Razlika između verzija stranice "Maxwellov demon"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.5
 
Red 12:
== Originalni misaoni eksperiment ==
 
Drugi zakon termodinamike osigurava (putem statističke vjerovatnoće) da će dva tijela različitih temperatura, kada su dovedena u kontakt jedno sa drugim i izolovana od ostatka Univerzuma, evoluirati u stanje termodinamičkog ekvilibrijuma u kome će oba tijela imati približno istu temperaturu. Drugi zakon se također može izraziti kao tvrdnja da se u izolovanom sistemu entropija nikada ne smanjuje.
 
Maxwell je razradio misaoni eksperiment kao način da se produbi razumijevanje drugog zakona. Slijedi njegov opis eksperimenta:
Red 26:
Nekoliko fizičara je predstavilo izračunavanja koja pokazuju da se ovim eksperimentom u stvari ne narušava drugi princip termodinamike ukoliko se sprovede potpunija analiza cijelog sistema uključujući demona. Suština ovog argumenta je da se pokaže, izračunavanjem, da bi svaki demon morao da „generiše“ više entropije prilikom razdvajanja molekula po brzinama nego što bi uklonio opisanim metodom. Drugim riječima, bilo bi potrebno više energije da se ocijeni brzina molekula i da se oni selektivno propuste kroz otvor između A i B nego što bi se energije dobilo temperaturnom razlikom dobijenom na ovaj način.
 
Jedan od najčuvenijih odgovora na Maxwellov misaoni eksperiment je 1929. dao Leo Silard i kasnije Leon Briljuin. Silard je istakao da bi stvarni Maxwellov demon morao da ima neko sredstvo za mjerenje brzine molekula, i da bi čin pribavljanja informacije o brzini zahtijevao utrošak energije. Kako demon i gas interreaguju, mora da se uzme u obzir ukupna entropija gasa i demona. Utrošak energije od strane demona bi doveo do povećanja energije kod njega, i to povećanje bi bilo veće od smanjenja entropije u gasu.
 
1960, Rolf Landauer je dao izuzetak za ovaj argument. On je uočio da neki procesi mjerenja ne povećavaju termodinamičku entropiju sve dok su termodinamički reverzibilna. Landauer je istakao da bi ova „reverzibilna“ mjerenja mogla da se koriste za sortiranje molekula, što bi narušilo drugi zakon termodinamike. Međutim, usled povezanosti između termodinamičke entropije i informacione entropije, ovo također znači da zabilježeno mjerenje ne smije da bude obrisano. Drugim riječima, kako bi odlučio da li da propusti molekul, demon mora da pribavi podatak o stanju molekula. Taj podatak može ili da odbaci ili da ga uskladišti. Odbacivanje podatka dovodi do istovremenog povećanja entropije, ali demon ne može da skladišti podatke beskonačno: 1982, Benet je pokazao da, ma koliko dobro pripremljen, demon će pre ili kasnije ostati bez prostora za skladištenje informacija i moraće da počne da briše informacije koje je prethodno sakupio. Brisanje informacija je termodinamički ireverzibilan proces koji povećava entropiju sistema. Iako je Benet došao do istog zaključka kao i Silard u svom radu iz 1929, a to je da Maxwellov demon ne može da prekrši drugi termodinamički zakon usljed stvorene entropije, Benet je do tog zaključka došao iz različitih razloga.
Red 36:
* [[Disperzija]]
* [[Isparavanje]]
* [[Gibsov paradoks]]
* Hajzenbergov princip neodređenosti
* Halov efekat
* Hajzenbergov princip neodređenosti
* Džul-Tomsonov efekat
* Laplasov demon
* [[Zakoni termodinamike]]
* Masena spektrometrija
* Fotoelektrični efekat
* Šredingerova mačka
 
== Reference ==
Line 79 ⟶ 78:
{{Commonscat|Maxwell's demon}}
 
[[Kategorija:Fizika]]