Hegemonija

Hegemonija (grč. ἡγεμονία = hegemonia = predvođenje, zapovjedništvo), u politici, općenito prevlast, je temin kojim se označava nadmoćnost, civilno i vojno vodstvo, politička dominacija. U Antičkoj Grčkoj, politička prevlast i vojno vođstvo pojedinih, jačih polisa u savezima polisa (hegemonija. Sparte u Peloponeskom i Atene u Delskom ili Atičkom savezu). U suvremenoj politici hegemonija je izraz za prevlast neke države ili nacije na političkom, ekonomskom ili kulturnom polju. U federacijama, formalnim zajednicama država, hegemonija označava vodstvo, prevlast brojnije, jače nacije ili države nad drugim nacijama i državama. Pojam hegemonije uključuje premoć i dominaciju velikih država (velikih sila) koja uvjetuje ponašanje drugih, manjih država. Prevlast velikih država temelji se na njihovu geostrateškom i geopolitičkom položaju, broju stanovnika te posebno na ekonomskoj i vojnoj snazi. Suvremena politička misao pojave ideološke dominacije, rasizma i šovinizma smatra posljedicama izrazite neravnopravnosti koju održava hegemonijski odnos.^[1]^[2]

Drevna Grčka pod hegemonijom Tebe, 371–362 p. n. e.

U Staroj Grčkoj (oko 8. – oko 6. godine p. n. e.), hegemonija je označavala političko-vojnu dominaciju hegemona grada-države nad drugim gradovima-državama.^[3] U 19. stoljeću, "hegemonija" je označavala "društvenu ili kulturnu prevlast ili prevlast; prevlast jedne grupe unutar društva ili sredine" i "grupu ili režim koji vrši neprikladan uticaj unutar društva".^[4]

U kulturnom imperijalizmu, vodeća država diktira unutrašnju politiku i društveni karakter podređenih država koje čine hegemonističku sferu uticaja, bilo od strane unutrašnje, sponzorisane vlade ili od strane eksterna, instalirana vlada. Termin "hegemonizam" označava geopolitičku i kulturnu prevlast jedne zemlje nad drugim zemljama, npr. hegemonija Velike sile uspostavljene sa evropskim kolonijalizmom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.^[5]

U Marksističkoj filozofiji, Antonio Gramsci je definirao kulturnu hegemoniju kao manipulaciju vladajuće klase sistemom vrijednosti i običajima društva, tako da je perspektiva vladajuće klase pogled na svijet društva;^[5] tako, u odnosima između društvenih klasa zajednica, termin "hegemonija" opisuje kulturnu dominaciju vladajuće klase, koja primorava na potčinjavanje ostalih društvenih klasa.^[6]

Etimologija

Liga Korintske hegemonije: Kraljevina Makedonija (362. p. n. e.) (crvena) i Korintska liga (žuta)

Od postklasične latinske riječi hegemonia (1513. ili ranije) od grčke riječi ἡγεμονία hēgemonía, što znači "autoritet, vladavina, politička prevlast", u vezi s riječju ἡγεμών hēgemōn "lea".^[7]

Također pogledajte

Reference

^ Schenoni, Luis L. (2019). "Hegemony". Oxford Research Encyclopedia of International Studies. OREIS. Oxford University Press and International Studies Association, LLC. doi:10.1093/acrefore/9780190846626.013.509. ISBN 9780190846626.
^ "Hegemony". Oxford Advanced American Dictionary. Dictionary.com, LLC. 2014. Arhivirano s originala, 3. 2. 2014. Pristupljeno 1. 2. 2014.
^ Chernow, Barbara A.; Vallasi, George A., ured. (1994). The Columbia Encyclopedia (Fifth izd.). New York: Columbia University Press. str. 1215. ISBN 0-231-08098-0.
^ "hegemony". Oxford English Dictionary (Online izd.). Oxford University Press. (Subscription or participating institution membership required.) (Definitions 2a and 2b)
^ ^a ^b Bullock, Alan; Trombley, Stephen, ured. (1999). The New Fontana Dictionary of Modern Thought (Third izd.). London: HarperCollins. str. 387–388. ISBN 0-00-255871-8.
^ Flint, C.; Taylor, P. J. (2018). Political Geography: world-economy, nation-state, and locality (7 izd.). Routledge. ISBN 9781138058262.
^ Oxford English Dictionary.

Dopunska literatura

Anderson, Perry (2017). The H-Word: The Peripeteia of Hegemony. London: Verso.
Beyer, Anna Cornelia (2010). Counterterrorism and International Power Relations: The EU, ASEAN and Hegemonic Global Governance. London: IB Tauris.
DuBois, T. D. (2005). "Hegemony, Imperialism and the Construction of Religion in East and Southeast Asia". History & Theory. 44 (4): 113–31. doi:10.1111/j.1468-2303.2005.00345.x.
Hopper, P. (2007). Understanding Cultural Globalization (1st izd.). Malden, MA: Polity Press. ISBN 978-0-7456-3557-6.
Howson, Richard, ured. (2008). Hegemony: Studies in Consensus and Coercion. Psychology Press. ISBN 978-0-415-95544-7. Pristupljeno 24. 2. 2016.
Joseph, Jonathan (2002). Hegemony: A Realist Analysis. Routledge. ISBN 0-415-26836-2.
Larsen, Henrik Boesen Lindbo (2019). NATO's Democratic Retrenchment: Hegemony After the Return of History. Routledge. ISBN 9781138585287.
Slack, Jennifer Daryl (1996). "The Theory and Method of Articulation in Cultural Studies". u Morley, David; Chen, Kuan-Hsing (ured.). Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies. Routledge. str. 112–27.
Schenoni, Luis (2019). "Hegemony". Oxford Research Encyclopedia of International Studies. Oxford University Press.

Vanjski linkovi

Portal Politika

Logo Wikicitata

Wikicitati imaju citate vezane za: Hegemonija

Logo Wikirječnika

Potražite Hegemonija na Wikirječniku, slobodnom rječniku.

"Hegemony" . Encyclopædia Britannica. 13 (11. izd.). 1911. str. 208.
Hegemonism Hegemonija na Curlie
Mike Dorsher, Ph.D. "Hegemony Online: The Quiet Convergence of Power, Culture and Computers" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 9. 2014. Pristupljeno 6. 5. 2021.
George Clark (2002). "Hegemony and the Hidden Persuaders – the Power of Un-common sense" (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 5. 2021.
Parag Khanna (2008). "Waving Goodbye to Hegemony" (jezik: engleski). The New York Times Company. Pristupljeno 6. 5. 2021.

Šablon:Autonomni tipovi administracije prvog nivoa Šablon:Međunarodni odnosi

[1] Schenoni, Luis L. (2019). "Hegemony". Oxford Research Encyclopedia of International Studies. OREIS. Oxford University Press and International Studies Association, LLC. doi:10.1093/acrefore/9780190846626.013.509. ISBN 9780190846626.

[2] "Hegemony". Oxford Advanced American Dictionary. Dictionary.com, LLC. 2014. Arhivirano s originala, 3. 2. 2014. Pristupljeno 1. 2. 2014.

[TheColumbia-3] Chernow, Barbara A.; Vallasi, George A., ured. (1994). The Columbia Encyclopedia (Fifth izd.). New York: Columbia University Press. str. 1215. ISBN 0-231-08098-0.

[4] "hegemony". Oxford English Dictionary (Online izd.). Oxford University Press. (Subscription or participating institution membership required.) (Definitions 2a and 2b)

[Fontana-5] Bullock, Alan; Trombley, Stephen, ured. (1999). The New Fontana Dictionary of Modern Thought (Third izd.). London: HarperCollins. str. 387–388. ISBN 0-00-255871-8.

[6] Flint, C.; Taylor, P. J. (2018). Political Geography: world-economy, nation-state, and locality (7 izd.). Routledge. ISBN 9781138058262.

[7] Oxford English Dictionary.

[1]