (ugalj, zlato, srebro). Smatra se da u zemlju postoje neka od najvećih svjetskih nalazišta zlata i srebra koja se slabo iskorištavaju zbog teške dostupnosti. Najvažnija industrija je metaloprerađivačka. Razvijene su tekstilna i prehrambena industrija.
Stanovništvo
urediKirgistan ima 6 miliona stanovnika. Većina je mlađih dobnih skupina i prirodni priraštaj je visok. 2/3 stanovništva živi na selu. Većina stanovnika su Kirgizi, a ima oko 14% Uzbeka i 9% Rusa. Još postoje Tatari, Ujguri, Tadžici i Kazasi. 80% stanovništva su muslimani. Još ima oko 17% pravoslavaca. Većina stanovnika živi na rubu Ferganske doline uz granicu s Uzbekistanom.
Kultura
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Također pogledajte
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Vanjski linkovi
uredi- Kirgistan 1. dio, RTS Sasvim prirodno - Zvanični kanal
- Kirgistan 2. dio, RTS Sasvim prirodno - Zvanični kanal
- Kirgistan 3. dio, RTS Sasvim prirodno- Zvanični kanal
- Kirgistan 4. dio, RTS Sasvim prirodno- Zvanični kanal
Nedovršeni članak Kirgistan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
